ENERGETIKA
BiH mora oporezovati CO2
Bosna i Hercegovina će morati uključiti oporezivanje karbon-dioksida (CO2) koji ispuštaju termocentrale kako bi cijena električne energije bila bliža tržišnim cijenama, potvrdio je za „Nezavisne“ Janez Kopač, generalni sekretar Energetske zajednice u Beču.
„Cijena električne energije u termoelektranama na ugalj u BiH je zaista vještački niska, s obzirom na to da CO2 nije oporezovan kao u EU, a treba uzeti u obzir da se proizvodnja električne energije iz ugljena subvencioniše iz budžeta“, rekao je on.
S tim u vezi, kako ističe, EU pomaže transformaciju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije koji su manje štetni za ljudsko zdravlje i pomažu suzbijanju klimatskih promjena.
U EU kažu da je BiH preuzela obaveze u području energetike, koje se odnose na struju, gas, okolinu, obnovljive izvore i energetsku efikasnost.
Oni ističu da EU kroz Instrumente pretpristupne pomoći pruža direktnu podršku kroz 90 miliona evra, od kojih se 82 miliona evra odnose na investicije, a osam miliona na izgradnju institucija i usvajanje potrebnih propisa u ovoj oblasti.
„Trenutno EU pruža pomoć u usvajanju zakonodavstva, i nastavlja pružati podršku kad postoji politička volja da se zakoni približe najboljim evropskim praksama“, navode u EU.
Nedavno je Johanes Han, evropski komesar za proširenje, izrazio nezadovoljstvo što se u BiH i dalje razmišlja o izgradnji termoelektrana poput Bloka VII u Tuzli, a da se vrlo malo radi na solarnim panelima i vjetroelektranama.
U Ministarstvu energetike i rudarstva RS kažu da je pokušana realizacija dva projekta izgradnje vjetroelektrana, od kojih je jedan propao, a za drugi je u toku izrada projektne dokumentacije.
Za projekat „Trusina“ Vlada je, kako kažu, 2012. godine dodijelila koncesiju za izgradnju parka vjetrenjača na lokaciji Trusina, opština Nevesinje, privrednom društvu „Eol prvi“ d.o.o. Nevesinje na period od 30 godina, ali je u martu 2019. ugovor raskinula zbog neispunjenja obaveza.
Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva, nedavno je najavio novi koncesioni postupak za Trusinu ukupne instalisane snage od 50 megavata, ali u Ministarstvu zasad nemaju novih informacija u vezi s ovim projektom.
Đokić je, međutim, za RTRS rekao da je u planu intenziviranje gradnje vjetroelektrane i solarnih elektrana, te zajedno sa Srbijom tri hidroelektrane u gornjem toku rijeke Drine.
„To nije samo energija iz hidroresursa, već i energija vjetra, solarna, kao i energija koja se može dobijati iz biomase i nekih drugih izvora“, rekao je Đokić.
Što se tiče projekta „Grebak“, u Ministarstvu navode da je ugovorom o koncesiji definisano da će vjetroelektrana biti izgrađena u roku od tri godine i četiri mjeseca od dana potpisivanja ugovora.
„U drugoj fazi, u trajanju od 16 mjeseci, biće izgrađena vjetroelektrana, izvršena montaža opreme i pribavljene druge dozvole potrebne za početak komercijalnog rada. Projekat je trenutno u fazi pribavljanja potrebnih dozvola i saglasnosti i planirano je da prvi konkretni radovi budu započeti polovinom naredne godine“, kažu oni.
Kopač kaže da je suverena odluka Vlade RS na koji način će pristupiti izgradnji energetskih objekata iz obnovljivih izvora, poput solarnih panela i vjetroelektrana.
„Ako se bude davala podrška ovim projektima, ona bi trebalo da bude davana na način koji neće unijeti nepotrebnu nelojalnu konkurenciju i izobličiti zakonitosti slobodnog tržišta“, kaže on.
Prema njegovim riječima, potrebno je ukinuti dodatne tarife za električnu energiju iz solarnih panela i vjetroenergije, te da ih treba zamijeniti premijama koje bi bile definisane na tržišni način.
RS njeguje politiku niskih cijena
Petar Đokić, ministar energetike i rudarstava, rekao je da Srpska i dalje njeguje politiku niskih cijena električne energije za koju se opredijelila prije deceniju i više, smatrajući da struja treba da bude dostupna svima po što povoljnijim uslovima.
„Cijena kilovat-časa električne energije u Srpskoj danas je najniža u regionu. Svaki pokušaj da tu cijenu dovedemo na tržišni nivo, uporediv sa onom u regionu, nije dobijao podršku u javnosti. Takvu vrstu podrške je teško i obezbijediti jer građani smatraju da je to povećanje njihovih troškova“, kaže Đokić.
Đokić smatra da, sa druge strane, nije korektno da oni koji realno imaju veće plate, kao i znatno veću potrošnju električne energije to plaćaju po istoj cijeni kao penzioneri sa niskim primanjima, nezaposleni građani. Istakao je da je, nakon određenih nerazumijevanja u vezi sa načinom obračuna cijene struje za određene grupe tarifnih potrošača ili kupaca, premijer Srpske Radovan Višković nedavno obećao da cijena za te grupe neće biti mijenjana ni ove, a ni tokom naredne godine.
Nezavisne / RTRS
U Sarajevu je u petak održana konferencija Elektroprivrede BiH na temu poslovanja u 2023. godini. Njoj su prisustvovali i članovi Nadzornog odbora preduzeća.
Obratio se generalni direktor EPBiH Sanel Buljubašić, koji je pojasnio da je u februaru završen izvještaj za prošlu godinu, gdje je predviđen gubitak od 140 mil KM, no u korigovanom izvještaju riječ je o gubitku od 331 mil KM.
– EPBiH je uložila 344 mil KM u rudnike od 2009. godine. Ulaganja u rudnike su bila potrebna. Rudnici su nam trebali, trebaju i trebat će, ali nam trebaju rudnici koji će funkcionisati samofinansirajući se, jer mi dobijamo 80 posto energije iz termoenergetskih izvora – kazao je Buljubašić.
Naglasio je da je Rudnik Zenica u septembru prošle godine imao gubitak od 15 mil KM i pokazao se neodrživim, prenio je Avaz.
– Menadžment je izdao akt u kojem kažu kako ne postoji kvalitet ni kvantitet uglja u ovom rudniku. 2009. godine građani su svjesni da problem datira od tada. Do sada akomulirani iznos svih koncerna iznosi 1,053 mlrd KM. Da nije bilo nesretne korone i rata u Ukrajini ovo bi se desilo prije dvije godine. Uvjeravam vas da ćemo ponovo biti stabilni i da cemo proizvoditi viškove energije za područje van BiH, a prvenstveno nam je cilj zadovoljiti domaće troškove – istakao je.
Dodao je da se minus od 117 miliona odnosi samo na rudnike Kreka, Zenica i Gračanica.
– Ostali rudnici posluju pozitivno. Elektroprivreda mora pozitivno raditi. Planirane su investicije od 450 mil KM u blokove u Kaknju – zaključio je Buljubašić.
ENERGETIKA
Traži se koncesionar za solarnu elektranu Nova kod Trebinja – Investicija od 14 mil KM i godišnje proizvodnje od 17,7 GWh
Ministarstvo energetike i rudarsta Republike Srpske je raspisalo javni poziv za dodjelu koncesije za izgradnju solarne elektrane Nova na područja grada Trebinja.
Riječ je o solarnoj elektrani instalisane snage od 12.249 MW i procijenjene godišnje proizvodnje od 17,7 GWh.
Lokacija solarne elektrane je planirana na lokalitetu Zubačkog platoa, do koje se dolazi odvajanjem sa regionalnog puta Trebinje-Herceg Novi na oko 12 km od grada Trebinja.
Izgradnja je planirana na površini od oko 15 hektara, a biće priključena na postojeću eletroprenosnu mrežu izgradnjom priključnog dalekovoda.
Procijenjena vrijednost investicije iznosi 14,1 mil KM, dok će se proizvedena električna energija prodavati na tržištu, ističe se u pozivu.
Koncesija se dodijeljuje na maksimalnih 50 godina, dok jednokratna koncesiona naknada iznosi 423.000 KM a naknada za korištenje iznosi 0,0055 KM po proizvedenom KWh.
Rok za dostavljanje ponuda je 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva (5. mart 2024.).
Uprava i uposlenici Elektroprivrede BiH (EPBiH) će s Vladom FBiH i dalje činiti maksimalne napore na iznalaženju rješenja za izuzetno tešku situaciju u kojoj se kompanija nalazi.
Izostanak rješenja bit će ozbiljna prijetnja integritetu i stabilnosti elektroenergetskog sustava, ali i funkcioniranja drugih segmenata FBiH, priopćili su iz JP Elektroprivreda BiH.
JP Elektroprivreda BiH unatoč problemima s kojima se zbog nedostatka dovoljnih količina ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH suočava u omogućavanju kontinuiteta proizvodnje električne energije, osigurava urednu opskrbu više od 800 tisuća kupaca i očuvanje integriteta elektroenergetskog sustava.
Smanjenje isporuka ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH prema termoelektranama u Tuzli i Kaknju datira od 2019. godine i traje u kontinuitetu do danas. Trenutne isporuke su drastično niske. Rezultat je ozbiljno ugrožavanje rada termoelektrana, pad proizvodnje električne i toplinske energije za zagrijavanje gradova Tuzla, Lukavac i Kakanj.
Elektroprivreda BiH je 2018. godine proizvela 7.245,4 GWh električne energije. Godinu kasnije zabilježen je značajan pad zbog nedostatka ugljena i ostvarenje od 6.033,8 GWh. U 2022. godini proizvedeno je svega 5.849,2 GWh ili 1.396 GWh manje u odnosu na 2018. Za 11 mjeseci ove 2023. ostvarena proizvodnja je iznosila 4.834 GWh i na kraju godine će biti ispod 5.500 GWh.
“Bez obzira na nepovoljne okolnosti s raspoloživim količinama ugljena, Elektroprivreda BiH nije dozvolila urušavanje elektroenergetskog sustava i opskrbe. Nedostajuće količine ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH nadomještene su kupovinom od trećih osoba kako ne bi bilo ugrožena opskrba prvenstveno domaćih kupaca. Međutim, navedeni ostvareni proizvodni rezultati doveli su do značajnog smanjenja bilansnih viškova namijenjenih za prodaju na tržištu i ostvarenju prihoda po tom osnovu. Situacija je neminovno utjecala na financijsko poslovanje kompanije i negativne rezultate”, navodi se u priopćenju.
Iako se na financijske efekte poslovanja utjecati i primjena odluka Vlade FBiH o ograničavanju povećanja cijena za opskrbu tržišnih kupaca tijekom 2022. i ove godine, koje su u konačnoj primjeni rezultirale cijenama znatno nižim od tržišnih, Elektroprivreda BiH je provedbom odluka iskazala spremnost za provođenje mjera zaštite gospodarstva BiH i njezine konkurentnosti.
Prosječna cijena Elektroprivrede BiH za tržišnu opskrbu za 10 mjeseci ove godine bila je 77 eura po MWh, dok je proizvodna cijena iz termoelektrana iznosila u prosjeku 85 eura po MWh. U zemljama regije, cijena po MWh za tržište kretala se od 230 do 414 eura što je slučaj u Hrvatskoj, Sloveniji od 197 do 250 eura, a u Srbiji od 130 do 150,9 eura.
“Dajući svoj doprinos u zaštiti domaćih gospodarstvenika, sprečavanju značajnijeg povećanja cijena proizvoda i usluga bh. kompanija, i zadržavanjem cijena za javnu opskrbu na razini iz 2015. godine, Elektroprivreda BiH je potvrdila društveno odgovorno djelovanje u zaštiti gospodarstvenika i standarda građana”, priopćeno je iz Službe za komunikacije EPBiH.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca