Connect with us

INVESTICIJE

Sertifikovane opštine i gradovi na investicionoj mapi Evrope

I ove godine Financial Times je objavio listu najboljih opština, gradova i regiona za ulaganje u Evropi 2016/17: u konkurenciji od 481 lokacije među top 10 investicionih destinacija u čak 10 različitih kategorija

Objavljeno

 


u pogledu cjenovne efektivnosti, FDI strategije i ekonomskog potencijala, našlo se 9 lokalnih samouprava i 3 regiona iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Makedonije, zemalja članica regionalne BFC SEE mreže. Među njima 4 lokalne samouprave su aktuelni nosioci sertifikata o povoljnom poslovnom okruženju, dok su ostali ranije bili dio programa ili se u ovom momentu nalaze u procesu. Srbija se pojavljuje 9 puta u izvještaju, slijedi Makedonija sa 5, Bosna i Hercegovina sa 3 i Hrvatska sa 2 puta.

Priznanje Financial Times-a, kao najuticajnijih poslovnih novina na svijetu, znači da zalaganja opština da unaprijede poslovnu klimu i pruže što bolje uslove investitorima nisu prošla neprimjećena. Ujedno, pokazalo se da sertifikacija opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u JIE omogućava opštinama da uporede lokalne uslove poslovanja sa drugim uspješnim sredinama u regionu i unaprede poslovnu klimu u skladu sa potrebama investitora. Investitorima koji žele da presele ili prošire svoje poslovanje u jugoistočnoj Evropi, BFC SEE služi kao standardizovan mehanizam za procjenu lokalnih uslova za poslovanje i ukazuje na to koje opštine u regionu imaju najpovoljniju klimu za investiranje.
Ovo priznanje je samo još jedna potvrda kvaliteta i značaja regionalnog BFC SEE Programa sertifikacije opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi koji će kao međunarodno priznati standard od ove godine biti primjenjivan i u Crnoj Gori.

Rangiranje BFC opština i gradova 2012 – 2015

Koliki je doprinos BFC SEE programa govori i činjenica da se u izvještaju FDI magazina za 2012/2013 godinu našlo 5 gradova (Subotica, Vranje, Zaječar, Inđija, Sremska Mitrovica) i 1 region (Vojvodina) iz Srbije i samo jedan grad iz Hrvatske (Jastrebarsko).
U narednom izvještaju FDI magazina za 2014/2015 godinu Ivanec je takođe bio jedini rangirani hrvatski grad. Međutim, ono što je očigledno jeste da je u pomenutom izvještaju došlo do većeg prisustva gradova, opština i regiona iz zemalja koje su pristupile regionalnoj BFC SEE mreži. Naime, 2014/2015 prvi put su rangirani grad Skoplje i Ohrid-Struga region iz Makedonije i dva okruga (Bear Micro Region i Herzegovina) iz Bosne i Herzegovine, u kojima su između ostalih opštine Žepče, Teslić i Tešanj, aktuelni nosioci BFC SEE sertifikata. Iz Srbije su se u ovom izvještaju našla 4 grada (Vranje, Zaječar, Inđija, Sremska Mitrovica) i 1 region (Vojvodina).

Rangiranje BFC opština i gradova 2016 – 2017

U poslednjem FDI izveštaju za 2016/17 Ivanec i Jastrebarsko (Hrvatska) zauzeli su vodeća mjesta među mikro gradovima u pogledu FDI strategije, dok su gradovi Skoplje i Štip (Makedonija) rangirani u nekoliko kategorija, a ono što svakako treba istaći jesu njihove vodeće pozicije u pogledu cjenovne efektivnosti. Grad Prijedor je prvi grad iz Bosne i Hercegovine koji je rangiran u izvještaju FDI magazina i to u dvije kategorije. Predstavnici Srbije među gradovima (Sombor, Vranje, Zaječar, Sremska Mitrovica) rangirani su u tri, dok su dva regiona (Vojvodina i Sremski okrug) rangirana u čak četiri kategorije, uz podatak da od sedam lokalnih samouprava koje čine Sremski okrug, njih četiri (Ruma, Stara Pazova, Sremska Mitrovica, Inđija) posjeduje BFC SEE sertifikat ili su ranije bili sertifikovani, dok ostali (Šid, Irig, Pećinci) u ovom momentu imaju status kandidata za priključivanje procesu.
Na regionalnom nivou, najbolji rezultat i napredak u pogledu učešća i rangiranja BFC SEE gradova, opština i regiona zemalja članica BFC SEE mreže ostvaren je u kategorijama „Top 10 Micro European cities – Cost Effectiveness“ i „Top 10 Micro European cities – FDI Strategy“ gdje je čak 7 gradova i opština iz BFC SEE regiona zauzelo nekoliko pozicija, od kojih Štip (Makedonija) i Ivanec (Hrvatska) prve pozicije.
Iz Slovenije je jedino Ljubljana rangirana u okviru kategorije glavnih gradova budućnosti, dok se sa druge strane, nijedan grad ni opština iz Crne Gore nisu našli ni u jednoj od kategorija FDI magazina. Međutim, imajući u vidu činjenicu da Crna Gora od ove godine pristupa regionalnoj BFC SEE mreži, svakako će biti zanimljivo ispratiti rezultate narednih FDI izvještaja u pogledu rangiranja crnogorskih gradova, opština i regiona.
Što se ostalih glavnih gradova zemalja članica BFC SEE mreže tiče, Zagreb, Sarajevo i Beograd rangirani su u nekoliko kategorija, tako npr. Zagreb (Hrvatska) zauzima 9. mjesto u kategoriji „Top 10 Southern European cities of the future“ i 4. mjesto u kategoriji „Top 10 Large European cities of the future – Human capital and lifestyle“, Beograd (Srbija) se nalazi na 8. mjestu u kategoriji „Top 10 Large European cities of the future – Cost effectiveness“, dok je Sarajevo (Bosna i Hercegovina) na 6. mjestu u kategoriji „Top 10 mid-sized European cities of the future – Cost effectiveness“.

Reklama

Zaključak

Jedan od zaključaka koji se može izvesti u odnosu na izveštaj za 2012/2013 je da je došlo do većeg učešća gradova i opština BFC SEE programa u pogledu njihovog rangiranja u posljednjem izvještaju FDI magazina. S tim u vezi treba istaći činjenicu da je uz podršku Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ ORF) – Otvorenog fonda za modernizaciju opštinskih usluga u jugoistočnoj Evropi, program sertifikacije 2011. godine izrastao u regionalnu inicijativu i počeo da se primjenjuje u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Makedoniji, što govori u prilog tome da BFC SEE program pomaže u boljem pozicioniranju čitavog regiona i samih gradova na investicionoj mapi Evrope. Primjera radi, treba istaći Ivanec koji se sa prošlogodišnje 9. pozicije probio na 1. mjesto na listi mikro gradova Evrope što se tiče FDI strategije, Štip koji je takođe 1. na drugoj listi koja se tiče cjenovne efektivnosti i svakako Prijedor kao prvog grada iz Bosne i Hercegovine koji se našao u pomenute dvije kategorije. Svakako treba pomenuti i podatak koji se tiče metodologije gdje je u posljednjem izvještaju FDI magazina istraživanje je obuhvatilo znatno veći broj lokacija u odnosu na prethodne godine. Primjera radi 2012/2013 godine u izveštaju je obuhvaćeno 363 lokacije, dok je 2016/2017 u konkurenciji bilo 481 lokacija, što samo ukazuje na sve veću zainteresovanost evropskih gradova i opština da se što bolje pozicioniraju u odnosu na svoje konkurente.

 

 

Izvor: Privredna komora RS

Reklama
Nastavite čitati

NOVOSTI

Trebinje 2050 – Raspisan konkurs za idejno rješenje futurističke vizije i razvoja grada na Trebišnjici

Objavljeno

 

Od

Grad Trebinje je raspisao međunarodni konkurs za izradu idejnog rješenja projekta „Trebinje 2050“.

Kako se navodi u dokumentaciji cilj konkursa jeste prikupljanje i izbor najboljeg i najkvalitetnijeg idejnog rješenja za povezivanje starog gradskog jezgra sa „Novo Trebinje“, Kongresnim centrom i planiranim aerodromom Trebinje.

Drugi cilj nabavke je dodjela ugovora o javnoj nabavci usluga za izradu projekta „Trebinje 2050“. Iz odabranog idejnog rješenja će proizići jasan predmet nabavke usluga čije ugovaranje će biti predmet pregovaračkog postupka u skladu sa članom 23. stav a) ZJN koji slijedi nakon provedenog konkursa za izradu idejnog rješenja s ciljem dodjele ugovora za izradu projekta „Trebinje 2050“ – pojašnjeno je.

Rok za prijem radova je 14. avgust do 12 časova, a procjenjena vrijednost nabavke iznosi 38.641 KM bez PDV-a, odnosno 45.209 KM sa PDV-om

Za izbor najboljeg idejnog rješenja imenovaće se konkursna komisija koja će završiti s radom u roku od 15 dana od posljednjeg dana predviđenog za predaju konkursnih radova, dodaje se.

Kandidati za izradu idejnog rješenja projektnog prijedloga „Trebinje 2050“ treba da uključe slijedeće elemente:

Reklama

1. Razvoj strateških planova za Trebinje: Povezivanje starog gradskog jezgra sa „Novim Trebinjem“, Kongresnim centrom i planiranim aerodromom Trebinje.

2. Kreacija scenarija 3D projekcija: Razvoj detaljnih scenarija 3D projekcija za svaki od tri definisana vremenska
segmenta, omogućavajući vizualizaciju planiranih ciljeva i razvoja grada.

3. Kreacija scenarija promotivnih filmova: Kreacija scenarija promotivnih filmova, svaki fokusiran na određeni vremenski segment, kako bi se informisala i motivisala lokalna zajednica.

4. Izrada nacrta (drafta) knjige, informativne verzije i promotivne verzije „Trebinje 2050“ plana: Proizvodnja tvrdih knjiga punih verzija plana (500 primjeraka).

5. Kreacija nacrta (drafta) informativnih verzija (2.000 primjeraka) za širu distribuciju.

6. Razvoj nacrta (drafta) promotivnih verzija (5.000 primjeraka) za podsticanje interesa i učešća građana.

Reklama

7. Kreacija mok-upa futurističkog „Trebinja 2050“: Razvoj nacrta makete vizuelnog prikaza futurističkog izgleda „Trebinja 2050“, pružajući inspiraciju i viziju budućnosti.

8. Razvoj „Trebinje 2050“ veb stranice: Kreacija sadržaja informativne i interaktivne veb stranice koja će služiti kao
središnje mjesto za informacije, učešće građana i praćenje napretka.

9. Postavljanje informacionog pulta za „Trebinje 2050“: Detaljan opis fizičkog informativnog pulta u gradu kako bi građani imali pristup informacijama o planu, mogli postavljati pitanja i dijeliti svoje ideje.

Ovaj sveobuhvatan projekat treba da kombinuje različite strategije i alatke kako bi se obezbijedila sveobuhvatna implementacija Trebinje 2050 plana, stvarajući održiv i prosperitetan grad za sve svoje građane – navodi se u opisu projekta.

eKapija

Reklama
Nastavite čitati

EKONOMIJA

Kina u BiH investirala četiri milijarde maraka

Objavljeno

 

Od

Kina je izuzetno važan strateški partner i veliki prijatelj naše zemlje, što pokazuje i time da je ukupna vrijednost njihovih projekata u BiH već premašila dvije milijarde evra. Mi smo malo tržište koje u značajnijoj mjeri ne može uticati na globalna ekonomska kretanja, ali prostora za produbljivanje saradnje sa jednom od najmoćnijih država današnjice itekako ima, posebno uzimajući u obzir izuzetan geografski položaj naše zemlje koji omogućava kineskoj privredi pristup evropskom tržištu, rekao je u intervjuu za portal CAPITAL ambasador BiH u Kini Siniša Berjan.

Po vrijednosti investicija iz Kine, kaže Berjan, naša zemlja je na četvrtom mjestu u Centralnoj i Istočnoj Evropi, odmah poslije Srbije, Mađarske i Rumunije.

BERJAN: Kineski investitori iskazuju značajan interes za nekoliko ključnih sektora u BiH, prepoznajući izuzetne mogućnosti za razvoj i saradnju. Najveću pažnju posvećuju infrastrukturnim projektima, od izgradnje autoputeva i mostova do željezničkih pruga. Energetski sektor je vrlo atraktivan, s posebnim fokusom na projekte izgradnje hidroelektrana, termoelektrana i obnovljivih izvora energije. Rudarstvo i metalurgija su među ključnim oblastima interesa zahvaljujući bogatstvu prirodnih resursa koje BiH posjeduje. Osim toga, kineski investitori istražuju mogućnosti u sektorima poljoprivrede, turizma, zdravstva i informacionih tehnologija.

CAPITALKako onda komentariše optužbe EU koje se odnose na maligni kineski uticaj, zatim na njihovo zanemarivanje ekoloških standarda, netransparentnosti u radu, te stav da Kina koristi ovaj region samo da bi ušla na tržište EU?

BERJAN: Kineske investicije donose značajne ekonomske benefite BiH, uključujući razvoj infrastrukture i otvaranje novih radnih mjesta. Naša zemlja se trudi da osigura da svi projekti budu u skladu sa ekološkim standardima i principima transparentnosti. Saradnja za Kinom nije usmjerena protiv bilo koje treće strane, već je motivisana našim potrebama za ekonomskim razvojem i prosperitetom. BiH ostaje posvećena uravnoteženim međunarodnim odnosima i vjerujemo da je moguće ostvariti saradnju koja donosi korist svim uključenim stranama.

Tajni ugovori sa Kinom

CAPITAL: Zbog čega su ugovori sa Kinezima tajni?

Reklama

BERJAN: Ugovori sa kineskim kompanijama često sadrže komercijalno osjetljive informacije koje nisu javno dostupne radi zaštite interesa svih strana. Tajnost ugovora i poslovna povjerljivost nisu specifični samo za kineske investitore, već je uobičajena praksa u poslovnim odnosima širom svijeta kako bi se zaštitili konkurentski podaci i osigurala povjerljivost poslovnih planova. Transparentnost se osigurava kroz zakonske procedure, mehanizme nadzora nad realizacijom projekata i periodično izvještavanje relevantnih institucija, koji osiguravaju da su ovi ugovori u skladu sa interesima javnosti.

CAPITAL: Da li ste upoznati sa ugovorom koji je Vlada RS početkom juna sklopila sa kompanijom ELNIC za nabavku zaštitnog softvera?

BERJAN: Nisu mi poznati detalji ali svakako da jedan takav sporazum naglašava našu posvećenost poboljšanju mjera sajber bezbjednosti. Iako određeni aspekti takvih sporazuma mogu zahtijevati povjerljivost, zaštita naše digitalne infrastrukture ostaje prioritet.

FOTO: Ustupljena fotografija

CAPITAL: Da li ste upoznati sa konkretnim ugovorima sa Kinezima, poput HE Dabar, auto-puteva i drugim?

BERJAN: Da, Ambasada BiH u Kini je upoznata sa osnovnim karakteristikama ugovora i aktivno prati realizaciju važnih projekata. Posjedujemo osnovne, javno dostupne informacije o investitorima, vrijednostima i ciljevima ugovora. Projekat HE Dabar, koji uključuje izgradnju hidroelektrane na rijeci Trebišnjici, je u fazi implementacije i očekuje se da će značajno doprinijeti energetskoj sigurnosti regije. Takođe, kineske kompanije su uključene u izgradnju autoputeva, što je ključni segment infrastrukturnog razvoja zemlje. Ovi projekti su od strateškog značaja za ekonomski razvoj BiH, a saradnja s kineskim kompanijama omogućava transfer tehnologije, stvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje ukupne infrastrukture u zemlji.

Reklama

CAPITAL: Prema našim informacijama, kineska kompanija Norinco planira da preko mađarskog ogranka kupi 80 odsto udjela u stolačkoj Aurori i preuzimanje koncesije na 30 godina. Da li ste upoznati sa ovim informacijama i znate li više detalja o njihovim planovima u BiH?

BERJAN: U ovom trenutku nemamo detaljnije informacije o planovima kineske kompanije Norinco u BiH ali očekujemo da će dodatne informacije o njihovim planovima biti dostupne uskoro, nakon finalizacije pregovora.

Komunikaacija kroz više kanala

CAPITAL: Da li su vam poznati detalji ulaganja u Željeznice RS koje je potpisao ministar Nedeljko Čubrilović?

BERJAN: Kineska kompanija je izrazila interes za modernizaciju i unapređenje željezničke infrastrukture u Republici Srpskoj, što uključuje rekonstrukciju postojećih pruga, eventualnu nabavku novih voznih sredstava i uvođenje naprednih tehnologija za upravljanje željezničkim saobraćajem. Ova ulaganja će doprinijeti boljem povezivanju regija unutar BiH, kao i poboljšanju međunarodnih transportnih veza.

CAPITAL: Kako se odvija komunikacija sa kineskim kompanijama zainteresovanim za BiH?

BERJAN: Komunikacija se odvija se na više nivoa i putem različitih kanala. Ambasada BiH u Kini organizuje poslovne seminare i sastanke na kojima se predstavljaju komparativne prednosti investiranja u naše zemlje. Pruža se podrška kineskim kompanijama u identifikaciji poslovnih prilika, povezivanju sa lokalnim partnerima i razumijevanju regulativa i procedura u BiH.

Reklama

Takođe, postoji saradnja sa kineskim privrednim komorama i trgovinskim organizacijama radi olakšavanja komunikacije i razmjene informacija. Ambasada aktivno učestvuje na raznim privrednim forumima i sajmovima u Kini, gdje promoviše investicione potencijale BiH i stupa u direktan kontakt s potencijalnim investitorima. Takođe, aktivno koristimo medije i promotivne kampanje. Ambasada pruža i konzularne usluge i podršku kineskim investitorima u vezi sa izdavanjem viza. Kroz ove aktivnosti, naša ambasada aktivno radi na izgradnji čvrstih poslovnih veza, olakšavanju investicionih procesa i osiguravanju uspješne saradnje između kineskih investitora i BiH.

CAPITAL: Da li se kompanije obraćaju Ambasadi BiH ili direktno vladama?

BERJAN: Kineske kompanije se često obraćaju Ambasadi BiH kao prvoj tački kontakta za informacije i podršku. Ambasada nerijetko igra ključnu ulogu u inicijalnim fazama pregovora i uspostavljanju kontakata sa relevantnim institucijama i kompanijama u BiH. Međutim, u zavisnosti od prirode projekta, kineske kompanije takođe direktno kontaktiraju vlade na državnom i entitetskom nivou, kao i lokalne vlasti, kako bi pregovarale o specifičnim uslovima i realizaciji projekata.

CAPITAL: Da li i kako komentarišu saradnju sa vlastima u BiH?

BERJAN: Kineske kompanije uglavnom pozitivno komentarišu saradnju sa vlastima u BiH. Posebno cijene otvorenost i spremnost na saradnju, kao i napore koji se ulažu u unapređenje poslovnog okruženja. Ističu da je komunikacija sa vlastima transparentna i efikasna, ali naglašavaju da postoji prostor za dalja poboljšanja, posebno u pogledu ubrzanja administrativnih procedura i smanjenja birokratskih prepreka. Kineski investitori ističu značaj BiH kao mosta za pristup drugim tržištima u regionu, što dodatno podstiče investicije.

FOTO: MIP BiH

Reklama
Birokratija u BiH izazov i za Kinu

CAPITAL: Da li se žale na administraciju i birokratske barijere?

BERJAN: Povremeno registrujemo žalbe na kompleksne procedure koje usporavaju realizaciju projekata. Kineske kompanije ističu da su proceduralni zahtjevi i složenost birokratskih procesa ponekada izazov, ali cijene napore vlasti u BiH da riješe ove probleme. Vlada i relevantne institucije aktivno rade na pojednostavljenju procedura i poboljšanju poslovnog okruženja kako bi privukle još više investicija.

CAPITAL: Ima li novih projekata u najavi i šta najuspješnije realizovano?

BERJAN: Trenutno se pregovara o nekoliko novih infrastrukturnih i energetskih projekata, kao što su proširenje mreže autoputeva i modernizacija željezničke infrastrukture što će značajno unaprijediti transportnu mrežu i povezanost. Posebno interesantne su inicijative za ulaganja u zelenu energiju. Drugi značajni projekti uključuju i izgradnju bolnice u Doboju, kao i vjetroelektranu “Ivovik” sa investicijom od 130 miliona evra.

Većina kineskih projekata koji se trenutno realizuju u BiH uglavnom se odnose na energetski sektor i saobraćajnu infrastrukturu. Posebno bih ovom prilikom izdvojio izgradnju Termoelektrane Stanari vrijednosti preko 500 miliona evra, kao rezultat saradnje  kineske kompanije “Dongfang Electric Corporation” i lokalnih partnera. To je prvi veliki infrastrukturni projekat, koji smo radili u saradnji sa Kinom, ali i prvi projekat, koji je iskoristio specijalni kredit u sklopu mehanizma saradnje Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope, a kojeg je dodijelila Kineska razvojna banka.

Mnogobrojne kineske kompanije su zainteresovane za saradnju. Treba istaći da Kina i BiH imaju potpisan „Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja“ kao i „Sporazum o zaštiti i promociji stranih investicija“ što uveliko olakšava rad zainteresovanih privrednih subjekata.

Reklama

CAPITAL: Andrijana Pisarević

Nastavite čitati

INVESTICIJE

Bosch sa osam milijardi evra pravi najveći posao u svojoj istoriji

Objavljeno

 

Od

Njemački tehnološki gigant Bosh je napravio posao vrijedan milijarde evra – najveći, kako kaže, u istoriji kompanije.

Poslovodstvo u Gerlingenu kod Štutgarta je preciziralo da je riječ o klimatskoj i tehnologiji grijanja.

Grupa planira da od irske kompanije Johnsons Controls preuzme globalni biznis grijanja, ventilacije i erkondišn solucija za stambene i male poslovne zgrade.

Bosch istovremeno namjerava da kupi zajedničko preduzeće Johnsons Controlsa i japanskog industrijskog konglomerata Hitachi.

Akcionari i nadzorni odbor Boscha su odobrili transakciju i obavezujući sporazumi potpisani su u utorak.

Cijena je osam milijardi dolara, a posao će se završiti u roku od 12 mjeseci, ako regulatori daju zeleno svetlo.

Reklama

Izvršni direktor Štefan Hartung je istakao da je transakcija najveća u istoriji kompanije.

Firme koje Bosch planira da kupi su prošle finansijske godine imale promet od oko četiri milijarde evra i širom svijeta oko 12.000 zaposlenih.

Kupovina obuhvata 16 fabrika i 12 razvojnih centara u više od 30 država. Bosch akvizicijom, naveo je, posebno jača svoju tržišnu poziciju u Sjedinjenim Državama i Aziji.

Nastavite čitati

U trendu