FINANSIJE

Da li je bolje uzeti kredit sa fiksnom ili sa promenljivom kamatom?

SRBIJA – Euribor je trenutno negativan i šestomesečni iznosi oko minus 0,19 odsto, pa je kredit sa varijabilnom kamatom duplo jeftiniji od pozajmice po fiksnoj kamatnoj stopi. Ne bi trebalo da u narednih nekoliko godina bude iznenađenja u otplati kredita koji su vezani za euribor, ali na duži rok to niko ne može da garantuje

Objavljeno

1. septembar 2016.

privrednik

Bivši guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić je upozoravao građane da je svako uzimanje kredita bježanje od realnosti, a kada se krediti već uzimaju, onda treba voditi računa da njihova cijena nije samo kamata, nego i teško predvidljiv finansijski rizik, pogotovo ako se vezuju za druge valute. Njegovu preporuku nisu poslušali oni koji su se zaduživali u francima, pa su došli u situaciju da mole državu da im pomogne, jer im je naglo uvećana rata jačanjem švajcarske valute.

U sličnu, a možda i u goru poziciju mogu da dođu korisnici stambenih kredita koji se opredele za promenljivu kamatnu stopu jer je ona trenutno duplo povoljnija od fiksne. Varijabilna kamata u sebi sadrži maržu banke i najčešće šestomesečni euribor koji je drugo ime za kamatu koja se određuje na osnovu trgovine novcem između prvoklasnih banaka u EU.

Stručnjaci ukazuju da to može biti zamka, jer vezivanje rate za kretanje euribora ili libora nosi rizik da u budućnosti ono što sada manje košta za nekoliko godina može biti dužnička omča, dok bankari tvrde da je euribor „transparentni tržišni indikator“ i da je izbor euribora kao osnove za kamatnu stopu standardna tržišna praksa koja se koristi i u ostalim zemljama EU.

Euribor je trenutno, pod uticajem monetarne politike Evropske centralne banke koja upumpava novac na finansijsko tržište kako bi podstakla privredni rast, veoma nizak, odnosno negativan i šestomesečni iznosi oko minus 0,19 odsto, pa je kredit sa varijabilnom kamatom duplo jefitniji od pozajmice po fiksnoj kamatnoj stopi. Kako ne postoje naznake da će se u kratkom roku ta politika mjenjeti, ne bi trebalo da u narednih nekoliko godina bude iznenađenja ni u otplati kredita koji su vezani za euribor, ali na duži rok to niko ne može da garantuje. Krajem 2008. godine, prije ekonomske krize, ta referentna kamatna stopa u zoni evra bila je oko pet odsto, pa je rata za, na primer, kredit od 50.000 evra bila oko 330 evra. Samo nekoliko mjeseci kasnije euribor je pao na oko tri odsto, što je snizilo mjesečnu obavezu u ovom slučaju na 260 evra, ili oko 20 odsto.

Banke u Srbiji uglavnom nude samo stambene kredite sa promenljivom kamatom i većina onih koji se odlučuju za kupe stan na kredit, uzimaju takve pozajmice. Dok stručnjaci tvrde da su banke kreditiranjem po takvim uslovima bolje zaštićene od klijenata, ima i onih koji smatraju da se promenljivom kamatnom stopom štite klijenti od samovolje banaka, jer zavise od onoga što se dešava na evropskom međubankarskom tržištu, a na to ne može da utiče neki pojedinac, nego stotine banaka.

Izvor: Nova ekonomija

Reklama

Slične teme:

Sledeći

U avgustu prikupljeno rekordnih 614 miliona KM indirektnih poreza

Ne propustite

Hrvatski BDP u drugom kvartalu porastao 2,8 posto, iznad očekivanja

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

2 sedmice prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati