Connect with us

PRIVREDA

BiH prikovana za dno i regiona!

BANJALUKA – Svjetski ekonomski forum (WEF) pozicionirao je BiH na 107. mjesto od ukupno 138 najkonkurentnijih država svijeta, što je za četiri pozicije bolje u odnosu na prošlogodišnji indeks, pokazao je juče objavljeni izvještaj WEF-a.

Objavljeno

 


Tako je u poređenju sa državama u bližem i daljem okruženju, BiH ocijenjena kao najlošija, a „najbliža“ joj je Srbija, koja se nalazi na 90. mjestu, dok su sve ostale zemlje regiona dosta više na ljestvici. Naime, Slovenija zauzima 56. mjesto, Hrvatska 74, Mađarska 69. mjesto, Crna Gora 82, Makedonija 68. mjesto, dok je Albanija na 80. mjestu, Bugarska na 50, a Rumunija je zauzela 62. mjesto. Kako je navedeno u ovom izvještaju, najproblematičniji faktori koji BiH pozicioniraju na nisko 107. mjesto su neefikasan državni aparat, korupcija, nestabilnost vlasti, nestabilnost politika, ali i poreska regulacija, visina poreza, pristup finansiranju, nedovoljno obrazovana radna snaga, nedovoljno razvijena infrastruktura, te kriminal i krađa. Sa druge strane, najmanje problematični faktori su regulacija rada, nedovoljan kapacitet inovacija, inflacija i zdravstvo. Po broju dana potrebnih za početak biznisa BiH se nalazi na 133. mjestu, a po kapacitetu države da privuče talente na niskom 135. mjestu.

Indeks konkurentnosti u slučaju BiH iznosi 3,80 i bazira se na tri podindeksa koji je potom podijeljen na ekonomske stubove. Inače, Svjetski ekonomski forum države svijeta rangira u pet ekonomskih grupa i to grupu koja ekonomiju bazira na uticajima (faktorima), grupu koja ekonomiju bazira na efikasnosti, grupu koja ekonomiju bazira na inovacijama i dvije prelazne grupe. Po osnovnim parametrima BiH se nalazi na 94. mjestu, pa su posmatrano po pojedinačnim stubovima institucije na 126. mjestu, infrastruktura 105. mjesto, makroekonomija 76. mjesto, a zdravstvo i osnovno obrazovanje na 50. mjestu. Po parametrima efikasnosti BiH zauzima 106. mjesto, gdje je visoko obrazovanje na 92. mjestu, trgovina dobara 129. mjesto, radna snaga 125. mjesto, finansijsko tržište 101. mjesto, a tehnološka opremljenost 76. mjesto i veličina tržišta 98. mjesto. Po trećem, parametru inovacija BiH je na 122. poziciji, u okviru kojeg je po unapređenju poslovanja na 115. mjestu, a po inovacijama na 125. mjestu. Inače, na prvom mjestu ove liste je Švajcarska, a iza nje slijede Singapur, SAD, Holandija, Njemačka.

Potom slijede Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Japan, Hong Kong (Kina), Finska, Norveška, Danska, Novi Zeland, Tajvan i Kanada. Sagledavajući ovu ocjenu Svjetskog ekonomskog foruma i osnove za mjesto na kojem se nalazi BiH, Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, rekao je da to pokazuje koliko je pogrešna politika koju vode lideri političkih stranaka u ovoj zemlji, koji su ujedno i kreatori poslovnog ambijenta u BiH. „U značajnoj mjeri smo tome doprinijeli i mi kao građani, izborom vlasti. Tužna priča je i da praktično loš odabir kadrova u institucijama dodatno otežava i komplikuje tu situaciju, pogotovo kada se posmatraju svi oni elementi koji su negativni u BiH, a to je efikasnost javne uprave, pitanje poreza, registracija i ostalih elemenata koji su navedeni u ovom godišnjem izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma“, rekao je Pavlović. Dodao je da bi, da je u prilici, zadužio tim ljudi bar u ministarstvima privrede da pokušaju da zaista ustanove koliko se ta situacija može popraviti i da to bude zadatak za tekuću godinu, kako bismo u sljedećoj bili bolje rangirani i kako bi svijet BiH malo bolje gledao. Poredak država regiona 56. Slovenija 68. Makedonija 69. Mađarska 74. Hrvatska 80. Albanija 82. Crna Gora 90. Srbija 107. BiH

Izvor: Nezavisne novine

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu