PRIVREDA
Svjetska banka: Dobre vijesti za Srbiju
BRISEL, BEOGRAD – Posljednji izveštaj Svjetske banke govori o pozitivnom privrednom rastu Srbije u 2016. godini, uz ocjenu da je ekonomska aktivnost zemlje ubrzana podstaknuta investicijama i izvozom, što je poboljšalo ranija očekivanja Svjetske banke u pogledu privrednog rasta Srbije u 2016.
„Imamo vrlo dobru poruku za Srbiju. Zemlja se nalazi na dobrom putu privrednog rasta. Očekuje se da taj rast bude 2,5 procenata do kraja 2016. godine. Ono što je vrlo važno jeste da je ovaj rast sveobuhvatan, zasnovan na oživljavanju investicija, privatne i jave potrošnje, a raste i izvoz. Za nas ove vijesti su vrlo dobre“, izjavila je menadžerka Odjeljenja za makroekonomsku i fiskalnu politiku Galina Vinselete za Tanjug.
Jesenji izvještaj Svjetske banke, koji je danas predstavljen u Briselu, ali i u balkanskim zemljama koje su pokrivene analizama, ukazuje na činjenicu da je fiskalni deficit Srbije smanjen na 2,5 procenata bruto društvenog proizvoda uz očekivanje daljeg pada.
Uprkos dugom periodu formiranja Vlade u Beogradu poslije aprilskih izbora, Svjetska banka naglašava da su u Srbiji nastavljeni napori na sprovođenju ključnih strukturnih reformi, kao što su reforme željeznice i elektroprivreda.
Nastavak napretka u reformama, posebno u okviru optimizacije javne uprave, biće od ključnog značaja za održavanje pozitivnog ekonomskog i fiskalnog učinka u srednjeročnom periodu, što će se odraziti i na otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje siromaštva, ocjenjuju u Svjetskoj banci.
Pad nezaposlenosti, rast plata…
Pojačana ekonomska aktivnost dovela je i do poboljšanja na tržištu rada u Srbiji, pri čemu je nezaposlenost sa prosječnih 17.7 procenata iz 2015. godine pala na 15.2 procenta u drugom kvartalu 2016. godine.
I nezaposlenost među mladima je smanjena i to sa 42.4 procenta iz prethodne na 36.1 procenat ove godine. Istovremeno, realne plate su, poslije tri godine uzastopnog pada, u prvoj polovini 2016. godine porasle za 3.3 procenat u odnosu na isti period prošle godine.
Inflacija nastavlja da bude ispod donje projektovane granice usljed niskih cijena energije i hrane.
Stručnjaci Svjetske banke navode da je u prvih sedam mjeseci 2016. godine budžet Srbije bio „gotovo izbalansiran“ što se vidi kao posljedica prije svega veće naplate PDV i akciza.
Javni dug se za isti period smanjio za 420 miliona evra i sada iznosi 74.9 procenata bruto društvenog proizvoda.
Predviđena stopa rasta 3,5 odsto
U narednom srednjeročnom periodu, Svjetska banka predviđa veću stopu privrednog rasta za Srbiju od oko 3.5 procenata, što bi trebalo da bude zasnovano na većem izvozu, poboljšanim investicijama i većoj potrošnji.
U pitanju je deseti redovni Ekonomski izvještaj za zemlje Jugoistočne Evrope. Ovaj izvještaj se objavljuje dva puta godišnje, a sadrži posljednja dešavanja, ključne trendove i politike u oblasti ekonomskog razvoja Albanije, BiH, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije, kao i kratkoročna ekonomska predviđanja za region Zapadnog Balkana.
Ovogodišnji jesenji Ekonomski izvještaj nosi naziv „Otporan privredni rast usred rastućih rizika“, a sastavili su ga ekonomski stručnjaci Svjetske banke koji rade u zemljama Zapadnog Balkana.
Goldstin: Srbija dala najveći doprinos rastu regiona
Zemlje Jugoistočne Evrope bilježe povećanje rasta i smanjenje visokih stopa nezaposlenosti, a Srbija je, kao najveća ekonomija u regionu, dala najveći doprinos ovakvom trendu, izjavila je danas direktorka Svjetske banke za Jugoistočnu Evropu Elen Goldstin.
„Jači rast počinje da utiče i na povećanje zaposlenosti i smanjenje siromaštva u regionu“, rekla je Goldstin na predstavljanju šestog po redu redovnog ekonomskog izveštaja SB za Jugoistočnu Evropu u Briselu.
Očekuje se da projektovani ekonomski rast u Srbiji, Albaniji, BiH, Kosovu, Makedoniiji i Crnog Gori dostigne 2,7 odsto na nivou regiona u ovoj godini u odnosu na 2,2 odsto, koliko je iznosio 2015. godine.
Izvještaj takođe projektuje umjereni trend nastavka rasta i tokom 2017. godine, pri čemu se za Srbiju predviđa da će on dogodine iznositi 2,8 odsto, a 2018. 3,5 odsto.
Izvor: RTV. rs
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca