FINANSIJE

Prodaja akcija preko malih oglasa

BANJALUKA – I nakon što je prošlo 18 godina od početka procesa privatizacije državnog kapitala u BiH, veliki broj bh. građana ne zna šta da radi s akcijama koje posjeduju, pa se tako neki od njih odlučuju čak i da ih umjesto na berzi prodaju putem malih oglasa.

Objavljeno

5. septembar 2016.

privrednik

Ti, za nekoga trivijalni slučajevi, možda najbolje odslikavaju na koji način je sprovedena privatizacija u BiH, jer veliki broj građana koji je i učestvovao u njoj zapravo ne zna na koji način su preduzeća završila u rukama pojedinaca, a takođe ne zna i koja su njihova osnovna prava i benefiti iz tog procesa.

To smatra i većina domaćih ekonomista, koji kažu da je to još jedna u nizu potvrda da je čitav taj proces privatizacije u BiH vođen na pogrešan i vrlo površan način, a da stanovništvo ni do dan-danas nema dovoljno znanja o tome, iako je bilo direktni učesnik.

Tako smo listajući štampu i portale za oglašavanje u BiH, primijetili stotine oglasa u kojima se na prodaju nude akcije, koje često oglašivači nazivaju i vaučerima. Nije nam bilo teško da pozovemo neke od tih osoba i provjerimo o čemu se radi. „Imam oko 80 tih vaučera, pa na ovaj način pokušavam da ih prodam, da mi ne stoje.

Uz to, ja i ne znam koliko oni vrijede, niti šta da radim s njima, kao ni klome da se obratim“, rekla nam je jedna od osoba koja je objavila ovaj zanimljiv oglas. Milan Božić, direktor Banjalučke berze, rekao je da ovakvi slučajevi prodaje akcija putem malih oglasa pokazuju da ljudi nemaju dovoljno znanja o ovim stvarima, te ističe da upravo iz takvih razloga treba više raditi na toj edukaciji kroz redovno obrazovanje i obrazovne programe. „Pogotovo treba upozoriti ljude na opasnost da ne nasjedaju na oglase gdje se otkupljuju akcije, pogotovo obveznice ratne štete ili stare devizne štednje, jer tu obično bude veći diskont, a onda kasnije ti preprodavci putem nekih posrednika to realizuju na berzi. Dakle, poruka stanovništvu je da ne bi trebalo da transakcije akcija i obveznica rade mimo tržišta“, istakao je Božić.Darko Lakić, direktor Društva za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom (PRF) RS, rekao je da je ponuda akcija na prodaju jedino moguća na berzi preko brokera. „Mislim da je kod nas u prosjeku dosta nizak nivo znanja građana u vezi s upravljanjem ličnim finansijama, pa između ostalog i u vezi s trgovanjem hartijama od vrijednosti.

Tu nije moguće ostvariti značajan napredak u kratkom vremenskom periodu“, smatra Lakić. Dodaje da je potreban sistemski pristup, odnosno da se ta materija, koja se tiče štednje, zatim investiranja i zaduživanja, banaka, životnog osiguranja, penzijskih fondova, akcija i obveznica i tako dalje, izučava kroz redovan obrazovni program u osnovnim ili srednjim školama, kao što se izučava u zemljama s razvijenim finansijskim tržištima.

„A što se tiče prodaje akcija nekih propalih preduzeća koje su građani dobili kroz proces privatizacije kod nas, te akcije niko nema interes da kupi, tako da tu ne pomaže ni berza, ni brokeri, ni edukacija“, rekao je Lakić. Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, smatra da je u BiH na hiljade slučajeva u kojima ljudi ne znaju šta da rade s vaučerima i akcijama. „To što neko prodaje vaučere ili akcije u oglasima samo pokazuje da je taj neko došao u situaciju da mora doći do gotovog novca, jer je nestašica za plaćanje računa ozbiljna. Nijedan mehanizam koji bi država morala da ima ne funkcioniše“, smatra Pavlović i dodaje da te stvari moraju da se rade preko berze i brokerskih kuća. Pojasnio je da je s privatizacijom i započeo proces korištenja vaučera za mogućnost da svako postane akcionar firmi.

„Taj koncept je u jednom momentu počeo da funkcioniše, kada je radila berza i kada su ljudi s tim vaučerima mogli postati akcionari, a onda kada je i to zaustavljeno, onda je jedino bilo moguće te vaučere uložiti u Društva za privatizaciju, PIF-ove“, rekao je Pavlović i dodao da je čitav sistem poslije otišao u pravcu koji je ljude potpuno izludio i doveo u situaciju da ne znaju šta da rade s tim, šta uopšte imaju i da li to što imaju nešto vrijedi. „Pošto niko nema potrebu da otkupljuje vaučere, odnosno akcije, onda to stoji kao nedefinisana situacija.

Reklama

Po meni, to je promašena priča i, nažalost, ima veoma mnogo ljudi koji su manjinski akcionari i koji nemaju nikakva prava u odnosu na većinskog vlasnika, a čist primjer je ‘Krajina osiguranje’ i situacija koja se tamo desila“, istakao je Pavlović.

Izvor: Nezavisne novine

Slične teme:

Sledeći

Republika Srpska juče zadužena za još 40 miliona KM

Ne propustite

Isplate štedišama u BiH još nisu počele

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

2 sedmice prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati