FINANSIJE

Krediti i depoziti u ozbiljnom padu

BANJALUKA – Bankarski sektor Republike Srpske je u prvoj polovini ove godine zabilježio ozbiljan pad ukupnih bruto kredita i depozita. Sve to je vidljivo iz preliminarnih polugodišnjih podataka Agencije za bankarstvo RS, prema kojima su ukupni bruto krediti u RS u tom periodu „skliznuli“ za gotovo 290 miliona maraka, a depoziti za oko 257 miliona KM.

Objavljeno

24. avgust 2016.

privrednik

Posmatrano po strukturi, iz tog izvještaja je vidljivo da su kredite u tom periodu manje uzimala privatna i državna preduzeća, Vlade i vladine institucije, ali i građani, dok su štednju smanjile bankarske i vladine institucije, te državna i privatna preduzeća. Prema podacima Agencije za bankarstvo RS, ukupni bruto krediti u RS u prvoj polovini godine iznosili su 4,557 milijardi maraka i manji su za šest odsto ili za 289,7 miliona KM u odnosu na kraj 2015. godine.

„Prema sektorskoj strukturi kredita evidentan je pad kreditne aktivnosti kod privatnih preduzeća i društava za devet odsto, Vlade i vladinih institucija za 12 odsto, javnih i državnih preduzeća za pet odsto i građana za jedan odsto, dok je rast kredita zabilježen kod neprofitnih organizacija za 16 odsto“, precizirali su iz Agencije za bankarstvo RS. Međutim, iako je kreditna aktivnost u bankarskom sektoru RS u padu, ona je, kako kažu u Agenciji, i dalje značajno zastupljena kod građana (44 odsto ukupnih kredita), privatnih preduzeća i društava (38 odsto ukupnih kredita), Vlade i vladinih instutucija (14 odsto) i javnih i državnih preduzeća (četiri odsto ukupnih kredita). S druge strane, iz Agencije su rekli da u prvoj polovini ove godine depoziti u strukturi pasive bilansa banaka iznose 4,699 milijardi KM sa učešćem od 74 odsto u ukupnoj pasivi kao osnovni izvor finansiranja poslovanja banaka i bilježe pad po stopi od pet odsto.

Naime, depoziti u bankarskom sistemu RS su na kraju prošle godine iznosili 4,956 milijardi maraka. Posmatrano po strukturi, pad su zabilježili depoziti bankarskih institucija po stopi od 27 odsto, zatim depoziti vladinih institucija 23 odsto, ali i javnih i državnih preduzeća po stopi od 12 odsto, te depoziti privatnih preduzeća i društava po stopi od devet odsto. „Istovremeno, došlo je do blagog rasta depozita građana po stopi od jedan odsto, neprofitnih organizacija od tri odsto i nebankarskih finansijskih institucija po stopi od 13 odsto“, precizirali su iz ove agencije.

Marko Đogo, predsjednik Sekcije za bankarstvo u Udruženju ekonomista RS – SWOT, pak, smatra da je do pada kredita i depozita došlo zbog isknjižavanja Banke Srpske. „Sumnjam da je došlo do pada, izuzev toga što su oni vodili Banku Srpske do kraja prošle godine i nisu je isknjižavali jer se nije znalo šta će s njom biti. Kada su pokrenuli stečajni postupak, onda su to isknjižili i to je vjerovatno razlog zašto je došlo do tolikog pada“, rekao je Đogo.

On smatra da se u normalnim okolnostima ne bi mogao desiti takav pad, jer nije pala privredna aktivnost koja bi uzrokovala pad kredita i depozita u tolikoj mjeri. Inače, prema ovim preliminarnim podacima Agencije za bankarstvo RS, a na osnovu dostavljenih izvještaja za prvih šest mjeseci ove godine, sedam banaka iskazalo je dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 41,8 miliona KM (37,6 miliona KM neto dobiti) sa stopom rasta od tri odsto u odnosu na stanje na dan 30. juna prošle godine, kada je iznosila 40,6 miliona KM za devet banaka.

Prema njihovim riječima, u prvoj polovine ove godine negativan finansijski rezultat iskazala je jedna banka u iznosu od 6,1 milion KM. „Na nivou bankarskog sektora iskazana je neto dobit u iznosu od 31,5 miliona KM, što je manje u odnosu na isti period prošle godine, kada je iznosila 36,3 miliona KM“, rekli su iz ove agencije. Pored toga, dodali su da je ukupni bilansni nivo u prvoj polovini ove godine iznosio 7,298 milijardi KM i manji je za tri odsto ili za 263,2 miliona KM u odnosu na stanje na kraju prošle godine. Pojašnjavaju da se ukupni bilansni nivo sastoji od bilansne aktive u iznosu od 6,346 milijardi maraka i vanbilansne aktive u iznosu od 951,3 miliona KM.

Pada štednja građana u Hrvatskoj Ukupni depoziti u hrvatskim bankama dostigli su na kraju juna ove godine 255,4 milijarde kuna ili 34 milijarde evra, što je rast u odnosu na maj za 1,4 odsto, ali je u ukupnim depozitima opala štednja gradana na godišnjem nivou peti mjesec uzastopno, pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke. U odnosu na kraj prošle godine, ukupni depoziti niži su, pak, za 1,6 milijardi kuna (213 miliona evra), ili 0,6 procenata. Istovremeno, u prvih šest mjeseci ove godine, ukupni štedni i oročeni depoziti preduzeća smanjeni su za 800 miliona kuna (106 miliona evra), ili 2,6 odsto u odnosu na decembar.

Reklama

Izvor: Nezavisne novine

Slične teme:

Sledeći

Wall Street: Indeksi oslabili drugi dan zaredom

Ne propustite

Wall Street: Oštar pad energetskog sektora

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

2 sedmice prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati