Connect with us

FINANSIJE

Polisa osiguranja zamjenjuje žirante

BANJALUKA – Osiguranje kredita postaje sve zastupljeniji vid obezbjeđenja kreditnih plasmana od strane banaka u BiH posljednjih godina i tako postaje zamjena nekada popularnom institutu žiranta.

Objavljeno

 


Kredit

Naime, iznos premije ovog osiguranja u posljednjih nekoliko godina bilježi rast, a samo u prvoj polovini ove godine u odnosu na isti period prošle godine porasla je čak 15 puta, pokazuju podaci Agencije za osiguranje BiH. Prema tim pokazateljima, premija osiguranja kredita u prvih šest mjeseci prošle godine u BiH je iznosila 277.571 marku, da bi u istom periodu ove godine skočila na visokih 4,5 miliona maraka i zabilježila rast od 1.508 odsto.

Pored toga, to povećanje je uticalo i na rast udjela premije ovog osiguranja u ukupnoj premiji osiguranja u BiH, pa se tako sa 0,09 odsto u prvoj polovini prošle godine, popela na 1,41 odsto u prvih šest mjeseci ove godine, uz rast udjela od 1.391 odsto. Istina, ovoliki procentualni rast premije osiguranja kredita u prvom polugodištu ove godine treba zahvaliti maloj osnovi iz istog perioda prethodne godine. Raspoloživi podaci pokazuju da se od 2012. godine povećava iznos premije osiguranja kredita u BiH, kada je iznosila oko 3,3 miliona maraka, a već u sljedećoj godini 6,8 miliona maraka, da bi u 2014. godini dostigla 9,4 miliona KM.

Osjetan pad premije evidentiran je u prošloj godini, ali je prva polovina ove godine donijela taj veliki rast, koji će prema mišljenju ekonomista i bankara biti nastavljen i u narednim godinama. Mijo Mišić, sekretar Udruženja banaka BiH, rekao je da je osiguranje kredita instrument osiguranja i u zapadnim zemljama, te je nešto na čemu počiva bankarstvo.

„Tu je vrlo bitna diperzija rizika na industriju osiguranja, što ima svoju cijenu. Naravno, jeste vjerovatno skuplje od nekih nama poznatih instrumenata osiguranja, jer ima neku svoju početnu veću cijenu“, rekao je Mišić i dodao da je sudbina žiranata u BiH svima dobro poznata. Istakao je da je svijest ljudi o rizicima koje preuzimaju ako su žiranti, ili na neki drugi način garanti kredita, porasla, što smatra velikim napretkom za BiH. Pored toga, on je naveo da je danas teško naći žiranta ili neki drugi oblik osiguranja. „Prema tome, ovo su stvari budućnosti, to je proces i učešće osiguranih kredita se iz godine u godinu povećava i tako će biti i u narednim godinama“, smatra Mišić. Goran Radivojac, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, smatra da je sve učestalije osiguranje kredita kao instrument njegovog obezbjeđenja logičan potez, u skladu sa vremenom u kojem živimo. „Institut žiranta je nešto što je na ovom prostorima bilo aktuelno i aktivno u 20. vijeku. Sada je već 21. vijek i mislim da je svrsishodnije, logičnije i prihvatljivije da se ide na osiguranje kredita i za onog ko uzima i za onog ko odobrava kredit“, rekao je Radivojac. Prema njegovim riječima, jednostavnije je da se plati premija, nego da se traže žiranti, koji su se pokazali kao dosta nezgodan metod obezbjeđenja kredita, uzimajući u obzir istorijsko, kulturološko i svako drugo nasljeđe na ovim prostorima.

Izvor: Nezavisne novine

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

 

Od

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

 

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM

Objavljeno

 

Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.

Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.

Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu