Connect with us

ANALIZE

Bh. građani vlasnici 638 jahti i brodica u Hrvatskoj

Objavljeno

 


Državljani BiH u Hrvatskoj imaju registrovane 638 jahte i brodice, dok u Crnoj Gori posjeduju dvije jahte, a stručnjaci iz ove oblasti ističu da BiH nema uspostavljene marine ili luke za ova plovila pa sav prihod od njihovog smještaja odlazi komšijama.

Ivana Škarić, portparol Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u Hrvatskoj, kaže da u Hrvatskoj ima nekoliko državljana BiH koji posjeduju jahte u ovoj zemlji.

„U Hrvatskoj šest vlasnika iz BiH posjeduje jahtu, dok brodice u Hrvatskoj posjeduju 632 vlasnika iz BiH“, rekla je Škarićeva za „Nezavisne“.

Škarićeva je dodala da nisu ovlašteni davati podatke o vlasnicima ovih plovila.

U Odjeljenju registra jahti u Upravi pomorske sigurnosti Crne Gore kažu da su u njihovom registru upisana dva državljanina BiH koji posjeduju jahtu u ovoj zemlji.

Izet Bajrambašić, predsjednik Pomorskog društva u BiH, koje djeluje kao udruženje građana, kaže da je glavni razlog što naši građani imaju registrovane brodice i jahte u Hrvatskoj taj što u BiH nema uspostavljena luka ili marina.

Reklama

„Mi u Neumu ne možemo da uspostavimo marinu ili luku te bilo šta drugo, čak ne možemo uspostaviti ni granični pomorski prelaz jer lokalna zajednica u Neumu neće da za to da urbanističku saglasnost“, rekao je Bajrambašić.

On kaže da bi uspostavljanjem marine u Neumu bilo i više građana koji bi registrovali svoja plovila u Neumu.

„Od toga bi veliku korist imali i Neum i BiH jer bismo na taj način mi mogli naplaćivati takse, registracije i tako dalje. U Neumu ima nešto malo registrovanih brodica, ali to je izuzetno malo, te što se tiče jahti i većih plovila od kojih pristižu veći prihodi i zarade za državu – njih nema“, kaže Bajrambašić.

Ističe da nema izgrađene marine u BiH zbog odnosa Hrvatske prema moru BiH.

„Hrvatska je svojim pomorskim zakonima proglasila suverenitet na pomorskoj teritoriji BiH, uglavnom je politika razlog zbog čega se ne može uspostaviti marina te se u Neumu jednostavno ne slažu s takvom izgradnjom“, ističe Bajrambašić za „Nezavisne“.

Ševal Kovačević, član Pomorskog društva BiH, ističe da Hrvatska kao država koristi izuzetno povoljne uslove za nju, jer su narodi u BiH posvađani zbog politike, tako da naša obala leži ni za šta, pa smo ostali bez ičega te, dodaje, i naši državljani masovno svoje jahte i brodice registruju u Hrvatskoj.

Reklama

„Imamo jednu komplikovanu situaciju, nikada nije ni ratifikovana granica u Neumu zbog politike. Urađena je i jedna studija koju je platila španska vlada za ispitivanje obale u neumskom kanalu, gdje su dati svi preduslovi da se može napraviti jedna marina za brodice do 15 metara, ali je to zaustavila hrvatska politika prije desetak godina. Što se tiče drugog dijela Malostonskog zaliva, gdje BiH ima polovinu, tu bi mogla biti napravljena luka, izgradnja nije problem, jer postoje investicioni fondovi koji bi to finansirali, međutim mi grcamo u politici“, naglasio je Kovačević.

Kako smo provjerili u jednoj od marina u Hrvatskoj, cijene usluge vezova zavise od vrste paketa koji se odabere za plovilo, kao i od dužine i širine plovila.

 

Mladen Rogić, kapetan Kapetanije Brčko distrikta, kaže da je u evidenciju čamaca koje vodi Kapetanija trenutno upisano 537 plovila te da se uglavnom radi o čamcima koji su namijenjeni za sport, razonodu i rekreaciju.

Rogić je za Radio Brčko naveo da je naročito u ljetnom periodu povećano inetresovanje za upis čamaca u registar te da mnogi nisu upoznati šta je sve potrebno od dokumentacije kako bi se ta procedura obavila.

Cijene registracije plovila u Brčko distriktu se kreću od 80 do 200 KM i prije svega zavise od dužine plovila.

Reklama

Izvor: Nezavisne novine

ANALIZE

Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo

Objavljeno

 

Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.

NEMA DOKTORA NI NA BIROU

Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.

„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.

No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?

„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

Reklama

MALE PLATE

Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.

„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.

Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?

„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.

No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.

Reklama

N1

Nastavite čitati

ANALIZE

Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000

Objavljeno

 

Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.

Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.

Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.

S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.

Reklama

Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.

Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.

Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.

Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj

Objavljeno

 

Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.

Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.

Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.

Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.

U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.

Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.

Reklama

Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.

Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.

Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.

„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.

Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.

Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.

Reklama

Akta.ba

Nastavite čitati

U trendu