Connect with us

ANALIZE

Iznajmljivanje Cloud resursa u BIH

Objavljeno

 


U sferi današnjeg poslovanja, razvoj novih tehnologija odnosno inovacija u dijelu IT oblasti predstavlja neizbježan segment i proces za kvalitetno radno funkcionisanje.

Svakodnevno biti u poziciji uspješnog vođenja i održivosti posla, strijemiti ka uspjehu nije moguće bez IT resursa.

Nepoznavanje IT funkcionalnosti i strah od „novog“, kao i otežano shvatanja ove vrste poslovanja, predstavlja glavni razlog zbog kojeg se određene firme ne odlučuju za ovu vrstu ulaganja. Sklonost ka promjenama nije prepoznata. Kočnica je u startu postavljena za prihvatanje i primjenu IT tehnologija, koja se najčešće na kraju odražava kroz ne uspjele poslovne prilike i dodatne finansijske izdatke.

Cloud tehnologija nije tolika novina na tržištu, u razvijenim kompanijama i zemljama, prisutna je već godinama. Toliko je rasprostranjena i finansijski dostupna da se može trenutno koristiti u svim vrstama preduzeća.

Kompanije gube veliki dio vremena i novca na održavanje IT sistema i resursa, jer savremeno poslovanje rapidno raste i nameće potpuno nova pravila na tržišnoj utakmici, a sa druge strane Cloud aspekt sa svojom fleksibilnošću, mobilnošću, predstavlja koncept koji može adekvatno odgovoriti svim zahtjevima.

Trenutno se nalazimo u tržišnoj situaciji u kojem je finansijski povoljnije zakupiti određeni sadržaj komponenti, nego kupovati određenu tehničku opremu. Dodatna problematika kod kupovine opreme ogleda se u domenu zastarjelosti komponenti, licenci, ažuriranja i slično. Finansijski izdaci su prilično zastupljeni.

Reklama

Niz različitih usluga i rješenja, čine bilo koju kombinatoriku korišćenja Clouda kao pogodnost, kao što je dostupnost informacija u bilo koje vrijeme sa raznih uređaja, oslobađanje fiksnih troškova nabavke IT opreme, centralizovani podaci, potpuna kontrola nad serverom. Zatim, svakodnevno sigurnosno čuvanje podataka iz koje se može napraviti povratak podataka i slično.

Svjedoci smo i rastućih sigurnosnih prijetnji na IT sisteme. Kod Cloud rješenja, ovaj segment je apsolutno pokriven i nudi zaštitu na zavidnom nivou.

U zavisnosti od načina poslovanja i primarne djelatnosti, svakako je najbolja odluka odabir domaćeg provajdera u našoj zemlji. Mnogobrojni su razlozi, kao što je brzina odziva u slučaju problema, skladištenje podataka i isto govorno područje kao i podrška.

Da uprostimo, zakupiti određeni „komad“ opreme odnosno resursa na neodređen period, gdje će nam biti pohranjeni podaci, zaštićeni, dostupni 24/7 na bilo kojem uređaju, na nivou zahtjeva i to sve za simbolične finansijske iznose na mjesečnom nivou. Nema ništa bolje i kvalitetnije za poslovanje bilo koje firme, od start up izvedbe do bilo koje druge kompanije.

Veliki i renomirani igrači su odavno prepoznali ovaj resurs, koji se razvija i uložili su velike investicije, a sve ovo iznajmljuju kroz mjesečnu pretplatu raznim preduzećima. Cijena je potpuno prihvatljiva prvenstveno za firmu koja je u osnivanju, a da ne govorimo o preduzećima koja posluju više godina.

Prema istraživanjima Gartnera do 60% preduzeća iznajmljivaće resurse za skladištenje i čuvanje svojih podataka i resursa u toku iduće godine.

Reklama

Što se tiče područja BIH, ove rješenja su na zavidnom nivou. Kvalitet, garancija, resursi, pohranjivanje podataka u našoj državi, 24/7 profesionalna podrška, mogućnost nadogradnje resursa, sve je zastupljeno. Data centri i postojeća infrastruktura provajdera, glavna je garancija i sigurnost da smo u sigurnim rukama. Najbolja odluka i garancija predstavljaju domaći renomirani provajderi u našoj zemlji.

Finansijski model za iznajmljivanje ove vrste rješenja je prilično predvidiv. Nema tzv. skrivenih troškova i sve je transparentno. Plaća se mjesečna naknada, nema jednokratnih ulaganja u smislu kupovine opreme značajnijih finansijskih iznosa. Dodatni argument je podrška, koja je već uračunata u cijenu servisa.

Cloud rješenja jesu u oblaku, ali se zasnivaju na čvrstim tehnološkim i suvremenim resursima, koje nam omogućavaju pristup našim podacima u bilo kojem trenutku sa bilo kojeg uređaja.

Nezavisne novine

Nastavite čitati

ANALIZE

Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo

Objavljeno

 

Od

Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.

NEMA DOKTORA NI NA BIROU

Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.

„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.

No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?

„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

Reklama

MALE PLATE

Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.

„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.

Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?

„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.

No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.

Reklama

N1

Nastavite čitati

ANALIZE

Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000

Objavljeno

 

Od

Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.

Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.

Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.

S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.

Reklama

Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.

Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.

Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.

Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj

Objavljeno

 

Od

Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.

Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.

Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.

Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.

U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.

Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.

Reklama

Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.

Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.

Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.

„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.

Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.

Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.

Reklama

Akta.ba

Nastavite čitati

U trendu