FINANSIJE
Trgovci Opek-u ne vjeruju, cijene nafte klize naniže
SVIJET – Cijene nafte su pale danas na trgovanju u Aziji zbog nepovjerenja trgovaca u trajniji uspjeh iznenadnog dogovora članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) o smanjenju proizvodnje i stabilizaciji tržišta preplavljenog ponudom.
Američka tržišna referenca, „laka“ nafta WTI pala je 27 centi na 47,56 dolara za barel, a sjevernomorska sirova nafta „brent“ se spustila za 31 cent na 48,93 dolara, izveštava agencija Frans pres.
Članice OPEK-a su u srijedu uveče iznenadile trgovce objavljujući plan za kolektivno smanjenje proizvodnje za oko 750.000 barela dnevno.
Početna euforija na tržištu zbog vijesti o prvom rezanju proizvodnje u osam godina izazvala je skok cijena za šest ošto, ali je njihov rast već juče zaustavljen budući da je optimizam trgovaca splasnuo pošto detalji sporazuma tek treba da budu dogovoreni.
Formiran je tehnički odbor OPEK-a koji treba da razradi detalje plana uoči zvaničnog sastanka naftnog kartela 30. novembra, uključujući i utvrđivanje kvota za smanjenje proizvodnje za svaku članicu pojedinačno.
„Postoji zabrinutost u pogledu realizacije OPEK-ovih novih proizvodnih ciljeva i mnogi na tržištu zapravo osjećaju da su medijski naslovi mnogo optimističniji nego što realna situacija jeste“, ocjenio je u tržišnom komentaru analitičar kompanije IG Markets, Kris Veston.
„Čak i kada se finalizuje novi sporazum, stvarno smanjenje proizvodnje se neće realizovati do 2017. godine, a izgledi da različite zemlje prekorače dogovorene kvote su realni“, dodao je Veston.
Drugi analitičari sumnjaju u to da li će saradnja između Saudijske Arabije i njenog ljutog rivala Irana, koja je ključna za ovaj sporazum, opstati.
„Odnosi između Saudijske Arabije i Irana su i dalje loši i, mada OPEK-ov dogovor ima ogroman značaj u političkom smislu, ne vidimo prostor za jače približavanje stavova dvije zemlje“, navodi se u analizi kompanije BMI Riserč.
„Istorijski posmatrano, kvote su uvijek bile vrlo sporno pitanje a niske cijene nafte i rastući fiskalni pritisci služe samo za podizanje uloga“, dodaje se se u komentaru.
Vodeća članica OPEK-a, Saudijska Arabija, napravila je veliki ustupak pristajući da Iran bude izuzet od rezanja proizvodnje nafte, pošto se Teheran oporavlja od višegodišnjih zapadnih ekonomskih sankcija ukinutih u januaru ove godine.
Dvije vodeće bliskoistočne sile Šiita i sunitskih Muslimana su u sukobu oko niza pitanja, uključujući ratove u Siriji i Jemenu.
„Tenzije će vjerovatno rasti kako pregovori budu napredovali. Imajući u vidu to u kom će obimu ovaj dogovor imati neželjne efekte po domaće prilike, bilo kakvi ustupci Saudijske Arabije ili Irana zavisiće od realizacije obećanih jakih fiskalnih prihoda“, zaključuju u kompaniji BMI.
Analitičari su skeptični u pogledu toga da li će planirani rezovi zaista imati veći realan uticaj na prezasićeno tržište.
„Mada OPEK pokazuje znake solidarnosti, ta grupacija ipak učestvuje sa nešto manje od 40 odsto u globalnoj proizvodnji nafte. Rusija proizvodi više od 11 miliona barela dnevno, a bilježimo i rast proizvodnje iz škriljaca u SAD“, ukazuje Veston.
Izvor: Kamatica
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca