Connect with us

ENERGETIKA

Energetska tranzicija na klimavim nogama: Potpišu obaveze pa prekrše dogovoreno

Objavljeno

 


Sve zemlje zapadnog Balkana, osim Bosne i Hercegovine, na putu su da ispune ciljeve o poboljšanju energetske efikasnosti u korištenju zelene energije kao primarnog goriva, jedan je od nalaza u Izvještaju o energetskoj tranziciji na zapadnom Balkanu, koji je napisao Sekretarijat Energetske zajednice EU u Beču.

Kako je pojašnjeno, energetska tranzicija u svim zemljama regiona još nije ozbiljno započela u smislu domaćih inicijativa, ali je naglašeno da se sve više primjećuju efekti prelijevanja projekata u ovoj oblasti izvana.

„Nedostatak strukturisanih planova za energetsku tranziciju povećava nepredvidivost kada su u pitanju smjer i brzina tranzicije u regionu. Zbog toga bi usaglašavanje kredibilnih planova za dekarbonizaciju i postizanje ciljeva za 2030. i 2050. godinu trebalo da bude glavni zadatak šest zapadnobalkanskih zemalja u nadolazećim mjesecima“, naglašeno je.

Ipak, kao što su „Nezavisne novine“ pisale prije nekoliko mjeseci, BiH bi najviše glavobolje mogle da donesu tužbe građana zbog nepridržavanja pravno obavezujućih mjera od strane BiH za smanjenje štetnog zagađenja, s obzirom na to da će građani moći da tuže državu i traže kompenzaciju. U ovom izvještaju je, naime, detaljno navedeno kako BiH, ali i ostale zemlje u regionu, krše svoje obaveze kada je u pitanju ispuštanje u vazduh opasnih oksida azota NOx, sumpornog dioksida i čestica prašine.

Primjera radi, kada je u pitanju sumpor-dioksid ili S02, BiH je prekoračila dozvoljene iznose za više od 10 puta, a 2020. je ponovo došlo do porasta u odnosu na prethodnu godinu. Nijedna zemlja u regionu nije u tolikom iznosu prekoračila svoje obaveze, iako i ostale imaju značajne emisije. Iza BiH su Sjeverna Makedonija i Srbija, koje su svoje obaveze prekoračile za oko pet puta.

Što se tiče oksida azota, BiH je bolja jedino od Kosova, s obzirom na to da su ostale zemlje u regionu daleko ispod najviših vrijednosti. Kosovo je značajno prekoračilo svoje vrijednosti, a BiH je prekoračila dozvoljen iznos emisija za oko 10 odsto.

Reklama

Što se tiče emisije prašine, u regionu najbolje stoji Srbija, koja se nalazi tek nešto ispod maksimalno dozvoljenih vrijednosti, a BiH je iznos ovih vrsta emisija prekoračila za oko trećinu.

Iako je BiH još daleko u prioritizovanju zelenih goriva, zahvaljujući velikom hidropotencijalu njen ukupni miks u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora izgleda nešto povoljnije. Kako se navodi u izvještaju, Albanija i BiH su blizu ispunjavanja ukupnih ciljeva za 2020. godinu, Kosovo i Crna Gora su ih već ispunili, a Sjeverna Makedonija i Srbija su, kako je naglašeno, daleko od dosezanja ciljeva.

Kao pojedinačni projekat u BiH, za Energetsku zajednicu je najviše sporna izgradnja bloka VII u Tuzli, za koji je ova organizacija pokrenula i postupak kršenja obaveza protiv BiH.

Što se tiče korištenja zelenih goriva u transportu, nijedna od zapadnobalkanskih zemalja, kako je istaknuto, nije ni blizu dosezanja udjela od 10 odsto u ukupnom miksu.

„Ono što je dosegnuto u sektoru transporta uglavnom je rezultat elektrifikacije u oblasti javnog transporta“, istaknuto je.

Što se tiče oblasti koja se odnosi na centralno grijanje, BiH ima najveći udio biomase u svom sistemu, na koji se odnosi gotovo četvrtina ukupno potrošene energije za ove svrhe. Gotovo polovinu energije za grijanje, prema ovoj studiji, BiH dobija iz čvrstih goriva poput uglja, dok je nešto više od jedne četvrtine gas.

Reklama

U Sekretarijatu Energetske zajednice za „Nezavisne novine“ podsjećaju da se BiH, kao i ostale zemlje regiona, kroz Sofijsku deklaraciju iz oktobra prošle godine obavezala da će do 2050. godine doseći ciljeve o karbonskoj neutralnosti, odnosno neemitovanju više karbona nego što se može apsorbovati. Oni podsjećaju da je u petak održana pres-konferencija Centra za zelenu politiku, na kojoj je upravo bilo riječi o dostizanju ovih ciljeva.

„Evropski zeleni dogovor i Ekonomski i investicijski plan za zapadni Balkan postoje kako bi podržali sve strane u pravednoj tranziciji ka klimatski neutralnoj ekonomiji. Donošenje planova za dostizanje klimatskih ciljeva će sve više biti i na eksternim partnerima EU, kao i kroz sporazume o pridruživanju i konačnom članstvu u Energetskoj zajednici“, naglasili su oni.

Nezavisne novine

ENERGETIKA

Elektroprivreda BiH u gubitku čak 331 mil KM

Objavljeno

 

U Sarajevu je u petak održana konferencija Elektroprivrede BiH na temu poslovanja u 2023. godini. Njoj su prisustvovali i članovi Nadzornog odbora preduzeća.

Obratio se generalni direktor EPBiH Sanel Buljubašić, koji je pojasnio da je u februaru završen izvještaj za prošlu godinu, gdje je predviđen gubitak od 140 mil KM, no u korigovanom izvještaju riječ je o gubitku od 331 mil KM.

EPBiH je uložila 344 mil KM u rudnike od 2009. godine. Ulaganja u rudnike su bila potrebna. Rudnici su nam trebali, trebaju i trebat će, ali nam trebaju rudnici koji će funkcionisati samofinansirajući se, jer mi dobijamo 80 posto energije iz termoenergetskih izvora – kazao je Buljubašić.

Naglasio je da je Rudnik Zenica u septembru prošle godine imao gubitak od 15 mil KM i pokazao se neodrživim, prenio je Avaz.

Menadžment je izdao akt u kojem kažu kako ne postoji kvalitet ni kvantitet uglja u ovom rudniku. 2009. godine građani su svjesni da problem datira od tada. Do sada akomulirani iznos svih koncerna iznosi 1,053 mlrd KM. Da nije bilo nesretne korone i rata u Ukrajini ovo bi se desilo prije dvije godine. Uvjeravam vas da ćemo ponovo biti stabilni i da cemo proizvoditi viškove energije za područje van BiH, a prvenstveno nam je cilj zadovoljiti domaće troškove – istakao je.

Dodao je da se minus od 117 miliona odnosi samo na rudnike Kreka, Zenica i Gračanica.

Reklama

Ostali rudnici posluju pozitivno. Elektroprivreda mora pozitivno raditi. Planirane su investicije od 450 mil KM u blokove u Kaknju – zaključio je Buljubašić.

Dnevni avaz

Nastavite čitati

ENERGETIKA

Traži se koncesionar za solarnu elektranu Nova kod Trebinja – Investicija od 14 mil KM i godišnje proizvodnje od 17,7 GWh

Objavljeno

 

Ministarstvo energetike i rudarsta Republike Srpske je raspisalo javni poziv za dodjelu koncesije za izgradnju solarne elektrane Nova na područja grada Trebinja.

Riječ je o solarnoj elektrani instalisane snage od 12.249 MW i procijenjene godišnje proizvodnje od 17,7 GWh.

Lokacija solarne elektrane je planirana na lokalitetu Zubačkog platoa, do koje se dolazi odvajanjem sa regionalnog puta Trebinje-Herceg Novi na oko 12 km od grada Trebinja.

Izgradnja je planirana na površini od oko 15 hektara, a biće priključena na postojeću eletroprenosnu mrežu izgradnjom priključnog dalekovoda.

Procijenjena vrijednost investicije iznosi 14,1 mil KM, dok će se proizvedena električna energija prodavati na tržištu, ističe se u pozivu.

Koncesija se dodijeljuje na maksimalnih 50 godina, dok jednokratna koncesiona naknada iznosi 423.000 KM a naknada za korištenje iznosi 0,0055 KM po proizvedenom KWh.

Reklama

Rok za dostavljanje ponuda je 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva (5. mart 2024.).

eKapija

Nastavite čitati

ENERGETIKA

Sarajevska Elektroprivreda u teškoj situaciji, rudnici ne ispručuju dovoljno ugljena

Objavljeno

 

Uprava i uposlenici Elektroprivrede BiH (EPBiH) će s Vladom FBiH i dalje činiti maksimalne napore na iznalaženju rješenja za izuzetno tešku situaciju u kojoj se kompanija nalazi.

Izostanak rješenja bit će ozbiljna prijetnja integritetu i stabilnosti elektroenergetskog sustava, ali i funkcioniranja drugih segmenata FBiH, priopćili su iz JP Elektroprivreda BiH.

JP Elektroprivreda BiH unatoč problemima s kojima se zbog nedostatka dovoljnih količina ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH suočava u omogućavanju kontinuiteta proizvodnje električne energije, osigurava urednu opskrbu više od 800 tisuća kupaca i očuvanje integriteta elektroenergetskog sustava.

Smanjenje isporuka ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH prema termoelektranama u Tuzli i Kaknju datira od 2019. godine i traje u kontinuitetu do danas. Trenutne isporuke su drastično niske. Rezultat je ozbiljno ugrožavanje rada termoelektrana, pad proizvodnje električne i toplinske energije za zagrijavanje gradova Tuzla, Lukavac i Kakanj.

Elektroprivreda BiH je 2018. godine proizvela 7.245,4 GWh električne energije. Godinu kasnije zabilježen je značajan pad zbog nedostatka ugljena i ostvarenje od 6.033,8 GWh. U 2022. godini proizvedeno je svega 5.849,2 GWh ili 1.396 GWh manje u odnosu na 2018. Za 11 mjeseci ove 2023. ostvarena proizvodnja je iznosila 4.834 GWh i na kraju godine će biti ispod 5.500 GWh.

Bez obzira na nepovoljne okolnosti s raspoloživim količinama ugljena, Elektroprivreda BiH nije dozvolila urušavanje elektroenergetskog sustava i opskrbe. Nedostajuće količine ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH nadomještene su kupovinom od trećih osoba kako ne bi bilo ugrožena opskrba prvenstveno domaćih kupaca. Međutim, navedeni ostvareni proizvodni rezultati doveli su do značajnog smanjenja bilansnih viškova namijenjenih za prodaju na tržištu i ostvarenju prihoda po tom osnovu. Situacija je neminovno utjecala na financijsko poslovanje kompanije i negativne rezultate”, navodi se u priopćenju.

Reklama

Iako se na financijske efekte poslovanja utjecati i primjena odluka Vlade FBiH o ograničavanju povećanja cijena za opskrbu tržišnih kupaca tijekom 2022. i ove godine, koje su u konačnoj primjeni rezultirale cijenama znatno nižim od tržišnih, Elektroprivreda BiH je provedbom odluka iskazala spremnost za provođenje mjera zaštite gospodarstva BiH i njezine konkurentnosti.

Prosječna cijena Elektroprivrede BiH za tržišnu opskrbu za 10 mjeseci ove godine bila je 77 eura po MWh, dok je proizvodna cijena iz termoelektrana iznosila u prosjeku 85 eura po MWh. U zemljama regije, cijena po MWh za tržište kretala se od 230 do 414 eura što je slučaj u Hrvatskoj, Sloveniji od 197 do 250 eura, a u Srbiji od 130 do 150,9 eura.

Dajući svoj doprinos u zaštiti domaćih gospodarstvenika, sprečavanju značajnijeg povećanja cijena proizvoda i usluga bh. kompanija, i zadržavanjem cijena za javnu opskrbu na razini iz 2015. godine, Elektroprivreda BiH je potvrdila društveno odgovorno djelovanje u zaštiti gospodarstvenika i standarda građana”, priopćeno je iz Službe za komunikacije EPBiH.

Nastavite čitati

U trendu