Connect with us

ANALIZE

Kad ekonomija zavisi od jedne avio-kompanije: Ide li Island u novu u recesiju?

Objavljeno

 


Prije nego što je doživio krah u martu, WOW je prevezao više od četvrtine ukupnog broja posjetilaca koji su pošli u obilazak ove ostrvske zemlje. Cijene – 199 dolara za povratnu kartu iz Njujorka ili San Franciska – bile su ključni element turističkog buma koji je oživio islandsku ekonomiju posle katastrofalne krize 2008. godine.

Danas, šest mjeseci pošto je WOW obustavio letove, na Islandu je toliko manje turista da je zemlja praktično na rubu recesije. Ipak, ovakav razvoj događaja nije nešto sa čim se 350.000 stanovnika Islanda već nije susrelo i ranije.

WOW je profitirao od finansijske krize koja je zemlju učinila povoljnom turističkom destinacijom i upravo je ova avio-kompanije pomogla da se islandski glečeri i gejziri vrate na selfije miliona posjetilaca koji su ubrzavali rast ekonomije. Onda je WOW nestao i Island je ponovo u nevolji.

Turističke agencije, hoteli i trgovinski lanci prinuđeni su da drastično snize cijene pošto je broj zainteresovanih sve manji, a broj otkazanih rezervacija uporedo raste. Islandska centralna banka upozorila je da će ekonomija ove godine pretrpjeti udar, te su snižene i kamatne stope.

“Već osjećamo to”, kaže Solvejg Ogmundsdotir, 70-godišnja bibliotekarka u penziji koja sada u blizini luke u Rejkjaviku prodaje pletene kape. I njoj je prodaja ove godine opala za 20 odsto, a ona to, kako kaže, povezuje upravo sa propašću avio-kompanije.

Pokrenut 2011. godine, WOW je bio ideja Skulija Mogensena koga su zbog samohvalisavih izjava i avanturističkog pristupa poslu mnogi poredili sa Ričardom Brensonom, preduzetnikom koji stoji iza Virgin Atlantica.

Reklama

Mogensen je želio da Rejkjavik pretvori u važnog igrača na međunarodnom nivou, pa je iskoristio geografsku poziciju grada za prevoz putnika između Sjeverne Amerike, Evrope i Azije, skrativši vrijeme koje je inače potrebno da se stigne sa jedne na drugu destinaciju. Veliki broj putnika tako je svraćao na Island usput.

“Svi su mislili da sam lud”, rekao je Mogensen. “Možda su i bili u pravu i zato sam još više želio da uradim to, iako nisam znao ništa o avio-industriji.”

Neko vrijeme se činilo da je genije. Između 2011. i 2015. godine broj turista koji su posetili Island se više nego udvostručio na skoro 1,3 miliona ljudi na godišnjem nivou, otkrivši takođe i uticaj društvenih mreža na polju turizma. Kada su fanovi “Igre prestola” saznali da je serija snimana i na Islandu, odmah su osmišljene ture i obilasci ključnih lokacija. Muzički spot Džastina Bibera za pesmu “I’ll Show You” iz 2015. prikazao je kanjon Fjadrárgljúfur, a ubrzo je desetine hiljada posjetilaca pohrlilo da ga obiđe.

Te godine WOW je počeo da posluje i u Sjevernoj Americi. Do 2018. stiglo je 2,3 miliona turista, ali kada je usluga proširena i na Los Anđeles i San Francisko, WOW je uposlio i nove avione. Nove premijum kabine zakomplikovale su poslovanje i povećale troškove, a profitabilnost je počela da se pretače u gubitke. Ove godine je konačno nestalno novca. Poverioci su zaplenili avione i avio-kompanija je prestala sa radom.

Brigita Jondotir bila je stalno zaposlena u avio-kompaniji WOW. Sada radi honorarno kao vodič kroz tunele koji se protežu u glečerima. “Teško je”, priznaje.

Osnivač avio-kompanije smatra da nije odgovoran za nevolje koje su snašle Island. “Turizam nas je izbavio iz finansijske krize”, istakao je. “Bili smo kompanija sa najbržim rastom u istoriji Islanda. Turistički bum se ne bi dogodio da se prvo nije desio WOW.”

Reklama

Broj turista ove godine dostići će pad od 16 odsto.

“Svi trpimo štetu”, kaže Stefan Gudjonson, direktor istraživanja u Banci Arion. “Veliki broj projekata je zaustavljen.”

Stručnjaci su ipak uvjereni da recesija neće okinuti finansijski krah. Turizam je i dalje najvažnija industrija u ovoj zemlji.

“Prilično je loše za nas”, kaže Gauja Helgudotir koja vodi muzej i istraživački centar u Hvamstangiju, na severozapadu zemlje. Broj posjetilaca opao je za više od trećine, dodaje.

U Rejkjaviku se manji broj turista manje vidi, restorani su i dalje puni, ali ljudi koji žive od trgovine ipak osjećaju promjenu, odnosno pritisak, kako kaže Jana Arnarsdotir (23) koja radi u veganskom restoranu “Glo”. “Čitav grad je pogođen.”

Na Hestalandu, farmi nadomak Borgarnesa koji vodi na staze koje turisti obilaze na islandskim konjićima, i jezeru Mivatn, gdje se turisti kupaju u prirodnim izvorima tople vode, potražnja za smještajem takođe je opala. Neki, međutim, smatraju da bi to moglo da bude zdravo; da ostrvo malo predahne, prenosi Buka.ba.

Reklama

Hordur Mio Olafson (32), koji vodi porodični posao turističkih obilazaka pećina, kaže: “Ljudi ovdje dolaze u potrazi za netaknutom prirodom u ovoj čudnovatoj zemlji, punoj misterija. Sada imamo priliku da uradimo stvari kako treba.”

ANALIZE

Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo

Objavljeno

 

Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.

NEMA DOKTORA NI NA BIROU

Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.

„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.

No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?

„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

Reklama

MALE PLATE

Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.

„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.

Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?

„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.

No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.

Reklama

N1

Nastavite čitati

ANALIZE

Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000

Objavljeno

 

Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.

Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.

Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.

S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.

Reklama

Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.

Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.

Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.

Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj

Objavljeno

 

Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.

Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.

Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.

Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.

U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.

Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.

Reklama

Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.

Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.

Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.

„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.

Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.

Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.

Reklama

Akta.ba

Nastavite čitati

U trendu