ŽIVOTNA SREDINA
Kako je evropska kolonizacija Amerike promijenila klimu na planeti?

Evropska kolonizacija Amerike, započeta krajem 15. veka, odnela je toliki broj ljudskih života da je poremetila klimu na planeti, zaključak je naučnika sa Univerzitetskog koledža u Londonu.
Stručnjaci navode da je poremećaj, koji je uslijedio nakon dolaska Evropljana na tlo Novog svijeta, doveo do toga da velika prostranstva zemlje prekinu da se obrađuju, što je omogućilo drveću i drugoj vegetaciji da se proširi.
Zbog toga je došlo do velikog pada nivoa ugljen-dioksida u atmosferi i hlađenju Zemlje. Taj period u istorijskim knjigama nazvan je Malo ledeno doba, kada su zime u Evropi bile izuzetno hladne.
„Veliko izumiranje američkih starosedelaca dovelo je do nestanka ljudskog i širenja biljnog prisustva na velikim prostranstvima, što je rezultiralo povećanom potrošnjom ugljen-dioksida, njegovim osjetno nižim nivoom u atmosferi i promjeni temperature“, navodi Aleksander Koh sa svojim kolegama u istraživanju objavljenom u Quaternary Science Reviews.
Tim je proučio sve raspoložive podatke o broju ljudi koji su živeli u Amerikama prije dolaska Evropljana 1492. godine. Onda je utvrđeno koliko je ljudi pomrlo u narednim decenijama od evropskih bolesti (malih i velikih boginja), rata, ropstva i ukupnog društvenog sloma.
Oko 60 miliona je živjelo na oba kontinenta pred kraj 15. vijeka, što je činilo 10 odsto svjetske populacije. Međutim, 100 godina kasnije, tek pet ili šest miliona je preživjelo. Imajući to u vidu, došli su do brojke da 56 miliona hektara zemlje više nije obrađivano – to je skoro površina današnje Francuske.
Priroda je onda učinila svoje, a vegetacija je ponovo nabujala. Koncentracija ugljen-dioksida u atmosferi pala je u rasponu od sedam do deset molekula ugljen-dioksida u milion molekula u vazduhu.
„Da bi bolje ilustrovali i stavili to u savremeni kontekst – čovječanstvo sagorijeva fosilna goriva i povećava koncentraciju ugljen-dioksida za oko tri molekula godišnje. Što znači da govorimo o velikoj količini ugljen-dioksida koja je tih godina izvučena iz atmosfere“, objasnio je profesor Mark Maslin, koautor studije.
Još jedan učesnik istraživanja, doktor Kris Brirli vjeruje da ovi podaci mogu da pomognu u borbi protiv klimatskih promjena.
„Puno se priča o drugačijim pristupima u rješavanju globalnog zagrijavanja i tu je na prvom mjestu sadnja drveća, koje bi smanjilo nivo ugljen-dioksida u vazduhu. Iz ove studije sada znamo šta nam je za tako nešto potrebno“, ističe Brirli.
Izvor: RTS
ENERGETIKA
Lideri G20 će odrediti cilj ograničavanja zagrijavanja

Lideri Grupe 20 najbogatijih zemalja svijeta poručiće ovog vikenda da se moraju preduzeti hitni koraci kako bi se održao cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa, navodi se u nacrtu saopštenja. (više…)
PRIVREDA
Park prirode „Orjen“: Bogatstvo endemičnih vrsta i šansa za razvoj turizma

Područje Orjena kod Trebinja, koje je Vlada Republike Srpske proglasila Parkom prirode, bogato je stanište endemičnih biljnih i životinjskih vrsta, a, osim izuzetnog ekološkog značaja, predstavlja veliki turistički potencijal ovog grada i cijele Republike Srpske. (više…)
ŽIVOTNA SREDINA
Apel za zabranu gradnje MHE: Leondardo DiCaprio protiv Vlade FBiH

Globalnom apelu koji je upućen Federaciji BiH za zabranu izgradnje mini hidrocentrala pridružio se i poznati glumac Leonardo DiCaprio, koji je već godinama aktivan kao okolišni aktivista. (više…)
-
NOVOSTI1 godina prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
NOVOSTI1 godina prije
Platforma Ananas stigla i u BiH
-
NOVOSTI1 godina prije
Pogledajte firme iz IT sektora koje su dobile pomoć države
-
GRAĐEVINARSTVO1 godina prije
Završeno ravnanje terena za trebinjsku Slobodnu zonu
-
INVESTICIJE11 meseci prije
Napreduje gradnja bolnice u Trebinju – završetak krajem sljedeće godine
-
NOVOSTI1 godina prije
Most u Počitelju službeno dobio novo ime
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Sindikat radnika BH Telecoma najavio štrajk, glavni razlog – plate
-
NOVOSTI1 godina prije
Kinezima najveći IKT projekat u istoriji Srpske – Posao vrijedan 57 mil KM