FINANSIJE
Zašto ulagači kupuju slovenski dug iako na tome gube novac?
S ve jSve je više eurvpskih država na listi povlaštenih kojima investitori kad kupuju njihove obveznice u stvari plaćaju da bi im posudili novac. Ovih dana se u ekskluzivnom društvu s Njemačkom, Francuskom i Nizozemskom našla i Slovenija čije su obveznice prešle u negativno područje. e više eurvpskih država na listi povlaštenih kojima investitori kad kupuju njihove obveznice u stvari plaćaju da bi im posudili novac. Ovih dana se u ekskluzivnom društvu s Njemačkom, Francuskom i Nizozemskom našla i Slovenija čije su obveznice prešle u negativno područje. To u praksi znači da oni koji se odluče na kupovinu tih vrijednosnih papira pristaju na gubitak novca ako ih zadrže do dospijeća.
Prinosi na kratkoročne državne obveznice većine članica evrozone već duže su vremena u negativnom području, a u posljednje vrijeme sve je više zemalja čije obveznice s dužim rokovima dospijeća (10 i više godina) donose gubitak.
Nedavno je Bloomberg izvjestio da količina takvih obveznica iznosi rekordnih 13 bilijuna dolara što je problem za mnoge aktere na tržištima, posebice tipične ulagače u vrijednost papire s fiksnim prinosom kao što su mirovinski fondovi.
Mnogi se pitaju kako su moguće negativne kamatne stope i zašto ulagači pristaju kupovati vrijednosne papire na kojima u startu gube dio uloženog novca.
Ishodište ovog fenomena leži u ekspanzivnoj monetarnoj politici centralnih banka nakon velike finansijske krize. Tako je Evropska centralna banka (ECB) već 2009. srezala kamatnu stopu na 0,25 posto, a sredinom 2012. na nula posto.
Kako se evropska privreda i dalje sporo oporavlja, a pojavila se i deflacija, ECB je 2014. pribjegao dotad neviđenim mjerama. Uveo je negativne kamatne stope na novac koje banke pohranjuju pri ECB-u.
Prinosi na državne obveznice nekih članica eurozone; Izvor: Boomberg
Prinosi na državne obveznice nekih članica eurozone; Izvor: Boomberg
Izvor: Bloomberg / Autor: tportal.hr
Ove mjere imale su za cilj natjerati komercijalne banke da višak likvidnosti preusmjere u kreditiranje poduzeća i građana. Dodatna mjera kojom je ECB stimulirao gospodarski rast je program otkupa državnih obveznica.
U takvim okolnostima su se i prinosi na državne obveznice zemalja s visokim kreditnim rejtingom poput Njemačke približili nuli, a ubrzo nakon toga prešli u negativno područje. Tom se društvu pridružila i Slovenija čije četrnaestgodišnje državne obveznice s dospijećem 2026. godine imaju negativni prinos od 0,36 posto. To u praksi znači da oni koji se sada odluče na kupnju teovinu obveznice, ako je zadrže do dospijeća, dobit će manje nego što su nominalno uložili u nju.
No i dalje se postavlja pitanje zašto neko kupuje takve obveznice kada bi zadržavanjem novca na računu barem izbjegao gubitak.
Postoji nekoliko razloga koji opravdavaju takve poteze. Jedan od njih je što mirovinski fondovi i neki drugi institucionalni investitori imaju zakonsku obvezu da dio portfelja drže u prvorazrednim državnim obveznicama.
Drugi razlog je što se u određenim okolnostima i na obveznicama s negativnim prinosom može zaraditi. Primjerice, ako dođe do rasta valute u kojoj su denominirane obveznice zarada može poništiti negativni prinos. Također, ako dođe do negativne inflacije (deflacije) to u konačnici može utjecati na ostvarivanje pozitivnog realnog prinosa.
U eri jeftinog novca dobro prolazi i Hrvatska. Premda njezine obveznice još uvijek ulagačima donose zaradu prinosi su na najnižim razinama u povijesti. Tako je ministar financija Zdravko Marić u lipnju uspio izdati desetgodišnju obveznicu s kamatnom stopom od 1,125 posto.
Tportal.hr
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca