PRIVREDA
Krstić: Zaduženost kompanije opada, a profit raste
Kompanija „Alumina“ će ove godine nastaviti da radi na širenju lepeze gotovih proizvoda koji su predmet prodaje na inostranom tržištu, rekao je direktor Sektora za ekonomiku i finansije u „Alumini“ Vladimir Krstić.
– U ovoj godini naša proizvodnja ide nesmetano, naš obim proizvodnje se povećava, prodaja i marža takođe, a nemamo obaveze koje bi nas limitirale u relizaciji postavljenih poslovnih planova – rekao je Krstić i dodao da će dinamika prodaje, investicija i osvajanje novih proizvodnih programa donijeti dodatnu sigurnost „Alumini“.
On je naglasio da se u tekućoj godini, ukoliko ne bude nekih promjena u vezi sa pandemijom virusa korona, očekuje profit daleko veći u odnosu na prošlu godinu, u kojoj su prvi i drugi kvartal bili ispod plana zbog raznih ograničenja koje je izazvala korona.
Podsjećajući da je bio revidiran plan poslovanja za prošlu godinu zbog pojave virusa korona i efekata koje je imao na kompaniju i njene proizvodne i prodajne procese, Krstić je rekao da su poslovni rezultati „Alumine“ takvi da se očekuje da će prosječna marža i dalje rasti u ovoj godini.
– Osim toga, cijena aluminijuma polako se oporavlja na Londonskoj berzi što će, vjerovatno, imati pozitivan uticaj na cijenu glinice kao jednog od kompanijinih potencijlanih proizvoda koji sada nije dominantan i nije predmet poslovnog fokusa usljed manje marže i berzanske cijene – rekao je Krstić.
On smatra da će „Alumina“, ukoliko cijena aluminujuma dozvoli profitabilnost glinice kao gotovog proizvoda, i to uzeti u obzir i širiti kapacitete i u tom pravcu, saopšteno je iz Službe ove kompanije za odnose sa javnošću.
Krstić je istakao da je kapacitet „Alumine“, odnosno proizvodnje i prodaje rastao iz mjeseca u mjesec, pogotovo u posljednjem kvartalu prošle i prvom kvartalu ove godine.
Govoreći o regulisanju obaveza koje „Alumina“ generiše u svom poslovanju, Krstić je istakao da se svi troškovi, odnosno sve naknade za rad i plate zaposlenih izmiruju sa porezima i doprinosima na vrijeme i da nema zaostalih dugovanja po tom osnovu.
– U ovoj godini vršiće se i isplata mjesečnog dijela regresa u skladu sa planom novčanih tokova tako da „Alumina“ nema dospjele neizmirene obaveze po osnovu poreza, doprinosa, zarada i naknada za rad – rekao je direktor finansija.
Krstić je naglasio da je „Alumina“ došla u poziciju da svoje obaveze prema dobavljačima izmiruje na vrijeme, odnosno u rokovima dospijeća.
– Nakon osam godina od otvaranja stečaja u matičnom preduzeću Fabrici glinice „Birač“, „Alumina“ nema dospjelih obaveza prema dobavljačima ili su ti iznosi nematerijalni po iznosu i po danima kašnjenja – rekao je Krstić.
On je naglasio da se obaveze „Alumine“ smanjuju prema poslovnim bankama, jer je na kraju 2019. godine ukupna kumulativna obaveza prema svim poslovnim bankama bila nešto manja od 20 miliona KM, na kraju 2020. godine pala je na 13,4 miliona KM, da bi sa 31. martom ove godine iznosile 11,4 miliona KM.
– To znači da ukupna zaduženost prema bankama pada u odnosu na ukupnu fabričku godišnju plansku i ostvarenu relizaciju koja je trenutno ispod pet odsto ukupnih prihoda od prodaje na godišnjem nivou – pojasnio je Krstić.
Ističući da bi cjelishodnije bilo da je „Alumina“ više zadužena, Krstić kaže da kompanija ima određene limite zbog stečajnog postupka nad matičnim preduzećem Fabrikom glinice „Birač“.
Krstić je naveo da, bez obzira što kompanija plaća svoje obaveze na vrijeme, „Alumini“ predstoji novi investicioni ciklusi koji će zahtijevati određena novčana sredstva koja će podrazumijevati i tekuću dobit i amortizaciju koju ostvaruje u svakom mjesecu u bilansu, odnosno u troškovima.
– Prošlogodišnji rezultati su takvi da je dio troškova amortizacije i gotovo cijela dobit otišla na smanjenje obaveza koje je „Alumina“ generisala iz ranijeg perioda, ali da je trend takav da obaveze padaju i da su potraživanja stabilna u odnosu na ukupne prihode od prodaje, rokovi plaćanja nisu mijenjani, a obaveze prema zaoslenima se izvršavaju sa porezima i doprinosima u rokovima dospijeća – rekao je Krstić.
On je istakao da „Alumina“ nema povećanje dugova nego zatvaranje određenih „over draft“ kredita kod poslovnih banaka i otvaranje novih na mjesečnom, godišnjem ili kvartalnom nivou, u zavisnosti za šta su oni delegirani, odnosno za šta su namijenjeni, što znači da zaduženost ne raste nego opada.
Govoreći o zalihama, Krstić je rekao da su one sa aspekta sirovina i nedovršene proizvodnje gotovih proizvoda u optimalnom nivou i da obezbjeđuju sigurnost i izvjesnost u proizvodnom procesu kompanije.
– Naše zalihe su takve da nemamo problema ni u jednom segmentu planiranja i ostvarivanja planova u proizvodnji bez obzira na vremenske prilike – rekao je Krstić.
Preuzeto: RTRS
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca