TEHNOLOGIJA
Stoewer: Američki milijarderi Ulažu milijarde u svemirsku industriju i nadaju se da će zaraditi još više
Jadranska svemirska konferencija ‘Regionalna saradnja u svemirskoj tehnologiji’ prvi je regionalni skup posvećen saradnji u svemirskim naukama i tehnologijama koji u Zagreb dovodi vrhunske svjetske stručnjake u istraživanju svemira, aeronautike i svemirskih tehnologija.
Dvodnevna konferencija “Regionalna saradnja u svemirskoj tehnologiji” koja se danas i sutra održava na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu okupila je regionalne i svjetske stručnjake koji se bave istraživanjem svemira, aeronautikom i svemirskim tehnologijama.
Ovu jedinstvenu konferenciju organizuje Jadranska aero-svemirska asocijacija (Adriatic Aerospace Association – A3) u suradnji s Institutom Ruđer Bošković (IRB) i Sveučilištem u Zadru, a pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta (MINGO).
Konferencija je okupila direktore svemirskih agencija, udruženja aero-svemirskih kompanija kao i naučnike razvojnih i istraživačkih institucija. Jedno od zanimljivih predavanja, koje se bavilo trenutnim stanjem u svemirskoj ekonomiji održao je prof. dr. sc. Heinz Stoewer, jedan od osnivača Evropske svemirske agencije.
Kako je istaknuo na samom početku, u posljednjih 60 godina sa Zemlje je lansirano više od 8700 satelita, od kojih je nekih 2000 satelita i dalje u funkciji.
“U 2016. svemirska ekonomija vrijedila je 329 milijardi američkih dolara. A očekuje se da će vrijediti više od 500 milijardi dolara do 2030.”, naglasio je prof. Stoewer i dodao kako je svemirska industrija doživjela izuzetan rast posljednjih godina, a sve na krilima malih preduzeća i startupova koje financiraju neki od najbogatijih ljudi na svijetu.
Iako se brojka od 2000 satelita u Zemljinoj orbiti može činiti velikom, sateliti igraju veliku ulogu u našim životima jer podaci koji dolaze od njih su zapravo objektivni podaci. O tome kako ih koristimo zavisi hoće li se ti sateliti isplatiti ili ne?
No šta nas čeka u budućnosti? Prof. Stoewer smatra kako će se važnost satelita, pogotovo onih u nižoj Zemljinoj orbiti, još više povećati. Sateliti će igrati veoma važnu ulogu u prikupljanju i prodaji informacija, povezivanju svijeta, ali i u razvoju svemirskog računarstva i učenja.
Istaknuo je kako se u posljednje vrijeme razvilo mnogo preduzeća koja žele poslovati u svemirskoj industriji. Koliko će tih preduzeća preživjeti sljedećih pet ili deset godina, pravo je pitanje? Kao primjer naveo je firmu Planet labs koja je osnovana prije osam godina, a u međuvremenu je u orbitu poslala 140 satelita. Većinom se radi o malim satelitima (cubesat) napravljenima od jeftinih komponenti koji su veoma jednostavni za lansiranje, a precizni u davanju podataka.
“Posmatranje planeta postao je velik posao – Google Earth, svi navigacijski sistemi funkcionišu pomoću satelita. Tu treba dodati i pametnu poljoprivreda (predviđanje žetve, korištenje pesticida, vlažnost zemlje), geolokalizaciju važnih resursa poput minerala i vrijednih metala, nadziranje vremena, klime, prirodnih katastrofa…”, nabrojao je prof. Stoewer te dodao: “Mali sateliti postali su mainstream… i dalje nam trebaju veliki sateliti za neke podatke, ali mali će im biti dodatak i dopuna”.
Prikupljanje podataka i nadziranje Zemlje nije jedina zadaća satelita. Neki od njih koriste se i za stvaranje komunikacijske mreže nad dijelovima svijeta koji bi inače bili u potpunom mraku. Razvoj tehnologije povećava i potražnju nad dostupnim komunikacijama, pogtovo s razvojem Internet of Things tehnologije.
“To opterećuje veze na Zemlji pa se okrećemo svemiru. Deseci satelita grade se kako bi se u Zemljinoj orbiti stvorile konstelacije koje će omogućiti satelitski internet. U sljedećem desetljeću, procjenjuje se, lansirat ćemo 12 tisuća satelita… no koliko će ih preživjeti?”, istaknuo je prof. Stoewer.
Spomenuo je neke od najpoznatijih kompanija koje žele stvoriti satelitske konstelacije i tako napraviti mrežu koja bi pružala satelitski internet. Među njima je kompanija One Web koja planira lansirati čak 3000 satelita u konstelaciju. Ne treba zaboraviti ni tvrtku Elona Muska, Starlink, koji je već lansirao prvih 60 satelita koji će tvoriti buduću satelitsku konstelaciju.
“Događa se prava revolucija u području telekomunikacija. Vjerojatno ćemo uskoro moći koristiti svemirski internet i na Zemlji”, naglasio je prof. Stoewer.
Da bi svi ti sateliti došli u orbitu, potrebno ih je lansirati na nekakvoj raketi. Troškovi lansiranja često iznose i nekoliko desetaka miliona. Zato ne iznenađuje što se pojavljuju kompanije koje žele razviti nove tehnike i tehnologije za lansirne rakete.
Najpoznatije su kompanije tri milijardera – SpaceX Elona Muska, Blue Origin Jeffa Bezosa i Virgin Galactic Richarda Bransona. Oni su uložili svoje milijarde u razvoj novih tehnologija ne zato što žele biti upisani u istoriju (iako ni to nije za odbaciti), već zato što u svemiru vide potencijal za dodatnu zaradu. Ipak se radi o komercijalnim kompanijama kojima je glavna zadaća zaraditi još koji milion za svoje vlasnike.
Međutim, šta to znači i kako će naše nebo izgledati u budućnosti. Prof. Stoewer upozorava kako je broj malih satelita koji su lansirani u Zemljinu orbitu skočio s 20 na 300 u proteklih pet godina, a procjenjuje se kako će se u sljedećih 10 godina lansirati još 8500 novih satelita. Nove mogućnosti znače i nova ulaganja i novi razvoj svemirske industrije.
“Milijarderi imaju novi hobi. Ulažu u velik broj svemirskih startupova jer razmišljaju dugoročno. Pogledajte, čak je 16 od 500 najbogatijih ljudi uložilo u svemir”, istaknuo je prof. Stoewer.
Privatne inicijative i kompanije neće stati samo na satelitima u Zemljinoj orbiti. Već sad imamo privatne firme kojima je cilj sletjeti na Mjesec i Mars, a one ne dolaze samo iz SAD-a, već i iz drugih zemlja širom svijeta.
“No na žalost, Evropa ne drži korak s SAD-om. A mogla bi”, rekao je na kraju prof. Stoewer.
Autor: Martina Čizmić
Izvor: Zimo.dnevnik.hr
TEHNOLOGIJA
Univerzitetu u Banjaluci predata projektna dokumentacija za izgradnju Naučno-tehnološkog parka
Projekat koji je najavljen još sredinom prošle godine i čija je gradnja bila najavljena za proljeće ove, konačno je počeo i da se realizuje, istina sa procjenom troškova koji su od juna 2023. godine malo i porasli. Naime, juče je, kako prenosi RTRS, predstavnicima Univerziteta u Banjaluci i Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje predata projektna dokumentacija za izgradnju i opremanje Naučno-tehnološkog parka Republike Srpske koji će biti izgrađen u kampusu Univerziteta u Banjaluci.
Kako je u julu 2023. saopšteno, izgradnja ovog objekta bi trebalo da košta više od 10 mil EUR, potom je u septembru iste godine okvirna vrijednost procijenjena na 15 mil EUR, a juče je, sudeći po ovoj vijesti RTRS-a, rečeno da je ukupna vrijednost investicije oko 19 mil EUR.
Podsjećamo, rektor Univerziteta u Banjaluci prof. dr Radoslav Gajanin i ministar za naučno-tehnološki razvoj Republike Srpske Željko Budimir prošle godine su, 13. septembra, potpisali ugovor o osnivanju Naučno-tehnološkog parka (NTP) Republike Srpske. Kako je tada navedeno, riječ je o prvom naučno-tehnološkom parku u Republici Srpskoj, čiji su osnivači Vlada RS i Univerzitet u Banjaluci, a za njegovog direktora imenovan je Nikola Dragović.
Vlada Republike Srpske, kako je tada saopšteno, obezbijedila je sredstva za prvi period rada, a za početak, kancelarije NTP-a biće u novom objektu Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta i Šumarskog fakulteta, u krugu Univerzitetskog grada. Inače, lokacija je u neposrednoj blizini budućeg objekta NTP, za koji je izrada projektno-tehničke dokumentacije tada bila u toku. Tada je i rečeno da se na proljeće 2024. godine planira polaganje kamena temeljca za izgradnju ovog objekta ukupne površine 7,5 hiljada kvadratnih metara, sa planiranim rokom od 24 mjeseca, a tada je procijenjeno da će okvirna vrijednost objekta, sa neophodnom opremom i laboratorijom, iznositi 15 mil EUR.
eKapija je ranije pisala da je Saudijski fond za razvoj odobrio sredstva za dva projekta u Srpskoj – jedan je izgradnja Studentskog centra u Foči, a drugi izgradnja Naučno-tehnološkog parka u Banjaluci.
Što se tiče projektne dokumentacije koja je juče predata predstavnicima Univerziteta i Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj, ona je, kako je prenio RTRS, finansirana kroz Italijanski fond za inovativne projekte, preko Razvojne banke Savjeta Evrope.
Inače, nadležni kažu da će budući Naučno-tehnološki park biti centralno mjesto gdje se rađaju inovativne ideje i tehnološki napredak Srpske.
– Siguran sam da će izgradnjom NTP imati ogromnu korist prije svega UNIBL i studenti UNIBL, odnosno naši nastavnici i saradnici kroz angažman u kompanijama koje budu smještene u NTP – istakao je Radoslav Gajanin, rektor Univerziteta u Banjaluci, prenosi RTRS.
Nikola Dragović, direktor Naučno-tehnološkog parka Republike Srpske, najavio je, kako navodi RTRS, još neke novine.
– Јedan od prvih programa koji će NTP uskoro početi sprovoditi jeste program kampa za koji intenzivno traje kampanja jedinstveni startap program za mlade od 18 do 35 godina – rekao je Dragović.
Vlada Srpske je prošle godine usvojila informaciju o osnivanju prvog NTP u Srpskoj čiji je cilj ubrzan tehnološki razvoj.
– Za razvoj preduzetništva i inovativnosti kod mladih ljudi, to je cilj ovog projekta – poručio je Zoran Bjelajac, pomoćnik ministra za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske.
Kompanija Ananas stigla je i na bosanskohercegovačko tržište sa svojom online prodajnom platformom.
– Proteklih mjeseci smo dokazali da živimo svoju priču, teško a jako! Danas smo završili vrlo važan korak i otvorili dva nova tržišta! Ananas sada posluje i u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini – objavio je Ananas E-commerce na svom LinkedIn profilu.
„Regionalni Amazon“, kako su ga mediji prozvali, sjedište je najprije osnovao u Sarajevu, gdje je registrovana firma Ananas doo, a 7. juna je osnovana i podružnica u Banjaluci, sa sjedištem u Bulevaru Stepe Stepanovića br. 171 E.
Direktor preduzeća, ujedno i banjalučke podružnice, jeste Erol Ferović.
Direktni osnivač sarajevskog društva je Ananas E-Commerce Beograd. Vlasnik platforme Ananas je Delta holding, a kako je ranije saopšteno iz kompanije, platforma je u prošloj godini otvorila svoje kancelarije i u Sjevernoj Makedoniji.
Ananas je, inače, u prošloj godini zabilježio izuzetno veliki rast, potvrđujući da bude regionalni lider u domenu online trgovine. Na 94% poštanskih brojeva isporučeno je dva ili više Ananas paketa, a broj partnera porastao je više od tri i po puta u odnosu na 2022. godinu.
– Cilj je da u 2024. godini broj trgovaca poraste na preko 2.000, i da ukupan promet preko sajta bude preko 70 mil EUR – saopšteno je na konferenciji u januaru.
Nakon što je portal Capital otkrio da je Vlada Republike Srpske sa kineskom kompanijom ELINC u tajnosti potpisala 57 mil KM vrijedan ugovor za nabavku softvera za digitalnu zaštitu, stigla je i potvrda iz Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske.
Oni su naveli da su u proteklih godinu dana izvršili detaljnu analizu stanja informacione bezbjednosti u javnoj upravi i kritičnim infrastrukturama, izradili smjernice razvoja informacione bezbjednosti i izvršili projektovanje novog nacionalnog sistema zaštite.
Navode da on po obimu, resursima i složenosti predstavlja najveći IKT projekat u Srpskoj.
– Projekat je samoodrživ i ima za cilj punu zaštitu sajber prostora Republike Srpske – istakli su iz Agencije.
U skladu sa predviđenom dinamikom, iz Agencije su naglasili da se do kraja avgusta očekuje početak implementacije projekta.
– Implementacija je predviđena u dvije paralelne faze. Omogućava potpunu integraciju državnih organa, akademskog i privatnog sektora u upravljanju incidentima. Funkcije zaštite u odnosu na korisnike se ogledaju u zaštiti tri grupe korisnika: javne uprave i kritičnih infrastruktura, zaštiti djece i zaštiti mikro, malih i srednjih preduzeća – istaknuto je u saopštenju.
Iz Agencije su istakli da će sistem štititi javnu upravu i kritične infrastrukture koje čini 780 institucija republičkog nivoa.
– Za partnera je, u skladu sa smjernicama Vlade za upravljanje krizom lanaca snabdijevanja i politički motivisanih ne-UN sankcija, izabrana kompanija ELINC, specijalizovani proizvođač opreme iz domena nacionalnih sistema informacione bezbjednosti – navedeno je u saopštenju.
Capital podsjeća da je ugovor sa Kinezima potpisan početkom juna ove godine, a nakon toga je na njega stavljena oznaka tajnosti, da bi se od javnosti sakrilo još jedno trošenje desetina miliona maraka na softver, kao i njegova namjena.
Planirano je da se ovaj softver implementira u sve institucije u Srpskoj na rok od deset godina, a ELINC je, kako piše Capital, posao dobio na osnovu prethodnog dogovora iza zatvorenih vrata, bez tendera.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca