PRIVREDA
RS ima višak junetine, svinjetine i jagnjetine
Imamo tržišne viškove junetine, svinjetine i jagnjetine, te je, u cilju zaštite domaće proizvodnje, neophodno uvesti prelevmane na uvoz, a višak mesa pokušati izvesti.
To su neke od poruka iznesenih na danas održanom sastanku u Privrednoj komori RS, na kojem su se okupili primarni proizvođači iz oblasti stočarske proizvodnje, prerađivači te predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Cilj sastanka je, kako je rečeno, da se pokuša napraviti iskorak u traženju rješenja kako pomoći primarnim proizvođačima, a pritom obezbijediti i zadovoljavanje interesa mesoprerađivača.
„U okruženju, a prvenstveno u EU, nagomilane su velike zalihe mesa, koje mogu značajno uticati na pad cijena na domaćem tržištu, što bi sigurno primarne proizvođače dovelo u poziciju da se proizvodnja svede na minimum, odnosno da se ugrozi ponuda u narednoj godini“, rekao je Borko Đurić, predsjednik Privredne komore RS, dodajući da je zato neophodno doći do najkvalitetnijih rješenja.
Ocijenio je da se moramo oslanjati na domaću proizvodnju, a da bismo je imali, neophodno je jasno definisati pod kojim uslovima će ona funkcionisati da bi bili zadovoljeni interesi i onih koji se tim bave, i države i stanovništva.
Mladen Stojanović, predstavnik resornog ministarstva, rekao je da, kada je riječ o animalnoj proizvodnji, postoje određeni tržišni viškovi te problem njihovog plasmana.
„Trenutno imamo tržišne viškove kada je u pitanju juneće meso. Kada je riječ o živoj junadi, prema našoj procjeni, u pitanju je oko 5.000 do 6.000 grla. Imamo nešto svinja te imamo jagnjećeg mesa. Treba očekivati da će naša diplomatsko-konzularna mreža proraditi da bismo ovaj dio koji se odnosi na crveno meso, jagnjeće meso, možda plasirali vani, a kada je u pitanju svinjsko meso, da ga pokušamo poslati u okruženje, zemlje CEFTA, a prije svega mislim na Crnu Goru“, precizirao je Stojanović.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kazao je da je ovo možda i posljednji momenat kada treba preduzeti određene mjere kako bi se zaštitila domaća proizvodnja te da se vještački razjedinjeni stavovi prerađivača i primarnih proizvođača konačno približe.
„Činjenica je da imamo prekomjeran uvoz te da bez nivoa državnih institucija, koje kontrolišu uvoz i izvoz, odnosno graničnu službu, ne možemo ništa bitnije postići“, rekao je Marinković.
Neophodno je, kako je dodao, uvesti mjere zaštite domaće proizvodnje, primarno u ovom momentu kada je u pitanju svinjsko i juneće meso, ali i mjere zaštite gotovih proizvoda.
„Mi mislimo da će odavde prioritetno apel biti upućen Savjetu ministara, odnosno Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, da izađu konačno sa mjerama zaštite domaće proizvodnje, a jedna od mjera koja je predložena jeste uvođenje kvota, odnosno prelevmana za gotove proizvode“, naveo je Marinković.
Nemanja Vasić, vlasnik Mesne industrije „Trivas“ Prnjavor, kazao je da je rješenje na dva mjesta – jedno je Vlada RS, a drugo Savjet ministara BiH.
„Vlada RS može da bude faktor koji će regulisati ponudu i potražnju svojim podsticajima. Savjet ministara može da potegne one mjere koje su u njegovoj nadležnosti, a to je da zaštiti domaće tržište, ne samo sirovinske baze, nego i gotovih proizvoda“, naveo je Vasić.
Dodao je da je činjenica da postoje ugovori sa zemljama EU, odnosno CEFTA.
„Ali prilika je da se u ovo vrijeme virusa korona, kada je ugrožena proizvodnja, po onome što je po tim ugovorima moguće, uvedu određene mjere privremenog karaktera, da se uvedu prelevmani, kako na uvoz sirovina, tako i na uvoz gotovih proizvoda“, rekao je Vasić.
Predrag Miličić, direktor „Agreksa“ iz Donjeg Žabara te predsjednik Udruženja zajednica živinara RS, kazao je da su i primarni proizvođači i prerađivači na istoj vatri.
„Mislim da se mi generalno u BiH, odnosno RS, nedovoljno bavimo rješavanjem privredne problematike, da kod nas još prevlađuje mišljenje da se ništa ne isplati raditi, da je to lakše kupiti, da to drugi ljepše spakuju i donesu na naše police. Mi podržavamo akciju ‘Kupujmo domaće’“, naveo je Miličić te dodao da se u RS može proizvesti kvalitetno i zdravo meso.
Ova sjednica Grupacije „Uzgoj stoke, proizvodnja i prerada mesa – mesna industrija“, koja djeluje u okviru Udruženja poljoprivrede, vodoprivrede, ribarstva, prehrambene i duvanske industrije Privredne komore, nije završena do zaključenja ovog broja „Nezavisnih“, tako da konačni zaključci nisu bili poznati.
Izvor: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca