PRIVREDA
Litvansko ekonomsko čudo: Prosječna plata porasla sa 357 na 932 eura
Litvanija je uspjela da napravi preokret i od slabe ekonomije izgradi jaku i stabilnu, koja je doprinijela boljem životu njenih građana.
Godine 2004. postala je članica Evropske unije i potpisnica Šengenskog sporazuma i tada počinje njen ekonomski uspon.
U tome su uspjeli zahvaljujući nekoliko ključnih reformi, ali to nije bilo lako.
Prije pristupanja Litvanije EU, posebno u prvoj deceniji primjene zakona o konkurenciji u zemlji, politika konkurentnosti bila je usmjerena na kontrolu cijena i na cijene koje su određivale dominantne kompanije.
“Prvu deceniju 90-ih godina obilježila je visoka inflacija, spor ekonomski rast i slaba konkurencija”, kaže Šarunas Keserauskas, predsjednik Savjeta za konkurenciju Republike Litvanije.
Tokom razgovora o pridruživanju koji su prethodili ulasku u EU naročito su bila istaknuta pitanja poput liberalizacije tržišta, uklanjanja nepotrebnih vladinih propisa, otvaranja tržišta i konkurencije.
“Pristupanje EU značajno je povećalo mogućnosti ekonomskog rasta zemlje, kao i uslove ekonomske podrške i raspoloživih sredstava i donijelo osiguranje većih izgleda za izvoz i uvoz, što bi podstaklo ekonomski razvoj i povećalo konkurenciju u zemlji”, kaže on za B92.
Uz to, diskusije o pridruživanju takođe su doprinijele cilju uspostavljanja organa za konkurenciju koji bi bio nezavisan od vlade. To je, konačno, rezultiralo uspostavljanjem nezavisnog organa za konkurenciju 1999. godine.
“Istovremeno, izmenjeno je zakonodavstvo o konkurenciji u skladu s pravno stečenim nacionalnim normama. To je imalo dvostruki efekat: prvo, usklađivanje je olakšalo primenu zakona o konkurenciji, jer su evropska pravila tržišnog takmičenja postala direktno primjenljiva u zemlji, a mi se u našoj praksi možemo osloniti na brojne evropske slučajeve i sudske odluke, a drugo, ulaskom u EU mogli smo da učestvujemo u redovnim
sastancima i radnim grupama EU za zaštitu konkurencije i razmenjujemo iskustva, što je naš rad učinilo još efikasnijim”, priča Šarunaš.
Ulazak u EU osetio je svaki gradanin Litvanije kroz kroz promene koje su im olakšale svakodnevni život.
“Većina građana Litvanije bi, najverovatnije, istakla prednost slobodnog kretanja ljudi, odnosno slobodnog putovanja u zemlje EU bez vize. Ekonomisti bi, s druge strane, vjerovatno, skrenuli pažnju na tržište EU od 500 miliona potrošača koje je postalo otvoreno za litvanske kompanije, kao i na finansijsku podršku koju je država dobila”, kaže on.
Od pristupanja EU 1. maja 2004. godine, Litvanija je dobila oko 15 milijardi eura finansijske pomoći. Pomoć je korišćena za razvoj infrastrukture, jačanje poslovne konkurentnosti, smanjenje regionalnih i socijalnih razlika.
“Podrška EU, kao i otvoreni izvoz tržišta rezultirala je povećanim rastom ekonomije i zaposlenosti. Članstvo u EU takođe je doprinijelo poboljšanju imidža Litvanije među stranim investitorima. Prije pristupanja litvanski BDP iznosio je 46 procenata prosjeka EU. U 2011. godini je došao na 62 procenta, dok je u 2014. godini – 72 procenta i 78 procenata u 2017. godini”, kaže on.
Istraživanje Eurobarometra sprovedeno 2019. godine, takođe, je potvrdilo da 91 odsto Litvanaca smatra da je članstvo u EU donijelo mnogo pozitivnih promjena u zemlji.
“Pored toga, nivo nezaposlenosti smanjio se sa 11 procenata u 2004. na 6,2 procenta u 2018. godini, dok je prosječna plata porasla sa 357 na 932 eura. Iako su cijene proizvoda i usluga porasle za više od 50 odsto u posljednjih 15 godina. To pokazuje da su se kupovna moć i finansijski kapaciteti gotovo svih državljana Litvanije povećavali vremenom”, priča Keserauskas.
Brojne su prednosti članstva u EU koje su se osjetili u svakodnevnom životu.
Nekoliko godina prije toga su na snagu stupila pravila koja regulišu cijene rominga u EU. Kao rezultat ovih promjena, građani mogu da plaćaju cijene za telefonske pozive, SMS i mobilni internet po tarifi svoje zemlje, gdje god da otputuju.
Što se tiče pregovora o pristupanju u EU i poglavlju 8 oni nisu trajali duže od ostalih.
“Međutim, po mojoj procjeni, formalni pregovori o pristupanju po svim poglavljima trajali su dvije godine. To je uključivalo diskusije u okviru sporazuma o pridruživanju sa EU, nakon čega je zemlja počela da mijenja zakone i druge propise kako bi ih uskladila sa zakonodavstvom EU još pet godina. Sve u svemu, pregovori su trajali oko 7 godina”, kaže.
“Nije bilo naročito velikih izazova tokom pristupnih rasprava u odnosu na sprovođenje zakona o konkurenciji. Medutim, bilo je ograničenja konkurencije koja su morala biti uklonjena, kao što je, na primjer, monopol nad pravima koja je nacionalnim zakonodavstvom dao telekom operateru fiksne mreže trebalo je postepeno uklanjati, otvaranjem tržišta za konkurenciju”, opisuje Keserauskas put ka EU.
U pogledu zakonodavstva o konkurenciji, zakon je bitno promijenjen 1999. godine – pet godina prije ulaska u EU, a potom kasnije u godini pristupanja da bi se potpuno uskladio sa onim EU.
“Stoga je postojala snažna politicka volja za pristupanje EU. Prema mojoj procjeni domaći zadatak koji je zemlja morala da uradi prije nego što je pristupila, protekao je prilično glatko”, rekao je.
Izvor: B92
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca