FINANSIJE
Sedam banaka u plusu, jedna uknjižila minus
BANJA LUKA – – Banke koje posluju u Republici Srpskoj ostvarile su u prvom polugodištu ove godine dobit koja je iznosila 41,63 miliona KM, što je za 9,84 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Podaci iz finansijskih izvještaja za prvo polugodište, koje su banke dostavile Banjalučkoj berzi, pokazuju da je sedam od osam banaka koje posluju na teritoriji Srpske poslovalo pozitivno, dok je gubitak ostvarila jedino Hipo banka.
Ovu banku su olakšice date korisnicima kredita u švajcarskim francima za pola godine koštale 11,1 milion KM, što se direktno odrazilo na njihov polugodišnji rezultat poslovanja.
– Umjesto dobiti od pet miliona maraka, ostvaren je gubitak od 6,1 milion KM ali, ukoliko ostavimo po strani ovaj jednokratni trošak, ostali indikatori poslovanja banke nam daju razloga za veliki optimizam – kažu u Hipo banci i dodaju da vrijednost novih kredita, koje je banka u prvih šest mjeseci plasirala sektoru stanovništva i privrede, bilježe rast od 236, odnosno 342 odsto.
Kriza u likvidiranim Bobar banci i Banci Srpske nije se prelila na ostatak članica bankarskog sektora Srpske. Najmanju neto dobit od 89.490 KM uknjižila je Pavlović banka, dok je u najvećem plusu od 13,31 milion KM prvu polovinu godine završila NLB Razvojna banka. Unikredit banka godinama bilježi sjajne rezultate, a njihova polugodišnja dobit od 11,51 milion KM potvrđuje uspješnost menadžmenta ove banke. Nova i Sberbanka su nastavile tržišnu ekspanziju iz prethodnih godina, a u prvoj polovini 2016. godine ostvarile su dobit od 7,57, odnosno sedam miliona KM.
Najmlađa u Srpskoj, MF banka, uknjižila je na konto 1,91 milion KM dobiti, dok je Komercijalna banka ostvarila neto dobit od 243.000 KM.
Najveći procentualni rast dobiti od 84,21 odsto je ostvarila Sberbanka, a slijedi MF banka, čija je neto dobit povećana za 70,5 odsto. Jedina banka koja je ostvarila procentualni pad dobiti u odnosu na isti period lani je Komercijalna banka, a njen plus se istopio za 55,58 odsto.
Gubitak
Banke koje posluju u Srpskoj završile su prethodnu godinu sa ukupnim gubitkom od 79,1 milion KM, što je bio najgori rezultat u posljednjih pet godina. U minusu su krajem 2015. godine ostale Hipo, Komercijalna i Banka Srpske, koja je u maju ove godine otišla u likvidaciju.
Poslovanje banaka (dobit)
2016. 2015. Promjena (%)
Unikredit 11,51 mil. 10,87 mil. +5,89
Pavlović 89.490 KM 82.949 KM +7,89
Sberbank 7 mil. 3,8 mil. +84,21
Komercijalna 243.000 547.000 -55,58
MF 1,91 mil. 1,12 mil. +70,5
NLB Razvojna 13,31 mil. 12,74 mil. +4,47
Nova 7,57 mil. 6,54 mil. +15,75
Hipo -6,1 mil. +2,2 mil. -176,36
Izvor: Glas Srpske
BIZNIS
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
FINANSIJE
Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
FINANSIJE
Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca