ANALIZE
Jak euro zadaje glavobolje izvoznicima
Čini se da su europski kreatori politike otupili ekonomsku destrukciju koju je izazvao koronavirus upravljajući snažnom dozom monetarne politike, vladinim poticajima i ograničenjima na putovanja i okupljanja. No mjere su došle s nepoželjnom nuspojavom.
Euro je porastao 10 posto u odnosu na dolar od marta, a što osim povjerenja stvara velike probleme europskim izvoznicima. Njihovi proizvodi automatski postaju skuplji za kupce koji plaćaju u drugim valutama, što ih dovodi u nepovoljan položaj u odnosu na strane rivale kada je prodaja već depresivna i kada je konkurencija jaka.
Za Europsku centralnu banku, koja se sastala u četvrtak kako bi razgovarala o monetarnoj politici, jači euro još je jedna glavobolja. Upravno vijeće banke nije unijelo nikakve promjene u svoj program poticaja, koji je ionako već ogroman, ili na kamatne stope. Ali Christine Lagarde, predsjednica centralne banke, signalizirala je da su kreatori politike zabrinuti zbog porasta eura.
Upravno vijeće „pažljivo će nadgledati“ tečaj eura, rekla je novinarima nakon sastanka. – Očito aprecijacija naše valute utječe na inflaciju, rekla je, napominjući da su članovi vijeća opsežno raspravljali o tečaju.
Ako je Lagarde pokušavala riječima oslabiti euro, nije uspjela. Valuta je porasla na 1,19 dolara nakon što je progovorila, s 1,18 dolara na početku dana. Ulagači su zaključili da Europska centralna banka nije na rubu velikog političkog poteza koji bi oslabio valutu.
– Čini se da je ECB zabrinut zbog jačeg eura, ali još uvijek ne previše zabrinut, rekao je Carsten Brzeski, glavni ekonomist za eurozonu u nizozemskoj banci ING, u bilješci.
Dilema s kojom se suočavaju gospođa Lagarde, kao i vladini kreatori politike, jest da bi se svaka otvorena akcija slabljenja valute mogla protumačiti kao kršenje faktičkog pakta o nenapadanju među najvećim svjetskim ekonomskim silama. Dogovorili su se da neće manipulirati tečajevima valuta, što se smatra igrom nulte sume koja pomaže jednoj ekonomiji na štetu druge.
Nepovoljan tečaj jedini je problem zbog kojeg centralni bankari ne smiju ništa poduzimati – barem ne otvoreno.
Philip Lane, glavni ekonomist Europske centralne banke, doveo je do slabljenja eura, kada je na internetskom forumu koji je sponzoriralo Udruženje za istraživanje Centralne banke rekao da je kurs „važan“ za kreatore politika. Iako je bio očigledan i naglasio da Europska banka ne cilja na određeni tečaj, naizgled bezazlene izjave mogu imati nenamjernu moć kada dolaze od vrhunskog centralnog bankara.
Čini se da snažni euro već utiče na izvoz. Njemačka, čija ekonomija pokreće Europu, pretrpjela je pad izvoza izvan Europske unije u julu za 12,5 posto u usporedbi s godinom ranije, pokazuju podaci objavljeni u utorak. Iako je pandemija bila glavni uzrok pada, jači euro nije pomogao.
– U osnovi je svaka promjena tečaja promjena u cijeni i konkurentnosti, rekao je Ralph Wiechers, glavni ekonomist iz Udruženja industrije strojarstva, koje zastupa uglavnom njemačke proizvođače srednje veličine. Članovi udruženja, poznati pod njemačkim inicijalima VDMA, izrađuju alatne strojeve ili druge visoko specijalizirane proizvode i vrlo su ovisni o izvozu.
Usred sve sofisticiranije konkurencije iz Kine, rekao je, „prednost tečaja bit će iskorištena u borbi za ugovore“.
Europa je već bila na ovoj tački. Euro je 2011. vrijedio 1,49 američkih dolara, kada je snažni rast potaknuo Europsku centralnu banku da poveća kamatne stope. No, najnoviji val eura, koji je iznosio 1,07 dolara kada je pandemija došla u Europu u martu, dogodio se tokom najvećeg zabilježenog pada. Prema revidiranim podacima objavljenim u utorak, proizvodnja u eurozoni pala je za 11,8 posto od aprila do juna.
Ekonomisti očekuju snažan oporavak tokom tromjesečja koje je u toku, ali kažu kako će ekonomska aktivnost ostati znatno ispod onoga koliko je bila prije nego što su blokade započele. U četvrtak ekonomisti Europske centralne banke predvidjeli su da će se konomija eurozone ove godine smanjiti za 8 posto, a zatim će se sljedeće godine vratiti s rastom od 5 posto.
Ako se ekonomski izgledi pogoršaju, centralna banka mogla bi odlučiti učiniti još više na snižavanju tržišnih kamatnih stopa. To bi također moglo oslabiti euro. Prijetnja deflacijom – destruktivan pad cijena – pružit će još jedno opravdanje za djelovanje centralne banke. Snažan euro pridonosi riziku deflacije jer uvezena roba postaje jeftinija za europske kupce.
Godišnja inflacija u eurozoni bila je u augsutu minus 0,2 posto, prema službenim podacima. No, Europska centralna banka već se obavezala da će upumpati u ekonomiju čak 1,35 biliona eura, kao dio programa za borbu protiv učinaka pandemije. Postoje ograničenja koliko više to može učiniti.
Lagarde je rekla u četvrtak da jedan mjesec negativne inflacije nije nagovijestio početak deflacije. – Suprotno tome, deflatorni rizici koji su bili malo veći u junu povukli su se u septembru, rekla je.
Euro je dijelom rastao jer ulagači misle da se Europa dobro oporavlja od ekonomskih učinaka pandemije, a oni su kupovali eure da bi ulagali u europske dionice.
Istovremeno, dolar slabi zbog smanjenja kamatnih stopa Federalnih rezervi i percepcije ulagača da se Sjedinjene Države teže bore s pandemijom. Neizvjesnost oko ishoda predsjedničkih izbora u novembru također može biti opterećenje dolaru.
Čak i prije pandemije, europski izvoznici patili su od trgovinskih napetosti. Trumpova administracija uvela je carine na europski čelik i aluminij, a došlo je i do širenja skrivenih trgovinskih barijera poput propisa u zemljama, poput Kine, koje koče strane tvrtke.
Bez obzira što čini Europska centralna banka, očekuje se da će mnoge izvozne tvrtke bankrotirati, posebno u zemljama koje su najteže pogođene pandemijom i njenim ekonomskim utjecajem, poput Španije i Italije.
Ipak, Wiechers kaže da ne želi da centralna banka pokuša oslabiti euro. Banka bi trebala ostati usredotočena na svoj glavni zadatak održavanja cijena stabilnim, rekao je. „Za nas je“, rekao je, „više riječ o pouzdanosti nego o kratkoročnim mjerama“.
Indikator.ba
ANALIZE
Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo
Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.
NEMA DOKTORA NI NA BIROU
Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.
„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.
No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?
„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
MALE PLATE
Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.
„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.
Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?
„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.
No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.
ANALIZE
Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000
Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.
„Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.
Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.
„S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.
Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
„U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.
Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
„Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.
Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.
BIZNIS
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.
Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.
Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.
U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.
Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.
Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.
Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.
Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.
„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.
Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.
Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.
Akta.ba
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca