PRIVREDA
Vlada blokirala pljenidbu ŽRS
BANJALUKA – Sumnjamo da je Vlada RS stopirala pljenidbu imovine „Željeznica RS“ kako ne bi bila izvršena naplata naših potraživanja, tvrde iz jednog od sindikata u okviru ŽRS. Na drugoj strani resorni ministar kaže da Vlada, da ima mogućnost da tako nešto i uradi, ne bi ni izgubila presudu, po kojoj je pljenidba u startu i naložena.
„Mi pretpostavljamo da je neko iz Vlade stopirao pljenidbu vozila koja su u vlasništvu ‘Željeznica’ i samim tim stopirao isplatu naših potraživanja. Naš advokat je poslao upit sudu zašto je sve stopirano i još nije dobio odgovor“, kaže Zlatko Marin, predsjednik Samostalnog sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti ŽRS. On je dodao da je predložio ostalim sindikatima koji funkcionišu u okviru ŽRS da ukoliko ne bude isplate idu u novi štrajk, ali ovaj put pred zgradu suda.
„Naš sindikat želi da ide na proteste pred sud, ja sam to predlagao na posljednoj sjednici sindikata, ali nisam dobio podršku. U toku ove sedmice ćemo odlučiti da li ćemo sami ići u štrajk ili ne“, kaže Marin. Neđo Trninić, ministar saobraćaja i veza RS, kaže da najradije ne bi ni komentarisao ovakve priče.
„Vi znate da su to oni sudski procesi za koje treba vrijeme, vjerujte mi da ne bih ni komentarisao takve navode. Gledajte, na kraju, da Vlada ili neko drugi može stopira izvršenje sudske presude, pa ne bi je ni izgubio na početku“, slikovito objašnjava Trninić i dodaje da je više puta inicirao sastanke između uprave i radnika.
„U jednom trenutku sam bio ubijeđen da će do dogovora i doći jer su samo dvije tačke bile sporne, i to datum početka isplate njihovih potraživanja, to jest zaostalih toplih obroka, prevoza i regresa, te dinamika isplate, ali izgleda da nije bilo volje. Sada je to opet otišlo u jednu ružnu stranu, gdje niko od učesnika ne može imati koristi“, kaže on. Trninić ne spori to što radnici traže ono što im se duguje, ali ima zamjerku na stav koji vlada u „Željeznicama“.
„Normalno je da radnici traže svoja primanja, ali pojedini ljudi zamišljaju da Vlada ima neku veliku vreću iz koje će zagrabiti pare kada god njima treba i dati. To vrijeme je prošlo, a i tada kada se ‘Željeznicama’ davalo i to je bilo pogrešno i ja sam lično protiv toga. Neka poprave svoje poslovanje pa neće imati probleme“, kazao je Trninić.
Htjeli smo da o svemu čujemo i mišljenje direktora „Željeznica RS“ Dragana Savanovića, ali nažalost u tome nismo uspjeli. Savanović se samo javio na telefon i poručio da nije dostupan za izjave.
„Na sastanku Uprave sam, ne dajem nikakve izjave“, kratko nam je rekao on. Za posljedice neka odgovaraju rukovodioci Simo Cvjetković, predsjednik Samostalnog sindikata mašinovođa ŽRS, kazao je da su sindikati u više navrata pokušavali da do suda, pljenidbe i svega ostalog ne dođe.
„Mi smo još 2011. godine pokušali da sklopimo ugovor s rukovodstvom da nam se zaostaci isplaćuju polako, ali tada to nije prihvaćeno, nego su nam pokazivali mišiće.
To samo pokazuje ko je u stvari zabrinut hoće li firma opstati. E sada, kada dvije tužbe plijene auta, a jedna će da blokira račun firme, onda je radnik kriv što traži svoje pare, onda radnik vodi preduzeće u stečaj, a ne oni koji ga lošim poslovnim potezima uništavaju već godinama“, kaže Cvjetković.
Izvor: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca