Connect with us

PRIVREDA

OC Јahorina: Ovogodišnja ski-sezona oborila sve rekorde

Objavljeno

 


Olimpijski centar Јahorina je ove godine, uprkos problemima i posljedicama izazvanim epidemijom virusa korona, realizovao do sada najuspješniju ski-sezonu na ovoj olimpijskoj planini, izjavio je danas Srni generalni direktor OC Јahorina Dejan Ljevnaić.

Ljevanić je rekao da najveću zahvalnost duguje svim zaposlenim koji su uložili maksimalne napore kako bi sve funkcionisalo besprijekorno i u skladu sa epidemiološkim mjerama.

– Za 113. dana skijanja, na našim stazama je skijalo više od 260.000 skijaša – napravljeno je 2.350.000 prolaza, a naš poslovni rezultat u odnosu na prethodnu zimu, koja je bila najuspješnija po svim parametrima, poboljšan je za 26 odsto – rekao je Ljevnaić.

On je podsjetio da je tokom ove sezone na Јahorini za besplatno skijanje djece sa teritorije grada Istočno Sarajevo izdato 19.500 ski-karata, što je povećanje za 16 odsto, a posebno je važno to što su mnogobrojni mališani stasali u skijaše.

Ljevnaić je istakao da na Јahorini trenutno ima više od dva metra snijega i da postoje izuzetno dobri prirodni uslovi za organizaciju skijanje, te je dodao da bi danas bio 136. dan skijanja da zbog pogoršane epidemiološke situacije nije došlo do zatvaranja ski-centra.

O planovima je rekao da rade na pripremama i realizaciji novih projekata i investicija, da pripremaju novu ljetnu sezonu, te nabrojao da su u planu izgradnja avantura-parka i obogaćenje ljetnih adrenalinskih sadržaja izgradnjom atrakcija „Nauticjet“ i „Baterflaj“.

Reklama

– Na Јahorini imamo i dva predivna ponija koji će obogatiti našu ljetnu ponudu. U planu nam je i izgradnja zip-lajn atrakcije koja će ići preko cijelog jezera, kao i nabavka vozića koji će posjetioce voziti do vrha planine – najavio je Ljevnaić.

Prema njegovim riječima, za ljetnu sezonu biće spremne i poznate jahorinske atrakcije poput planinskog boba, tauera, lupstera, skajdajva, tjubinga, teretana na otvorenom, panoramske vožnje šestosjedom i označenih planinskih, šetačkih i biciklističkih staza.

– Uveliko pripremamo i novo izdanje „Јahorina ultra trejla“ koji je zakazan za 24. i 25. jul, i ovog ljeta sve trkače očekuje poboljšan i izmjenjen koncept trke – rekao je Ljevnaić.

On je najavio da OC Јahorina planira izgradnju dva šestosjeda, jedan u Rajskoj dolini i prebacivanje instalacije šestojed Poljice u naselje Trnovo, kao i izgradnju dva ski-lifta za stazu „Spust“ gdje je 1984. godine održano olimpijsko takmičenje.

– Ljubitelji noćnog skijanja će se sigurno obradovati projektu osvjetljena staze „Novak Đoković“ u dužini od 1.000 metara, što će dodatno proširiti našu ponudu u večernjem terminu. Nakon završetka ovog projekta Јahorina će ukupno imati pet kilometara staza za noćno skijanje – naveo je direktor OC.

Među planove Olimpijskog centra Ljevnaić je nabrojao izgradnju novog sistema za vještačko osnježavanja na sedam kilometara ski-staza, tako da će Јahorina završetkom tog projekta imati ukpuno 18 kilometara ski-staza prekrivenih sistemom osnježavanja.

Reklama

– U planu nam je da proširimo terasu Olimpijskog bara na vrhu planine, ali i da modernizujemo polaznu i izlaznu stanicu čuvenog dvosjeda „Ogorjelica“, kao i da izgradimo nova parking-mjesta koja će doprinijeti boljem funkcionisanju na planini – zaključio je Ljevnaić.

Preuzeto: RTRS

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu