Connect with us

PRIVREDA

Ekspanzija elektronske trgovine, a broj pošiljaka u padu

BANJALUKA – Iako internet trgovina u BiH proteklih godina doživljava veliku ekspanziju, zvuči paradoksalno da je istovremeno broj paketnih pošiljaka u poštanskom prometu u padu.

Objavljeno

 


Ovu apsurdnu situaciju potvrđuju statistički podaci, prema kojima je broj paketnih pošiljaka u prošloj godini manji za 4,8 odsto u odnosu na godinu ranije. Tako je u prošloj godini otpremljeno 4,5 odsto manje paketnih pošiljaka, dok je zabilježen i pad prispjelih paketa, i to od 6,5 odsto. Sa druge strane, internet trgovina u BiH iz godine u godinu bilježi sve veći rast, dok je u zadnje vrijeme primjetna „poplava“ portala specijalizovanih za e-trgovinu. Pored toga, veliki broj bh. građana trguje posredstvom svjetski poznatih i renomiranih internet stranica za e-trgovinu.

Stručnjaci iz ove oblasti smatraju da bi jedan od razloga za ovu situaciju mogao biti taj što brzi servisi za prenos pošte, kojih je sve više u BiH, preuzimaju sve veći dio kolača na ovom tržištu, te tako postaju sve jača konkurencija poštama u BiH. Slobodan Dragičević, sekretar Udruženja za informaciono-komunikacione tehnologije (IKT) u Privrednoj komori RS, smatra da u BiH generalno postoji ekspanzija kada su u pitanju internet trgovina i portali za e-trgovinu. „Očigledno je da se pojavljuje i potreba za jednostavnijim poslovanjem putem interneta, gdje se vrši prodaja određene vrste robe, pa čak i usluga“, rekao je Dragičević. Međutim, ističe da je veliki problem sigurnost, te da je potrebno da država dalje unaprijedi zakone u vezi s elektronskim poslovanjem. S tim u vezi, on navodi da se tu može razviti i dosta novih radnih mjesta i nekih drugih oblika koji jedni druge podstiču. „Na ovaj način je moguće da neko iz udobnosti svoje kuće jednostavno može da prima narudžbe i da ih iz nekog skladišta, bez dodatnih troškova distribuiše do krajnjih kupaca“, rekao je Dragičević i dodao da je roba kupljena na ovaj način više primamljiva po cijeni i nekim drugim kriterijumima. Kao dodatnu novinu, on je napomenuo i da banke sada pronalaze razne načine i izdaju kartice za elektronsko poslovanje, kojim je moguće izvršiti plaćanje, pogotovo robe iz inostranstva. Sa druge strane, Dragičević je istakao da pošte u BiH sada imaju veliku konkurenciju u brzim servisima za dostavu pošte, tako da jedan dio kolača na tržištu svakako pripada i njima. „Tih brzih servisa ima dosta u BiH i oni ogromne količine različitih vrsta robe distribuišu i čest su način da krajnji kupci izaberu njih umjeto pošta u BiH, jer imaju dobro razvijenu logistiku u svim gradovima i ono što je za kupca najbitnije, dolaze odmah po pozivu na lice mjesta i vrlo brzo isporučuju ili preuzimaju robu“, pojasnio je Dragičević. Ipak, on je rekao da se elektronska trgovina djelimično može uzeti kao razlog za pad broja paketnih pošiljaka u BiH, za prošlu godinu.

Iz Agencije za statistiku BiH rekli su da je broj pismonosnih pošiljaka u četvrtom kvartalu 2015. iznosio oko 18 miliona komada, što je u poređenju sa četvrtim kvartalom 2014. pad od 7,9 odsto. Prema njihovim riječima, u četvrtom kvartalu prošle godine u odnosu na četvrti kvartal 2014. broj paketnih pošiljaka manji je za 1,5 odsto. U istom periodu, kako su rekli iz Agencije za statistiku BiH, broj operacija u platnom prometu manji je za 10,7 odsto. Kada je u pitanju cijela prošla godina, primjetan je pad u prometu pismonosnih pošiljaka od 8,7 odsto, te pad u prometu paketnih pošiljaka od 4,8 odsto, ali i pad broja platnih operacija u 2015. od 8,1 odsto u odnosu na 2014. godinu.

Izvor: NN 

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu