PRIVREDA
Donji Žabar poznat po kokošijim jajima
Malo mjesto na sjeveru Bosne i Hercegovine Donji Žabar nazivaju gradom koka i jaja. Predrag Miličić, generalni direktor kompanije “Agreks”, pojašnjava da se u ovom mjestu proizvede najviše jaja ‘po glavi stanovnika’ u Evropi.
– Ovo mjesto je postalo poznato po preduzetništvu, te je u posljednje dvije decenije niklo nekoliko značajnih firmi, što je omogućilo ljudima ovog kraja da ostanu ovdje, pronađu posao i obezbijede pristojan život sebi i svojim porodicama – kaže Miličić za Klix.
Danas Donji Žabar broji oko 3500 stanovnika. Prepoznatljiv je po peradarskoj proizvodnji, ali i po tovu junadi, trgovini, građevinarstvu, ugostiteljstvu, pa čak i ribolovnom turizmu. Miličić opisuje put kompanije ‘Agreks’ od nastanka do danas.
– Od male firme koja je počela kao trgovačka, ‘Agreks’ je nastavio kroz razvoj proizvodnje. Imali smo jasan cilj, htjeli smo dići proizvodnju, iskoristiti tradiciju živinarstva ovog kraja te je povezati sa bogatim iskustvom zemalja u regiji i savremenim praksama. Ova firma je svoj uspjeh bazirala na ljudima i spremnosti da radimo sa stručnjacima. Povezali smo sistem, imamo fabriku stočne hrane, matična jata, farme za uzgoj koka, te farme za proizvodnju konzumnih jaja. Samo u našoj kompaniji je 105 zaposlenih, te veliki broj ljudi koji su na indirektan način povezani sa našom firmom – objašnjava Miličić.
– Kada je živinarstvo u pitanju, uvijek smo korak ispred, što i danas pokazujemo pokrenutom proizvodnjom jaja iz slobodnog uzgoja, koju smo izjednačili sa istovrsnom proizvodnjom u najrazvijenijim zemljama Evropske unije. Riječ je o proizvodnji iz ‘otvorenog kaveza’ gdje koka ima slobodni prostor, slobodno šeta i u gnijezdu nosi jaja. Želimo pratiti različite savremene prakse i pokazati da imamo kapacitete da se nosimo sa modernim izazovima i zahtjevima tržišta – dodaje Miličić.
Da cijela zajednica ‘diše’ za razvoj živinarskog sektora, potvrđuje i podatak da se u Donjem Žabaru već tri godine održava i „Jaje Fest“, kada ovo mjesto postane centar okupljanja u Posavini. Druge nedjelje u junu mjesecu, Donji Žabar predstavlja kulturu, običaje i tradiciju posjetiocima. Prethodne godine su napravili kajganu od 5050 jaja, a ova simpatična tradicija je već privukla pažnju iz šire regije.
– Ljudi iz posavskih sela predstavljaju svoju muziku, Posavsko kolo, stare alate. Radimo sa lokalnom vlašću na tome, te polako gradimo to ime, ponosni na posao koji radimo i tradiciju koju predstavljamo. Izuzetno je važno da promovišemo odakle dolazimo i budemo ponosni na zajednicu kojoj pripadamo – kaže nam direktor Agreksa.
Pored svog rada u Donjem Žabaru, Predrag Miličić je u javnosti prepoznat i po aktivnom angažmanu u Koordinacionom tijelu peradara/živinara Bosne i Hercegovine. Nedavno su došli u centar pažnje javnosti po najavljenoj liberalizaciji tržišta EU za peradarske proizvode.
– Mi smo još 1997. prepoznali potrebu udruživanja. Jedni smo od osnivača Zajednice živinara Republike Srpske, a u posljednje tri godine je značajno intenziviran dijalog na nivou Koordinacionog tijela perarada – živinara BiH. Našli smo zajednički jezik, prešli razlike, a pronašli zajednički interes i uskoro postali prepoznati kao važan sagovornik institucije – daje Miličić.
Proces zagovaranja i saradnje je rezultovao sa liberalizacijom tržišta Evropske unije za izvoz pilećeg mesa i prerađevina od pilećeg mesa iz BiH. Uskoro očekuju i napredak ka mogućnosti izvoza jaja za industrijsku preradu, te konzumnih jaja, po kojima je ‘Agreks’ najpoznatiji. Ističe važnost saradnje sa USAID – Sweden FARMA II projektom koja pruža podršku zajedničkim aktivnostima u peradarskom sektoru.
– Obradovalo me da sam kod USAID – Sweden FARMA II projekta primijetio otvorenu spremnost da se našoj grani proizvodnje pomogne. Zajedno smo napravili pomake. Izuzetno je važno da imate sagovornike i saradnike koji istinski teže ostvarenju ciljeva koji će donijeti ekonomski napredak. To se kroz ovu saradnju i vidjelo. Na kraju, mi i nudimo jednu promjenu u odnosu. Želimo predstaviti drugačiji model pregovaranja. Okupljamo ljude koji predstavljaju firme, pričamo jezikom argumenata i realnih pokazatelja. Mi nismo kritičari, ali smo ljudi koji realno zagovaraju aktivnosti koje su neophodne za razvoj posla i razvoj biznisa dodaje Miličić.
Agreks danas izvozi u Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju, ali fokus svoje proizvodnje drži na domaćem tržištu. Međutim, i za domaće tržište, ali i za proizvođače je od izuzetne važnosti otvaranje mogućnosti za izvoz prema Evropskoj uniji.
– Trošimo mnogo vremena da neke jednostavne stvari riješimo. Nama treba sada, kao Koordinacionom tijelu, partner da sjednemo za sto, i da definišemo ključnih nekoliko stvari koje moramo da uradimo, da bi Evropskoj komisiji pokazali kako mi to radimo – na primjer, na prevenciji salmonele. Komplikacije i složenosti zemlje onemogućavaju nam ubrzanje tog puta. USAID – Sweden FARMA II je pomogla u tom procesu, kroz podršku zagovaranju i okupljanju peradara – živinara. Takođe, važno je isticati da je nekoliko kompanija iz peradarskog sektora imalo priliku da dobije podršku kroz grant program i to je ono što se prepoznaje. Međutim, izuzetno je važno da svi zajedno vidimo mogućnosti koje ovaj sektor nudi i gdje dalje može ići njegov razvoj, samo ako premostimo nekoliko prepreka koje stoje pred nama – zaključio je Miličić.
Izvor: Kilx.ba
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca