PRIVREDA
Obrazac EUR1 posvađao UIO i izvoznike
Izvoznici iz BiH se žale da trenutno nema dovoljno EUR1 obrazaca kojim se dokazuje porijeklo proizvoda iz neke zemlje, dok, sa druge strane, iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH kažu da ih ima dovoljno u svim carinskim ispostavama i da se proces izvoza nesmetano obavlja.
Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, kazao je da su prošle sedmice zatražili od UIO BiH rješavanje problema nedostatka EUR1 obrazaca, koji su potrebni izvozno orijentisanim članicama.
„Privrednoj komori se obratio određeni broj privrednih subjekata, članica Komore, koji se u posljednjih nekoliko dana suočavaju s nedostatkom EUR1 obrazaca, što otežava izvoz domaćih proizvoda i dovodi do poskupljenja ukupnih troškova izvoza, pored svih problema s kojim se privrednici suočavaju“, istakao je Blagojević.
Dodao je da nedostatak EUR1 obrazaca može dovesti do nekonkurentnije pozicije za naše izvozno orijentisane proizvođače, te prestanka izvoza određenih proizvoda, što bi svakako moglo dovesti do nesagledivih negativnih posljedica za privredu RS i BiH.
Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, istakao je da je tražio od UIO BiH da se hitno riješi ovaj problem.
„Udruženje špeditera unazad mjesec dana govori o tome da bi moglo doći do problema zbog toga što nije završena neka tenderska procedura“, istakao je Jašarspahić. Naveo je da još nije došlo do toga da nema EUR1 obrazaca, međutim u zadnjih sedam dana sve carinske ispostave u BiH preraspoređuju ove formulare.
„Postoji mogućnost da ih nestane, a ukoliko privrednik iz BiH bude spriječen da zbog formalno tehničke stvari izveze robu, onda je to veliki problem“, pojasnio je Jašarspahić.
Iz Udruženja špeditera koji posluju pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH kazali su da od 20. do 23. maja nije bilo EUR1 obrazaca na carinskoj ispostavi Banjaluka.
„U subotu, 28. maja, na istoj ispostavi nije bilo tih obrazaca, a to je značilo da neki izvozi nisu otišli, odnosno roba nije isporučena u roku, što je svakako prouzrokovalo štetu i izvoznicima i prevoznicima. EUR1 obrazac je sertifikat o kretanju robe kojim se dokazuje preferencijalno porijeklo robe, a samim tim i umanjuju carinske dažbine u zemlji uvoznici. Izvoznici imaju ugovorene poslove, a dio tog ugovora je isporuka robe koju prati EUR1 i bez njega roba ne može ići, jer bi automatski bila skuplja na inostranom tržištu“, naveli su iz Udruženja.
Prema njihovim saznanjima, problem nestašice EUR1 obrazaca je poskupljenje istih kod štampara koji je imao ugovor s UIO BiH.
„Novi tender je raspisan, ali da li će se na vrijeme završiti ugovaranje i štampanje istih, ostaje da se vidi. Udruženje špeditera BiH pri Spoljnotrgovinskoj komori će predložiti UIO da se ovi obrasci štampaju po ovlaštenju Uprave, ali da se mogu kupovati u knjižarama ili u ovlaštenoj stampariji, kao što sada kupujemo JCI obrasce ili, recimo, CMR obrasce. Pri izvozu robe carina bi ovjeravala te obrasce kao i što ih sad ovjerava. I vjerovatno bi se i taksa nastavila plaćati“, naglasili su iz Udruženja špeditera.
Sa druge strane, iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH su kazali da na zalihama imaju određenu količinu EUR1 obrazaca.
„Tokom prošle sedmice postojeće zalihe su raspoređene na lokacije po carinskim ispostavama gdje su obrasci EUR1 bili najpotrebniji. Trenutno na svim lokacijama, odnosno svim carinskim ispostavama UIO, postoji dovoljna količina EUR1 obrazaca, te se poslovni procesi, odnosno izvozno carinjenje robe može nesmetano odvijati. Obavještavamo vas da je raspisan ponovni postupak javnih nabavki za vršenje usluga štampanja obrazaca, te je otvaranje ponuda po novoraspisanom tenderu 31. maja 2022. godine“, rekli su iz UIO BiH.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca