PRIVREDA
ROLDUGIN: Putin mi je stari prijatelj, ali ja nisam biznismen
SANKT PETERBURG – Autori „Panamskih dokumenata“ nisu mogli da nađu direktnu vezu između Vladimira Putina i afere, pa nastoje da preko Sergeja Roldugina, poznatog violončeliste, nekako „ubace“ ruskog lidera u priču.
Prema mišljenju novinara koji su objelodanili dokumente, Roldugin je Putinova osoba od povjerenja i, navodno, ima „ključnu ulogu“ u mreži, kako se tvrdi, tajnih ofšor ugovora.
Roldugin, poznati violončelista iz Sankt Peterburga, ne krije da je dobar prijatelj ruskog predsjednika i to iz vremena kada Putin još nije bio na vlasti, ali navodi da se novcem bavio u doba Gorbačovljeve „perestrojke“.
Zapadni mediji tvrde da poznati umjetnik ima „dva lica“ i da živi dvostrukim životom – s jedne strane je skroman i popularan muzičar, a sa druge je „čuvar Putinovog novca“.
Za ovu tvrdnju autori nemaju direktan dokaz, pa nastoje da pričom o Rolduginu nekako povežu Putina i aferu.
U glavnoj biografskoj knjizi pod naslovom „U prvom licu“ Roldugin je opisao kako su se on i Putin sreli još 1977. godine i „od tada su nerazdvojni“.
„Putin mi je kao brat. Ranije, kada nisam imao gdje otići, odlazio sam kod njega, kod njega sam i spavao i jeo“, piše Sergej Roldugin.
Oni su zajedno odlazili u pozorište sa „simpatičnom djevojkom Ljudom“, koja će kasnije postati supruga Vladimira Putina.
Roldugin kaže da su on i Putin u to doba „zajedno sudjelovali u uličnim tučama i zajedno su se noću vozili po Lenjingradu /danas Sankt Peterburgu/“.
Roldugin je bio i kum na krštenju prve Putinove kćeri Maše, što je još jedan, navodni, „dokaz“ za optužbe da je „čuvar novca“.
Po završetku Lenjingradskog konzervatorija Roldugin je putovao na gostovanja u Japan. „Imao sam više novca od Vovke /Putina/. S tih putovanja sam mu donosio suvenire i razne majice“, napisao je Roldugin.
Sergej Roldugin u Rusiji se, inače, nije često pominjao kao Putinov prijatelj. U medijima je on najčešće figurirao kao solista i dirigent „Marijinskog teatra“, muzički menadžer i pokrovitelj umjetnosti.
On je imao manjinske dionice u banci „Rosija“, koja je u pojedinim stranim i ruskim liberalnim medijima okarakterisana kao „lična banka užeg kruga Putinovih najbližih saradnika“, za šta nisu izneseni direktni dokazi.
Roldugin je postao dioničar 2005. godine, kupivši 3,96 odsto dionica. Ruski mediji su izvještavali da poznati violončelista nije sudjelovao u upravljanju bankom.
Mada je prijatelj sa Putinom, Roldugin nije postao ministar kulture, iako se o tome svojevremeno spekulisalo.
Godinu dana bio je rektor Sanktpeterburškog konzervatorijuma, a 2005. godine postao je umjetnički direktor sanktpeterburškog Doma muzike.
Novinari liberalnog i opozicionog lista „Novaja gazeta“ nastoje da Roldugina prikažu kao Putinovog čovjeka za novac, a, navodno, neki od njih su i učestvovali u istragama oko „Panamskih papira“.
Problem autora je u tome što nema direktnih veza Putina sa aferom, pa „Novaja gazeta“ pominje „nekog čovjeka koji poznaje Roldugina“ i citira njegove riječi da je Putinu „bio potreban čovjek kome može vjerovati“.
Ali, problem je u tome što se ne zna o kakvom je svjedoku riječ niti kako se on zove.
Sergej Roldugin je lično odgovorio novinarima na pitanje o panamskim ofšor aktivima.
„Vrlo davno sam imao veze sa tim biznisom. Bilo je to još prije perestrojke. Takav je bio splet okolnosti. Zatim se to dalje razvijalo… Od tog novca se između ostalog dotira Dom muzike. Ali to je posebna tema“, rekao je Roldugin.
Kompanija „Mosak Fonseka“ odbila je da potvrdi autentičnost „Panamskih dokumenata“, a postupak novinara okarakterisala je kao zločin.
SRNA
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca