PRIVREDA
Razvoj brenda eteričnog ulja sa područja Hercegovine
BIH – Proizvodnja smilja u Hercegovini postala je pravi hit. Iako su početni troškovi sadnje relativno visoki interes za uzgoj je značajan jer je ulaganje isplatirelativno brzo, osobito kada se cijena smilja na svjetskom tržištu utrostručila, navode stručnjaci.
Kako bi potakli standardizaciju proizvodnje ovog ulja USAID/Sweden FARMA II projekt je objavio javni poziv za apliciranje sa projektima koji će omogućiti uvođenje reda u ovu oblast.
Glavni cilj ovih aktivnosti projekta je uvesti određeni standard kvalitete eteričnog ulja jedinstvenog za područje Hercegovine čime bi se povećala zaposlenost i prihodi ruralnog stanovništva iz Hercegovine.
U analizi stanja ovog sektora se napominje da su na području Hercegovine prisutne dvije sorte smilja Helichrysum arenarium and Helichrysum italicum.var italicum.
Samo Helichrysum italicum italicum.var je komercijalna zbog eteričnog ulja u svom sastavu dok druga sorta nema ove vrijednosti .
Napominju da je bilo slučajeva da su neki poljoprivrednici kupili sadnice ove druge nekomercijalne vrste te su pretrpili značajne gubitke zbog njihovog neznanja.
Zbog toga je, smatraju, potrebno preduzeti korake kako se uveo red u oblast proizvodnje i prerade ovog bilja, te educirali proizvođači s ciljem standardizacije proizvodnje presadnica, sirovog biljnog materijala i eteričnih ulja, navodi se u analizi stanja ovog sektora.
To će takođe spriječiti i trenutnu haotičnu situaciju na tržištu gdje se još uvijek ne zna koliko je zasađeno smilja, koliko proizvođača je uključeno u ovu oblast, kakvi su kapaciteti za proizvodnju presadnica, eteričnih ulja itd.
Osim toga, budući da se smilje koristi u kozmetici i farmaceutskoj industriji kao iu aromaterapiji od velike važnosti je da se izbjegne korištenje kemikalija za liječenje korova ili potencijalnih bolesti biljaka. Korištenje hemikalija moglo bi ugroziti cijelu proizvodnju, što bi prouzročilo više štete nego koristi i za poljoprivrednike i prerađivače, navodi se u analizi.
Aktivnosti koje treba preduzeti bi mogao dovesti do uvođenja službenih standarda kvaliteta za jedinstveno eterično ulje iz Hercegovine.
ZAŠTO JE VAŽNO UVOĐENJE STANDARDA?
Uvođenje reda u ovu oblast je važno jer prijeti nestanak ove vrste na prirodnom staništu što je uzrokovano rastom potražnje za ovim biljem. “Iz tog razloga se moraju preduzeti mjere za očuvanje biološke raznolikosti. Jedna od najvažnijih biće promocija uzgoja ljekovitog aromatičnog bilja, umjesto branja iz prirode, kao jedinog izvora snabdijevanja na stalno rastućem tržištu“, navodi se.
Takođe, kontroliosana proizvodnja omogućava veću kontrolu nad kvalitetom i količinom biljnog materijala, u isto vrijeme i očuvanje biljki na svom prirodnom staništu.
Eterično ulje smilja se uglavnom izvozi, a samo u malim količinama ostaje u zemlji za proizvodnju finalnih proizvoda.
“Proizvođači finalnih proizvoda nisu konkurentni sa uvoznim proizvodima stoga moraju poboljšati svoje proizvodne procese, koji će pomoći smanjiti troškove proizvodnje i poboljšati kvalitetu proizvoda. U skladu s povećanjem potražnje za prirodnim proizvodima na domaćem tržištu, a posebno smilja, postoji sve veći broj narudžbi u koje su uključena proizvodnja prirodnih proizvodana bazi smilja, a koji žele postaviti svoje proizvode na domaćem tržištu i konkurirati uvoznim. Podrška ovih proizvođača potencijalno će smanjiti negativan saldo između uvozne i domaće proizvodnje prirodnih proizvoda. Tu je i potencijal za izvoz nekih gotovih proizvoda“, navodi se u analizi ovog sektora.
Sektor uzgoja ljekovitog aromatičnog bilja u BiH doživljava ekspanziju tijekom posljednjih nekoliko godina. Ovo je jedno od najbrže rastućih tržišta, gdje Bosna i Hercegovina ima veliki broj konkurentskih prednosti u odnosu na okolne zemlje. Neke od prednosti su povoljna klima i geografski uslovi, prirodni resursi i duga tradicija skupljanja ljekovitog bilja što predstavlja osnovu za razvoj i stvaranje novih radnih mjesta u tom sektoru.
Iako kultivirane biljake često nemaju karakteristike divljih, neke vrste se uzgajaju se u relativno visokim količinama, s ciljem da zadovolji rastuća potražnja. Ipak, zbog kontrolisane proizvodnje, industrijske biljke pokazuju čak i bolje karakteristike od onih prikupljenih iz prirode, navodi se u analizi.
Izvor: Akta.ba
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca