BIZNIS

BIZNIS IDEJA za strpljive: Hektar 11.000 evra – Lak za uzgoj i održavanje, donosi dobru zaradu

Objavljeno

1. oktobar 2019.

Ulaganje u podizanje plantaže oraha su oko 1.400 evra po hektaru, orah donosi dobru zaradu, lak je za uzgoj i održavanje, ali na prihod mora da se sačeka nekoliko godina.

Podizanje plantaža oraha je posao na duge staze, a stručnjaci su izračunali da godišnje ulaganje iznosi sumu koja je tek 16 odsto od prihoda koji plantaža donese. Plantaža oraha ne zahtijeva veliki rad, ima svoje tržište na teritoriji Srbije, posljednjih godina postiže visoku cijenu i daje dobre prinose.

Lani je u Srbiji posađeno preko 100 hektara najisplativije američke sorte oraha čendler, ali zemljište širom Srbije, čak i u brdovitijim predjelima, može biti dobar izbor za gajenje oraha.

– Orah je lak za proizvodnju, potrebno je relativno malo radne snage, a postiže visoku tržišnu vrijednost. Osim toga, plodovi oraha se dugo čuvaju i imaju veliku upotrebnu vrijednost. Orah može da se koristi za stonu upotrebu, ali i u industriji, što je veoma bitno. Orah se lako održava. Nema problema sa mrazom i ne napada ga mnogo bolesti. Mnogo je lakši za gajenje od lješnika, a zarada je približna. Mana je dug period ulaska u punu rodnost. Orah počinje da rađa u trećoj godini, ali komercijalni prinosi mogu se očekivati tek od sedme do desete godine, a pun rod od dvanaeste do četrnaeste godine. U našim klimatskim uslovima najbolje su se pokazale sorte oraha šejnovo, rasna, gazenhajm 139 i šampion – objašnjava Miloš Pavlović iz Centra za rasadničarstvo Šabac.

Za podizanje plantaže oraha nije potrebno veliko ulaganje. Takođe, svaka naredna godina ne zahtijeva mnogo tretmana i rada. Idealno vrijeme za podizanje plantaže oraha je novembar ili decembar.

– Obično se uzimaju dvogodišnje kalemljene sadnice čija cijena je negdje oko 1.500 dinara. Prosjek je, zapravo, od 12 do 15 evra. Dakle, u startu je potrebno između 1.100 i 1.400 evra. Sistem za zalivanje nije potreban jer orah ima jak korenov sistem. Proizvodnja je veoma jeftina jer iziskuje mali broj zaštitnih prskanja i orah nije probirač po pitanju zemljišta. Tome treba dodati troškove sadnje. Još jedna od prednosti jeste to što država subvencioniše ovu proizvodnju, a povraćaj je 50 odsto na sadni materijal – objašnjava ovaj stručnjak za voće.

Reklama

Jedina mana je što se nekoliko godina čeka na rod. Komercijalni prinosi (kada su prihodi veći od rashoda) očekuju se tek od sedme do desete godine podizanja zasada, a pun rod još tri-četiri godine nakon toga.

– Orah daje oko četiri tone po hektaru, a od prinosa ostaje 45 do 55 odsto jezgra, odnosno oko dve tone. Cijene su različite i kreću se od 5 do 10 evra, tako da se može zaraditi optimalno godišnje oko 11.000 evra, ali treba imati u vidu da su godišnji rashodi koji podrazumevaju održavanje i ubiranje plodova samo 16 odsto što je povoljno u odnosu na drugo voće – objašnjava inženjer Pavlović.

KOMBINOVANJE SA DRUGIM VOĆEM

Da bi se skratio period čekanja do prvog prihoda, prijedlog stručnjaka je da se podižu kombinovani zasadi oraha sa kajsijom, breskvom, šljivom ili višnjom. U tom slučaju, voće koje je između sadnica oraha počinje da daje rod ranije, te se ostvaruje zarada i u periodu dok orah ne počne da rađa. U posljednje vrijeme sade se kombinovani zasadi sa drugim voćnim vrstama koje rano počinju da rađaju, a eksploatacioni period im traje dok orah ne počne da daje pun rod.

– Kajsija brzo dođe na rod. Slično je i sa ostalim voćem, poput breskve, šljive, višnje. Kod kajsije je dodatna prednost to što ona može da se eksploatiše u periodu razvijanja stabala oraha, jer posle 12. godine počinje da se suši zbog apopleksije. Kajsija ne zahtijeva navodnjavanje kao ni orah. Otporna je na sušu, nema mnogo prskanja i ne zahtijeva poseban kvalitet zemljišta. Na jednom hektaru pod orahom može se zasaditi 340 sadnica kajsije. Cijena je dva evra po sadnici. To znači da na 1.400 evra za sadnice oraha treba dodati još 680 evra za kajsije. U trećoj godini počinje da se otplaćuje ulaganje. Prosječan rod kajsija je od 20 do 30 tona, a cijena od 50 evrocenti do jednog evra za kilogram – objašnjava Pavlović.

Reklama

Izvor: Blic.rs

Slične teme:BIZNIS UZGOJ ORAH

Sledeći

Fascinanto okriće 30-godišnje studije: Djeca s lošim fokusom manje zarađuju kao odrasli

Ne propustite

Microsoft predstavio Windows Virtual Desktop, pogledajte kako izgleda (VIDEO)

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

1 sedmica prije

12. novembar 2024.

Urednik

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

1 sedmica prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati