FINANSIJE

Azijska tržišta: Indeksi oslabili zbog zabrinutosti od podizanja kamata u SAD-u

TOKIO – Na većini azijskih berzi na početku sedmice najvažniji indeksi su oslabili zbog zabrinutosti investitora od mogućeg podizanja kamatnih stopa u SAD-u do kraja godine, dok upravo to tečaju dolara na deviznim tržištima daje vjetar u leđa.

Objavljeno

29. avgust 2016.

privrednik

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica izuzev japanskih oko 7,30 sati bio je u minusu 0,7 posto. Većina indeksa bila je u blagom minusu, pri čemu šangajski berzovni indeks za 0,07 posto, južnokorejski 0,22 posto, a hongkonški za 0,38 posto.

Tokijski Nikkei indeks odupire se uopšteno negativnom trendu na berzama u Aziji te je u plusu 2,2 posto, poduprt slabljenjem kursa jena prema dolaru, što ide u korist jačanja izvoznih aktivnosti japanskih kompanija.

Mogućnost podizanja kamatnih stopa u SAD-u u ovoj godini postaje sve realnijom u zadnjih nekoliko mjeseci, budući američko gospodarstvo pokazuje nastavak umjerenih stopa rasta, kao i kontinuirani rast zaposlenosti, što je potvrdila i predsjednica Feda Janet Yellen u svom govoru u petak u Jackson Holeu na godišnjem simpoziju središnjih bankara.

Američki dolar na globalnim deviznim tržištima imao je snažan početak sedmice, poduprt pozitivnim ocjenama Yellen o američkoj privredi, što je dalo za rezultat jačanje očekivanja kod investitora o skorašnjem podizanju kamatnih stopa u SAD-u, drugom u proteklih godinu dana.

Kurs dolara u ponedjeljak ujutro ojačao je 0,4 posto prema jenu, na 102,24 jena, najvišu razinu od 12. avgusta. Kurs eura, pak, stagnira na 1,1202 dolara.
Dolarov indeks, koji prati kretanje američkog dolara prema košarici šest najvažnijih svjetskih valuta, blago je oslabio na 95,519 bodova. Tokom jutrošnjeg trgovanja na azijskim deviznim tržištima, međutim, dostigao je i 95.608 bodova, najviši nivo od 16. avgusta.

Yellen u svom govoru u petak u Jackson Holeu nije jasno dala do znanja da će kamatne stope odmah porasti, već je poručila da se američka privreda bližiti ciljevima Feda, a to su puna zaposlenosti i cjenovna stabilnost te da podizanje kamatnih stopa treba biti postupno.
No, dolaru su vjetar u leđa dale poruke potpredsjednika Feda Stanleya Fischera, koji je za CNBC izjavio da je i dalje aktualno povećanje kamatnih stopa do kraja godine. Dodao je i da će na odluku Feda o kamatnim stopama uticati izvještaj o zaposlenosti u SAD-u u avgustu, koje će biti objavljeno u petak.

„I dok će još jedno Fedovo podizanje kamatnih stopa vjerojatno uzrokovati konsternaciju na investicijskim tržištima, ne vidim isti stepen neizvjesnosti koji smo imali udecembru , kod prvog podizanja kamatnih stopa u SAD-u, nakon 10 godina ere jeftinog novca. Očito je iz Fedova djelovanja ove godine da su svjesni globalnih rizika, uticaja njihovih poteza na te rizike i bilo kakvog potencijalnog negativnog uticaja na američku privredu, kao i utjiaja od rasta kursa dolara i da rade na tome da ponešto od toga riješi“, kaže Shane Oliver, strateg pri AMP Capital Sydneyu.

Reklama

Izvor: Rs.seebiz.eu

Slične teme:

Sledeći

Istočno Novo Sarajevo izdvaja 10 miliona KM za izgradnju uslužnih objekata

Ne propustite

Najmanji iznos za povrat iz RH je kupljena roba za 500 kuna

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

2 sedmice prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati