FINANSIJE
FED “upumpava” 500 milijardi dolara u američku ekonomiju
Sredinom januara dolar bi mogao da doživi nagli pad, jer će Federalne rezerve SAD tokom mjesec dana „uliti“ skoro 500 milijardi u američku ekonomiju.
Analitičari smatraju da je miješanje Federalnih rezervi u finansijski sistem države dostiglo „epske“ razmjere zbog rastuće prijetnje za krizu u bankarskom sektoru, uporedivu sa onim što se dogodilo 2008. godine.
Prošle jeseni u Sjedinjenim Državama je iznenada izbila kriza likvidnosti: 16. septembra, zahtjevi banaka za kratkoročne kredite Federalnih rezervi odjednom su se skoro udvostručili — sa 27 milijardi na 53,2 milijarde. To je dovelo do povećanja kreditnih stopa sa 2,29 odsto na 4,75 odsto. Već sljedećeg dana banke su podnijele zahtjeve za kredit u iznosu većem od 80 milijardi dolara. Kratkoročne stope su skočile na deset odsto.
Pri tom, sama stopa federalnih fondova (po kojoj banke iz rezervi daju kratkoročne kredite drugim bankama) prvi put je premašila ciljani dijapazon Federalnih rezervi od 2,3 odsto i dostigla 2,35 odsto, piše Sputnik.
Dolari na međubankarskom tržištu nisu toliko mnogo vrijedjeli čak ni u jeku krize 2008. godine, a ni tokom pucanja „mjehura dotkoma“ 2002. godine.
Da bi se spasilo finansijsko tržište od paralize, Federalna banka rezervi Njujorka prvi put još od globalne finansijske krize, počela je da kupuje od banaka hartije od vrjiednosti (američke državne obveznice, obveznice federalnih agencija i hipotekarne obveznice), obezbijedivši priliv gotovine u ekonomiju. Samo za dva dana (18. i 19. septembra) finansijske vlasti su „ubrizgali“ u tržište 128 milijardi dolara.
U oktobru je šef Federalnih rezervi Džerom Pauel izjavio je da će regulator povećati kupovinu kratkoročnih hartija od vrijednosti i nazvao je to „tehničkim mjerama“, koje su neophodne za jačanje finansijskog sistema. Od 15. oktobra Federalne rezerve kupuju kratkoročne državne obveznice (rok je do godinu dana) na tržištu za 60 milijardi mjesečno.
U stvari, Federalne rezerve su pokrenule novi program popuštanja u količinama novca, što potvrđuje da regulator planira da do kraja decembra ostvari rekordnu likvidnost na međubankarskom tržištu. Kako proističe iz dokumenta koji je objavila Federalna banka rezervi Njujorka, od 16. decembra do 14. januara biće održano devet hitnih kupoprodajnih aukcija (prva za 50 milijardi dolara, a ostale za po 35 milijardi).
Na taj način Federalne rezerve će za mjesec dana „uliti“ u finansijski sistem države skoro pola biliona dolara.
„Naglo povećanje priliva novca na međubankarsko tržište potrebno je da bi se izbeglo ponavljanje skoka kratkoročnih kreditnih stopa na kraju godine“, objasnio je Džerom Pauel.
Analitičari su došli do zaključka da je septembarski kolaps na tržištu kratkoročnog finansiranja izazvan, jednim delom, nespremnošću četiri krupne banke da daju kredite.
„Posljednjih mjeseci aktivi primarnih kreditora usredsredili su se na državne obveznice, što je ograničilo njihovu sposobnost da obezbijede finansiranje u kratkom roku na tržištima kupoprodaje hartija od vrijednosti“, navedeno je u istraživanju Banke za međunarodna poravnanja (BMP).
U izvještaju nije ukazano koje tačno banke su oborile tržište, ali, kako je saopštio jedan od rukovodilaca „Fajnenšel tajmsa“, u pitanju su vodeći proizvođači na tržištu, uključujući i „JP Morgan“.
Svoj doprinos su dali i hedž fondovi, tako što su povećali potražnju za osiguranim finansiranjem. Oni sve češće koriste sporazume o kupoprodaji hartija od vrijednosti za arbitražne transakcije, kažu analitičari iz BMP-a.
Međutim, postoje i drugi, dublji uzroci krize. Na primjer, konstantno smanjenje bankarskih rezervi u posljednjih pet godina, koje se naročito ubrzalo nakon što je u avgustu usvojen zakon o produženju roka za dostizanje gornje granice državnog duga.
Od 14. avgusta do 17. septembra američko Ministarstvo finansija je potrošilo više od 120 milijardi dolara rezervi, smanjujući gotovinske rezerve najvećih banaka i, shodno tome, njihovu sposobnost da plasiraju sredstva na tržištu kratkoročnog finansiranja.
Situaciju pogoršava i bilionski budžetski deficit SAD, koji je uglavnom pokriven prodajom državnih obveznica. Ali sve je manje onih koji žele da kupe hartije od vrijednosti.
Prema zvaničnim podacima, državni dug SAD dostigao je 22,5 biliona dolara (106 odsto BDP-a). Sumnjajući u solventnost Vašingtona, najkrupniji kreditori postepeno odbacuju „najpouzdanije i najlikvidnije instrumente na svijetu“ — državne obveznice.
Prema mišljenju menadžera portfeljskih fondova, u takvoj situaciji kriza na tržištu kratkoročnog finansiranja će se samo pogoršati. I uskoro će Džerom Pauel zvanično objaviti novi krug smanjenja količine novca.
Iako sam šef Federalnih rezervi uverava da situacija na tržištu kratkoročnog finansiranja neće negativno uticati na cjelokupnu ekonomiju, ekonomisti sumnjaju u to. Ukoliko je taj segment zaista „pukao“, o čemu svjedoči zavisnost bankarskog sektora od svakodnevnih priliva likvidnosti, velika je vjerovatnoća da će se kriza proširiti na sva tržišta.
I ponašanje regulatora nosi sa sobom ozbiljne posljedice. Priliv nesigurnog novca podstaći će inflaciju i pokrenuti globalno slabljenje dolara.
Američka valuta se može suočiti sa naglim padom već u januaru, ozbiljan pritisak na kurs izvršiće porast bilansa Federalnih rezervi za deset odsto (na rekordnih 4,5 biliona dolara) za samo mjesec dana.
U „Goldman Saksu“ smatraju da Federalne rezerve neće odustati od pumpanja novca u ekonomiju.
„Tržištu je konstantno potreban priliv dolara zbog ogromnih emisija državnih obveznica radi pokrivanja budžetskog deficita“, konstatuju u banci, što znači da će američka valuta nastaviti da gubi na vrijednosti.
Prošla godina za fond MS Loans bila je godina stvaranja novih prilika i osnaživanja domaće privrede. Kroz 100 odobrenih zajmova, pomogli su preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima da svoje ideje pretvore u stvarnost — od samog procesa osnivanja do proširenja proizvodnje i ulaganja u moderniju opremu.
Svaki zajam znači više od same finansijske podrške — on je povjerenje, vjetar u leđa i znak da zajedno gradimo snažniju lokalnu ekonomiju. Iza svakog broja stoji priča o porodici koja je zadržala posao, o mladom preduzetniku koji je pokrenuo nešto svoje ili o malom biznisu koji ide ka tome da izraste u stabilnu firmu.
Iza svakog broja stoji stvarna priča — i stvarni ljudi čiji trud i upornost zaslužuju podršku.
Dvoje korisnika, iako iz potpuno različitih branši, slažu se u jednom: zajam im je omogućio da svoje planove pretvore u opipljiv rezultat.
“Nama ovaj zajam nije bio samo finansijska pomoć – bio je pokretač da hrabro krenemo naprijed, razvijemo svoje ideje i ostvarimo ono što smo dugo planirali.” – poručuju Dragan D., vlasnik poljoprivrednog gazdinstva, i Boško B., perspektivan mlad čovjek koji se bavi izdavaštvom.
Dragan dodaje:
“Uz podršku fonda nabavili smo nove poljoprivredne mašine i proširili gazdinstvo, te u budućnosti očekujemo rast proizvodnje i efikasnosti.”
Boško ističe:
“Mi smo sredstva iskoristili da kreiramo, unaprijedimo i pustimo u izdavaštvo udžbenike za djecu, prilagođene raznim uzrastima. Danas naši udžbenici pomažu mnogim mališanima da lakše uče i odrastaju.”
Cilj u Management Solutions-u ostaje isti: da budemo pouzdan partner onima koji stvaraju, razvijaju i unaprjeđuju našu zajednicu. Zato nastavljaju istim putem — jer kada ulažu u ljude i njihove ideje, ulažu u budućnost svih nas – zaključuju u Management Solutions-u.
Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima, poznat pod imenom MS Loans, kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions d.o.o. Banja Luka, ovih dana bilježi prvu godišnjicu uspješnog poslovanja.
Fond, prvi takve vrste u Bosni i Hercegovini, specijalizovan je za finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća, kao i preduzetnika.
Već u prvoj godini postojanja MS Loans je nadmašio tržišna očekivanja.
Imovina Fonda povećana je za impresivnih 270 odsto, a ostvareni prinos iznosi oko 12 odsto, čime je opravdano povjerenje koje su mu ukazali investitori.
Ono što izdvaja MS Loans na domaćem tržištu jeste činjenica da je okupio domaća fizička i pravna lica koja su prepoznala potencijal domaćeg preduzetništva i odlučila da svoj kapital ulože upravo u njegov razvoj.
Na taj način, investitori ostvaruju konkretne finansijske koristi, ali istovremeno daju značajan doprinos rastu realnog sektora u zemlji.
U vremenu kada tradicionalni oblici štednje nude sve skromnije prinose, ovaj Fond se nameće kao moderna alternativa svima koji žele da njihov novac radi za njih, i da pritom podrže razvoj domaće privrede.
Upravo sada je prilika da postanete profesionalni investitor – iskoristite mogućnost da budete među prvima koji putem ovog savremenog modela ulaganja kreiraju vlastitu investicionu budućnost.
Kako ističu iz Društva za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions, cilj je da se nastavi sa odgovornim vođenjem Fonda i daljim jačanjem povjerenja investitora.
„Zahvaljujemo se svim ulagačima na ukazanom povjerenju i nastavljamo raditi na očuvanju stabilnosti i ispunjavanju svih ciljeva Fonda“, poručuju iz Management Solutions-a. PR
Ulaganje u investicione fondove postalo je popularan način štednje i ostvarivanja prinosa za mnoge ulagače. Međutim, kao i svako ulaganje, i ono nosi određeni nivo rizika, naročito kada su u pitanju fondovi koji ulažu u akcije svjetskih kompanija.
U posljednje vrijeme svjedočimo padu vrijednosti na svjetskim berzama, što se direktno odrazilo i na vrijednost udjela u fondovima koji ulažu u akcije. Investitori koji su svoj novac uložili u ove fondove mogu trenutno vidjeti negativne prinose, što često izaziva zabrinutost i razmišljanje o povlačenju sredstava. Ipak, važno je razumjeti da su ovakve situacije sastavni dio tržišnih ciklusa.
Za razliku od fondova koji ulažu u akcije, obveznički fondovi ili alternativni fondovi, poput onih koji se bave davanjem zajmova nisu značajno pogođeni trenutnim tržišnim kretanjima. Njihovi prinosi su stabilniji jer se zasnivaju na prihodima od kamata i otplata zajmova, što ih čini manje volatilnim u ovakvim situacijama.
Šta učiniti kada tržište pada?
U ovakvim trenucima, najvažnije je ostati pribran i ne donositi ishitrene odluke. Tržišta imaju prirodan tok – nakon pada uglavnom slijedi oporavak, a istorija je više puta pokazala da su strpljivi investitori na kraju često nagrađeni.
Jedan od načina za ublažavanje rizika jeste diverzifikacija – odnosno raspodjela sredstava na više vrsta fondova, uključujući akcijske, obvezničke, mješovite i alternativne fondove. Na taj način se smanjuje zavisnost od jednog tržišta ili sektora, a portfelj postaje otporniji na negativne oscilacije.
Zaključak
Pad tržišta, iako može djelovati zabrinjavajuće, prirodan je dio investicionog procesa. Ulaganje treba posmatrati kao dugoročan cilj, a ne kao sredstvo za brzu zaradu. Ključ uspjeha leži u diverzifikaciji i strpljenju – dvije najvažnije strategije koje pomažu investitorima da izdrže turbulentna vremena i ostvare pozitivne rezultate na duže staze.
Kvadrat za generaciju Z: Kako će mladi kupci promijeniti tržište u sledećih 10 godina?
Trebinje: Počela prodaja stanova u luksuznom stambeno-poslovnom objektu „Kompas“
100 zajmova – 100 novih prilika za našu zajednicu
-
NOVOSTI1 godina prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
NEKRETNINE3 meseca prijeTrebinje: Počela prodaja stanova u luksuznom stambeno-poslovnom objektu „Kompas“
-
NOVOSTI1 godina prijePlatforma Ananas stigla i u BiH
-
NOVOSTI1 godina prijePogledajte firme iz IT sektora koje su dobile pomoć države
-
NEKRETNINE7 meseci prijeInflacija već progutala povrat PDV-a na prvu nekretninu
-
NOVOSTI1 godina prijeZavršeno ravnanje terena za trebinjsku Slobodnu zonu
-
INVESTICIJE1 godina prijeNapreduje gradnja bolnice u Trebinju – završetak krajem sljedeće godine
-
NOVOSTI1 godina prijeMost u Počitelju službeno dobio novo ime