FINANSIJE
Javni dug Srbije na kraju avgusta 72,1 odsto BDP
BEOGRAD -Javni dug Srbije je na kraju avgusta 2016. godine iznosio 24,27 milijardi evra, što je 72,1 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija Srbije.
Zakonom o budžetskom sistemu učešće javnog duga u BDP-u ograničeno je na 45 odsto.
U odnosu na jul, javni dug je smanjen za 550 miliona evra. Na kraju 2015. godine javni dug je iznosio 24,80 milijardi evra, odnosno 76 odsto BDP-a.
Javni dug Srbije je na kraju 2014. godine iznosio 22,76 milijardi evra, odnosno 70,4 odsto BDP-a, dok je na kraju 2013. godine bio 20,14 milijardi evra, sa učešćem od 59,6 odsto u BDP-u.
Krajem 2000. godine javni dug je bio 14,17 milijardi evra ili 201,2 odsto BDP-a, a najniži iznos javnog duga bio je 2008. godine kada je iznosio 8,78 milijardi evra ili 28,3 odsto BDP.
Suficit budžeta Srbije na kraju avgusta 31,8 milijardi dinara. Suficit državnog budžeta Srbije u prvi osam meseci ove godine iznosio je 31,8 milijardi dinara, saopštilo je Ministarstvo finansija. Računajući projektne zajmove budžetski suficit je bio 16,6 milijardi dinara. Kapitalni rashodi budžeta finansirani iz projektnih zajmova veći su za 4,4 milijarde dinara u odnosu na isti period prošle godine.
U avgustu su prihodi budžeta iznosili 90,4 milijardi, a rashodi 80,6 milijardi dinara, tako da je suficit bio 9,8 milijardi dinara. Naplati prihoda značajno su doprineli neporeski prihodi u iznosu od 18,1 milijardi dinara, od čega je uplata dividendi Telekoma Srbija bila 8,9 milijardi dinara, navodi se u saopštenju Ministarstva finansija.
Poreski prihodi u avgustu iznosili su 70,4 milijardi dinara, a po osnovu donacija u budžet je uplaćeno 1,8 milijardi dinara. Rashodi budžeta su iznosili 80,6 milijardi dinara, a najveće stavke su rashodi za zaposlene i transferi organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja.
Na nivou opšte države u prvih osam mjeseci je zabilježen suficit u iznosu od 8,5 milijardi dinara, a samo u avgustu suficit je bio 9,4 milijardi dinara čemu je doprinjela i kvartalna naplata poreza na imovinu koji je prihod lokalnih samouprava.
Zbirni suficit lokalnih samouprava na kraju avgusta iznosio je 12,3 milijardi dinara, dok je Vojvodina imala 1,6 milijardi dinara suficita.
Državna preduzeća nadležna za održavanje i izgradnju puteva – Putevi Srbije i Koridori Srbije, u najvećoj mjeri finansiraju se iz kredita, te je njihov ukupan deficit iznosio 17,2 milijarde dinara, navelo je Ministarstvo finansija.
Izvor: RTV.rs
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca