PRIVREDA
Poduzeti aktivnosti da bi se ispunile preporuke ruske inspekcije
SARAJEVO – Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH će preduzeti sve aktivnosti da bi se ispunile preporuke od ruske fitosanitarne inspekcije, odnosno da bi se u saradnji s nadležnim entitetskim tijelima osiguralo da BiH izvozi voće i povrće u Rusku Federaciju prema onim standardima koje traži ruska strana – izjavio je danas u Sarajevu ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.
Obraćajući se novinarima povodom izvještaja Federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor Ruske Federacije – Roseljhoznadzora, čiji su stručnjaci boravili u BiH od 17. do 20. augusta, Šarović je kazao da su ruski inspektori posjetili niz proizvođača i mjesta pakovanja, kao i Upravu BiH za zaštitu zdravlja bilja, inspektorate u Republici Srpskoj i Federaciji BiH i dvije laboratorije. Ono što je pozitivno jeste da su utvrdili da BiH ima potencijale i mogućnosti za značajno povećanje obima isporuka voća i povrća u Rusku Federaciju, znatno više nego što je trenutni izvoz.
Ruska strana, kako je naveo Šarović, u izvještaju konstatuje da proizvođači i poljoprivredna dobra u BiH uzgajaju, a izvoznici izvoze u Rusku Federaciju proizvode visokog fitosanitarnog rizika ne uzimajući u obzir posebnosti fitosanitarnih zahtjeva Ruske Federacije.
„Oni naglašavaju da inspektori koji vrše fitosanitarnu kontrolu proizvoda pri njihovom uzgoju, pakovanju i izvozu ne uzimaju u obzir posebne fitosanitarne zahtjeve ruske strane, s obzirom na to da ne raspolažu sa spiskom štetnih organizama koji imaju značenje karantina za Rusku Federaciju“, kazao je Šarović dodajući da je Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja uputila spisak u nadležne organe entiteta i Distrikta Brčko gdje posluju inspektori i vrše fitosanitarnu kontrolu.
„Uzimajući u obzir da se inspektorati nalaze u nadležnosti entiteta, mogućnosti Uprava za zaštitu zdravlja bilja za kontrolu ovih struktura je minimalna, po izvještaju ruske strane“, dodao je Šarović.
Naveo je da su oni također konstatovali da su obrasci fitosanitarnih certifikata u inspektoratima entiteta i kod fitosanitarnih inspektora posebno u Republici Srpskoj čuvaju na mjestima dostupnim osobama sa strane, a na pečatima nedostaje oznaka da je organ koji je izdao fitosanitarni certifikat pripada državi BiH.
Ruska strana je, kako je dodao, imala i više zamjerki na rad dviju laboratorija koje su obišli.
Navedeno je još da Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja ne posjeduje centralizovane baze podataka za izdate certifikate i njihove elektronske kopije i njih ne dobija od dvaju entiteta i Brčko Distrikta. To otežava davanje informacija po hitnom postupku na osnovu zahtjeva ruske strane u vezi s pitanjem o porijeklu proizvoda s izdatim fitosanitarnim certifikatima od BiH koji se uvozi u Rusku Federaciju iz trećih država u odnosu na koje je Ruska Federacija uvela uzvratne ekonomske sankcije.
Šarović je dodao da ruska strana konstatuje da navedeno svjedoči o odsustvu u BiH jedinstvenog centralizovanog sistema za osiguranje fitosanitarne bezbjednosti za proizvode visokog fitosanitarnog rizika namijenjenih za izvoz u Rusku Federaciju.
Ruska strana smatra da je moguće uz zainteresiranost posebno MVTEO da se ove stvari u što kraćem roku prevaziđu i stoga su na kraju izvještaja zamolili ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa da preduzme odgovarajuće mjere za usavršavanje sistema fitosanitarne kontrole tokom proizvodnje i pripreme proizvoda namijenjenih za izvoz u Rusku Federaciju, kao i da ministar informiše rusku stranu o tome u što kraćem roku da bi se privremena zabrana izvoza u Rusku Federaciju mogla što prije ukinuti.
„Oni jednostavno žele da ono što ide prema Ruskoj Federaciji uključujući izdavanje certifikata, njihovo čuvanje i neki drugi fitosanitarni uslovi bude u skladu sa zahtjevima i standardima ruske strane“, kazao je Šarović.
Ruska veterinarska i fitosanitarna regulatorna služba „Roseljhoznadzor“ 5. augusta uvela je privremenu zabranu na uvoz voća i povrća iz BiH zbog nedostatka potvrde o sigurnosti proizvoda. Kako je tada pojašnjeno, privremena zabrana je uvedena zbog nedostatka informacija o fitosanitarnom statusu BiH, a zabrana se posebno odnosi na uvoz proizvoda preko trećih zemalja.
Izvor: fena
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca