PRIVREDA
Firma iz Dervente radila na izradi najvećeg sata na svijetu!
DERVENTA – Zvanično, sat u Meki u Saudijskoj Arabiji najveći je sat na svijetu, a radili su ga naši ljudi… “MREŽA NETWORK” d.o.o. iz Dervente osnovano je 2005.godine. Osnovna djelatnost društva je proizvodnja računara i računarske opreme kroz lon poslove za preduzeće “DIGITAL ELEKTRONIK GmbH”, čije je sjedište u Austriji i koje dostavlja društvu repromaterijal potreban za izradu proizvoda.
Zamjenik direktora Zoran Tošić kaže kako se 2000. godine vratio u Derventu da počne raditi neki posao. „Razmišljali smo kako sa našim kadrom i našim kapacitetima napraviti nešto što je slično njemačkim odnosno evropskim gradovima. Cijela Njemačka bazira svoj uspjeh na malim preduzećima. Oni su nosilac razvoja i rade za velike korporacije.“
Derventa je tada bila sredina srušena ratom, zavađena sredina koja je odgovarala situaciji od prije 100 godina.
„Tada kad smo počinjali, Derventa je bila srušena, bila je mjesto gdje nije bilo dobro da se ljudi zadržavaju. Međutim, Derventa je bila industrijski grad sa preko 14 700 zaposlenih, dakle 60 % ukupnog stanovništva je bilo zaposleno. Derventa je imala jednu platformu sa koje je bilo lako razraditi posao. Derventu su napravili privrednici koji su bili željni dokazivanja, a istovremeno je na čelo Dervente došao čovjek koji je shvatio da ako u nekom trenutku ne može nešto dati, onda neka ni ne smeta“, ističe Tošić.
Ti ljudi, od manjih prodavaca do velikih giganata, u Derventi su organizovali život u ovom gradu, da bude prepoznatljiva i da stranim investitorima može da se pokaže da je moguće napraviti iskorak, jer je smisao da mi koji smo različiti napravimo jedinstvo, Srbi, Hrvati, Bošnjaci, i to je naša velika prednost, priča nam Tošić.
„U saradnji sa firmom Digital Elektronik napravili smo najveći sat na zemaljskoj kugli u Meki, a sjećam se razgovora sa ambasadorom Saudijske Arabije, koji se čudio kako neko iz Republike Srspke radi ovakav jedan posao, pa sam mu odgovorio da je to upravo dokaz da je bog jedan i da ljudi trebaju biti ujedinjeni u svojoj različitosti. Danas sa ovog područja šaljemo poruku da ovo bure baruta mora biti mjesto suživota. A jedino naše jedinstvo treba slati upravo privreda, jer naši političari su duboko zaglibili. Jedina je šansa da nas ljudi cijene, a cijene nas već, po privredi“, ističe Tošić.
„Ja sam obilazio Austriju i Njemačku i na sastancima sa njima me niko nije pitao koje sam nacije, već samo šta predstavljam, šta radim, koji su naše proizvodne mogućnosti, te kakva je situacija u Bosni i Hercegovini, te da li je zbog svog lošeg imidža koji stvaraju političari o njoj ona mjesto gdje mogu investirati“, dodaje.
Ponosno ističe kako je ovo mjesto gdje je svaka investicija dobrodošla, te da mu je bilo drago da je velika firma poputa Digital Elektornika došla sa svojim kapitalom.
Ništa ne bi ovo bilo moguće bez jedne velike požrtvovanosti, bez jedne dobre fuzije sa kompletnom lokalnom zajednicom, od insfrasturkture, do elektrodistribucije i slično. Naravno, nije sve med i mlijeko, ali upravo garnitura u lokalnoj zajednici koja je došla stvorila je uslove za privređivanje, a tu ne govorimo samo o firmi Mreža Network.
Naš sagovornik kaže kako BiH ima strahovito velike resurse i mogućnosti za iskorak, jer je na granici sa Evropskom unijom, da su se tako posložile okolnosti da sigurno neće ući u EU skoro i da tu leži šansa da svi veliki koncerni ulože svoj kapital, a taj će im kapital biti oplođen.
Ima i recept kako da lokalna zajednica profitira od naših ljudi.
„Sve naše ljudi koji su otišli van ove zemlje devedesetih, a koji su ostvarili odlične uspjehe i rukovode u velikim firmama, treba vratiti ovamo na bilo koji način. Ti ljudi, koji su vani i koji su napravili svoje firme, su zaradili neki novac, veoma malo ih je naslijedilo novac. Oni su svojim znanjem napravili prepoznatljive, uspješne firme u svijetu. Zašto te ne bi mogli i ovdje“, pita se Tošić.
U 2010.godini preduzeće je realizovalo projekat proizvodnje dijelova od plastike, metala i elektro dijelova koji su montirani na sat u Meki u Saudijskoj Arabijij.
„To je naš najveći uspjeh, to je svjetsko čudo, za Ginisa, to je sat prečnika 60 metara, deset puta veći od Big bena“, kaže Tošić za BUKU.
Dalje navodi uspjehe firme.
„Radimo kablove za Formulu 3, Audi R 8, Lamborghinija, ponosni smo kada dobijamo slike automobila koji su pobjeđivali na trkama u Južnoj Americi, naprimjer, a koji su opremljeni kablovima mejd in Derventa. Ne postoji brend u automobilskoj industriji u vezi sa konfekcijom kablova i instalacionom i upravljačkom opremom sa kojima mi ne radimo, da li direktno ili kao partneri.“
Prosjek starosti zaposlenih u firmi Mreža network je 27 godina i to je ogromna prednost.
Kaže kako mlade ljude treba motivisati za rad, iako je to teško.
„Mladim ljudima treba dati prostora i sa njima raditi, znam da ih je teško motivisati, u situaciji kada se zarađuje 250-300 EURA, a životni standard je otišao malo više. Naš plan je da mladim ljudima ponudimo da riješe stambeno pitanje, da im se stambene jedinice prodaju po ekonomskim cijenama, ali da se na neki način vežu za firmu“, ističe direktor Mreže Network.
Firma je ove godina osvojila Velikogospojinsku povelju sa zlatnim grbom za uspjehe na polju privrede i tom prilikom je istaknuto kako je cilj firme da „naša djeca rade sa nama“. Sada je cilj da oni obezbijede svojoj djeci da rade.
Tošić kaže kako je izazov raditi u današnjim vremenima.
„Svjesni smo krize, ali tu smo da radimo na ispunjavanju svih zahtjeva naših klijenata“, dodaje.
Naglašava da im već sljedeće sedmice stižu potencijalni partneri da razvijaju posao u željenom pravcu.
Za kraj kaže da se apsolutno isplati investirati u BiH.
„Gdje god razgovaramo sa stranim biznismenima koji dolaze u BiH, mi prezentujemo da je BiH skup mladih, izuzetno talentovanih ljudi kojima treba posao. Naravno, socijalna sredina gdje oni žive mora da podlegne korektivnim mjerama. Mi smo napravili veliki iskorak za put u Evropu, vrijednost našeg posla će biti najbolje prihvaćena kad naša djeca budu dio te Evrope i ekonomski i da u BiH grade budućnost“, zaključuje za BUKU Zoran Tošić.
Izvor: Buka
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca