Connect with us

PRIVREDA

Republika Srpska gubi milione zbog neprijavljenih obrta

Objavljeno

 


Plate

U RS veliki broj zanatlija radi na crno, a zbog neuplaćivanja doprinosa i neplaćanja obaveza budžet trpi milionsku štetu.

Naime, Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, u četvrtak je u Narodnoj skupštini RS poslanicima rekao da je lično provjerio kakvo je stanje u Banjaluci te da je utvrđeno da u pojedinim branšama u registrima ne postoji nijedan prijavljeni radnik.

“Vi danas u Banjaluci nemate nijednog prijavljenog limara ili keramičara, a da biste dobili keramičara da vam radi redovi su duži nego kad čekate u Kliničkom centru. To jasno govori da ima sive zone i da ljudi rade privatno”, kaže Višković.

On je dodao da će Vlada kroz implementaciju zakona o električnoj energiji, čiji nacrt je usvojen u parlamentu RS, namjeravati da uđe u trag ljudima koji električnu energiju koriste kroz sivu zonu.

Jovan Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS, kaže da je Višković u pravu te da je postala epidemija koliko ljudi se odlučuje na rad na crno, ali ističe da ipak nije tačno da nema prijavljenih zanata te da dio tih ljudi posluje legalno.

On se žali da mnogo zanatlija osjeća strah od države i boji se da će ako prijave svoj obrt država “naleći” na njih i pokušati od njih uzeti sve što zarade.

Reklama

“Mi već 30 godina kao papige ponavljamo da je potrebno tim ljudima da pomognemo, da ih ohrabrimo, a ne samo da im prijetimo i od njih uzimamo i to malo što zarade”, navodi on. Ističe da je poseban problem kod pojedinih zanata i obrta to što se radi o poslovima koji su sezonske prirode.

“Imamo ljude koji posla imaju obično nekoliko mjeseci pa rizikuju da kad nemaju posla, a sve obaveze moraju da plaćaju, obaveze teku. Zato se mnogo ljudi odlučuje da rizikuje i radi na crno dokle ima posla i spremni su da radije plate kaznu ako ih uhvate nego da upadnu u zamku birokratije i procedura u kojima mogu izgubiti sve što su godinama sticali”, navodi on.

Dodaje da bi, kad bi država pokazala više razumijevanja, i oni odlučili da se legalizuju jer znaju da je to i njima u interesu.

“Znate, ovo stanje nije dobro ni za nas jer dođemo u situaciju kad ne možemo više raditi da nemamo osiguranje, nema penzije, a to je onda jako teška situacija”, ističe on.

Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, ističe da je rad na crno ozbiljan problem jer svako ko radi na takav način pravi nelojalnu konkurenciju privrednicima koji posluju legalno i izmiruju sve svoje obaveze.

“Komora se zalaže već godinama da se to izmijeni. Sad smo tražili da u programu ekonomskih reformi bude vraćanje opterećenja na plate na nivo koji je bio 2008. godine. Mi smo jedna od rijetkih zemalja koja je išla na povećanje poreza na doprinose, a ne smanjenje. Najbolje ćemo pomoći privredi da je rasteretimo i tako je učinimo konkurentnijom”, naglasio je on.

Reklama

Dodaje da je poseban problem što u RS više ne postoji grana privrede kojoj ne nedostaju adekvatni radnici, odnosno oni koji imaju adekvatna znanja i mogu da rade.

“Možda i ima onih koji imaju formalno obrazovanje, ali im nedostaje adekvatno praktično znanje. Mi pokušavamo da to promijenimo. Potpisali smo sporazum o unapređenju praktične nastave s Vladom, a završili smo obuku jedne grupe mentora u preduzećima kako bismo tu praktičnu nastavu organizovali na kvalitetnijem i višem nivou unutar preduzeća u saradnji sa školama i preduzećima”, kaže on.

 

Nezavisne novine

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu