ANALIZE
Korona tanji i najveća primanja: Najviša mjesečna plata u RS 33.525 KM
Najviša plata u Republici Srpskoj u prvih deset mjeseci ove godine isplaćena je u januaru u Banjaluci i iznosila je 33.525 KM, što je za 17.658 KM manje u odnosu na prošlogodišnju najveću mjesečnu platu, koja je iznosila 51.183 KM.
Ekonomski analitičari su u razgovoru za „Nezavisne“ ocijenili da, iako su najveće mjesečne zarade dosta više od prosječne plate, koja u RS iznosi 964 KM, virus korona doprinio je njihovom smanjenju u ovoj godini, jer je pandemija negativno uticala i na one sektore koji su inače dobro plaćeni.
Prema podacima Poreske uprave RS, najveća plata ove godine isplaćena je u sektoru finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, dok je prošle godine najveća plata otišla u džep radniku iz Banjaluke koji se bavi djelatnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanjem i poslovnim aktivnostima.
U Poreskoj upravi RS su naveli da je druga najveća plata isplaćena u maju ove godine i iznosila je 30.876 KM, a isplaćena je radniku u Gradišci, koji se bavi stručnom naučnom i tehničkom djelatnošću.
„U februaru je u Banjaluci radniku u sektoru stručne naučne i tehničke djelatnosti isplaćena 30.831 KM“, podaci su Poreske uprave RS.
Dodali su da je u septembru najveću platu dobio radnik u Bijeljini u sektoru finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, koji je za svoj rad nagrađen sa 26.790 KM.
„U maju su u Banjaluci u sektoru stručne naučne i tehničke djelatnosti isplaćene 25.242 KM“, pokazali su podaci Poreske uprave RS.
Prema posljednjim obrađenim podacima kojima raspolaže Poreska uprava RS, u oktobru su tri najveće plate isplaćene zaposlenima u Banjaluci koji se bave informacionim i komunikacionim djelatnostima.
„U oktobru je najveća pojedinačna mjesečna plata iznosila 23.691 KM i 13.599 KM, a obje su iplaćene u sektoru informacija i komunikacija, a u istom sektoru je isplaćena i plata u visini od 8.775 KM“, naveli su u Poreskoj upravi RS.
Dodali su da je u sektoru naučne i tehničke djelatnosti u Banjaluci isplaćeno 12.999 KM, dok je u Doboju radnik koji radi za preduzeće van RS dobio 9.114 KM.
Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista RS SWOT, kazao je da nije iznenađujuće što su najveće isplaćene plate iz navedenih branši, ali da kriza izazvana virusom korona nije zaobišla ni ove inače visoko plaćene djelatnosti.
„Ne čudi što je virus korona, na primjer, negativno uticao na finansijski sektor, jer su građani u ovom periodu imali malo potreba za finansijama, a manje se građana i osiguravalo“, rekao je Duduković za „Nezavisne“.
Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je da najveće plate u RS već decenijama imaju direktori najvećih finansijskih institucija.
„I dalje postoji veliki nesrazmjer između prosječne plate i plata u ovom sektoru, ali mora se imati na umu da se radi o ljudima koji upravljaju, za naše uslove, ogromnom aktivom. Recimo, najveća banka u RS ima aktivu od dvije milijarde KM“, rekao je Đogo.
Kazao je da, za razliku od javnog sektora, koji živi od poreza, u finansijskim institucijama radnici zavise od tržišnog rezultata.
„Njihova plata je mnogo opravdanija nego kada neko ima visoku platu u javnom sektoru, jer oni, ukoliko ne ostvare dobar rezultat, sasvim je sigurno da će ostati bez te plate, a možda i bez posla“, kazao je Đogo za „Nezavisne“.
Dodao je da je većina najvećih plata diktirana menadžerskim tržištem u regionu.
„Bilo koji finansijski menadžer koji ovdje napravi neki rezultat može otići u bilo koju zemlju u regionu ili čak i u centrale, a dešavalo se da i ljudi iz susjednih zemalja ili centrale dolaze kod nas da rade“, naveo je Đogo.
Istakao je da je velika razlika između plata u finansijskom sektoru i prosječnih plata posljedica niskih plata u realnom sektoru.
„To je uglavnom povezano s niskom produktivnošću, a zašto imamo nisku produktivnost, to je zato što nam je sistem postavljen tako da ne podstiče inovativnost, investicije, nego je više usmjeren na potrošnju, a država se često ponaša nezainteresovano za ekonomiju, a više za ubiranje poreza“, naveo je Đogo.
Dodao je da bi prosječne plate trebalo da porastu na 1.000 evra pa bi ta razlika, prema njegovim riječima, bila manja.
Naveo je da je jasno da je virus korona negativno uticao na poslovanja i ovih sektora, te da, i ako kompanije ostvare dobit, ona će biti sigurno tri ili četiri puta manja nego ranije.
Nezavisne novine
ANALIZE
Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo
Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.
NEMA DOKTORA NI NA BIROU
Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.
„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.
No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?
„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
MALE PLATE
Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.
„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.
Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?
„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.
No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.
ANALIZE
Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000
Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.
„Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.
Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.
„S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.
Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
„U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.
Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
„Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.
Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.
BIZNIS
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.
Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.
Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.
U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.
Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.
Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.
Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.
Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.
„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.
Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.
Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.
Akta.ba
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca