ANALIZE
Drastičan skok cijene transporta robe iz Kine natjerao kompanije da traže alternativu bliži: Brži i jeftiniji uvoz iz Turske

Turska je ove godine ostvarila istorijski izvoz. Njegova vrijednost samo u aprilu, prema posljednjim statističkim podacima iznosi 18,8 milijardi dolara. Postignut je rast od vrtoglavih 109 procenata i kako u turskom nadležnom ministarstvu trgovine kažu – najveći aprilski ikada. Ovaj rezultat premašio je i najveće skorove do korona virusa.
Stručnjaci kažu da turska trgovina i industrija bilježe svoje vrhunce uporedo sa višestrukim skokom cijene transporta robe iz Kine, nestašicom brodskih kontejnera, nedavnom blokadom Sueckog kanala i pojačanim kontrolama i zastojem zbog globalne epidemije virusa korona.
Upravo je pandemija, smatraju, i napravila tektonske promjene na ekonomskoj globalnoj sceni, promijenila pozicije ključnih igrača i otvorila nove opcije uvoza i transporta za određene vrste robe. Brže, jednostavnije, bliže i jeftinije.
Cijena i brzina, i ovde kao i u svakoj drugoj privrednoj grani, igraju važnu ulogu. Nedostatak kontejnera za robu i prostora na brodovima, drastično je poskupio troškove prijevoza iz Kine. Kontejnerski transport je poskupio 7 do 8 puta u odnosu na februar protekle godine, a cijene su i dalje vrlo nestabilne i rastu. Iako je prije svega nekoliko mjeseci prognozirano da bi se cijene mogle vratiti na period prije početka pandemije, prijevoznici ih i dalje drže na historijskom maksimumu. Teret, na kraju lanca, naravno, snose – potrošači. Trgovci su raspoloženi da to izbjegnu alternativnim načinima nabavke robe.
Trenutno poskupljenje robe na tržištu Bosne i Hercegovine iznosi oko 25 odsto. Kako prenose svjetski mediji, na više od 80 odsto sve robe koja se prevozi morem, skokovi troškova prijevoza utjecat će na porast cijena proizvoda u prodavnicama – od igračaka, garderobe, namještaja, pa do auto-dijelova, ribe i mnogobrojne robe široke potrošnje. Trgovci uveliko odustaju od brojnih proizvoda čiji bi ih transport naterao da cijene višestruko podignu, pa se okreću drugim pravcima nabavke. Turska je, smatraju, novo tržište za raznovrsnu robu.
„Najveća komparativna prednost su zapravo tranzitna vremena. Za drumski prevoz robe od Istanbula do zemalja regije tranzitno vrijeme je 3 do 4 dana, a za brodski od Istanbula do Sarajeva preko Rijeke od 18 do 20 dana” tvrdi Kursad Tanriverdi, direktor logističke kompanije cargo-partner u Turskoj i dodaje da se iz ove zemlje ka regionu najviše izvoze rezervni dijelovi za automobilsku industriju, bijela tehnika, tekstil i modna konfekcija, medicinska oprema, kao i hrana i poljoprivredni proizvodi.
U zavisnosti od vrste robe i početnog i krajnjeg odredišta, predlaže se i odgovarajući model transporta, jer industrijske zone u kopnenom dijelu Turske i primorska mjesta nekad dijele hiljade kilometara.
Da je nesumnjiva prednost Turske za različite proizvode, kao potencijalno najbližeg evropskog dobavljača iz koje roba može da stigne i drumskim putem i brodom, potvrđuju i iz cargo-partnera.
„Turska je definitivno pouzdana i ekonomična opcija. U jeku pandemije, kada su mnogi industrijski giganti širom svijeta i Evrope bili zatvoreni, svjedočili smo potpuno suprotnom scenariju u Turskoj. Industrija se razvijala i širila, pa sad imamo situaciju za određene segmente robe, da je Turska postala jedan od lidera u izvozu. Transport iz Turske, u zavisnosti od početnog i krajnjeg odredišta i vrste robe, uglavnom organizujemo drumskim ili pomorskim putem. Tranzitna vremena variraju, ali recimo da je okvirno vrijeme transporta kamionom od Istanbula, kao najčešće opcija, od 3-4 dana. U stalnoj smo komunikaciji sa našim kancelarijama širom Turske i imamo oformljen sektor za hitne transporte koji radi 24 sata i na taj način u svakom trenutku možemo da obezbijedimo adekvatnu i pravovremenu informaciju i podršku korisnicima”, rekao je generalni direktor cargo-partner Sarajevo Sanjin Hamidović.
Kargo-partner, kao društveno odgovorna kompanija koja brine i o zaštiti životne sredine, uvijek kada je to optimalno za korisnike, za transport koristi alternativna rješenja, jer recimo korišćenjem pomorskog transporta, zagađenje vazduha je i do 85 % manje.
Dodaju i da rješenja kompanije uključuju prijevoz i distribuciju do krajnjeg odredišta, kao skladištenje i dodatne usluge putem mreže savremenih iLogistic centara.
„Osim toga, svi korisnici cargo-partnera imaju besplatan pristup web platformi SPOT, pomoću koje je omogućena potpuna transparentnost duž čitavog lanca snabdjevanja, praćenje pošiljaka, kreiranje transportnih naloga, pristup transportnoj dokumentaciji, generisanje detaljnih izvještaja i još mnogo toga”, poručuju iz cargo-partnera.
Ako uzmemo u obzir da je brodski transport, kao najpovoljnija transportna opcija iz Kine, sa tranzitnim vremenom od oko 45 dana u redovnim okolnostima, već mjesecima unazad vrlo nestabilan izbor, zbog rasta cijena i situacije sa transportnom opremom, sigurno da bi se dio uvoznika na našem tržištu mogao uskoro okrenuti Turskoj, koja je i po kvalitetu i cijeni vrlo konkurentna za širok dijapazon proizvoda.
Modernizacija
Prema Turskom statističkom institutu, njihova industrijska proizvodnja povećala se jedanaesti mjesec zaredom, što je najduži period ekspanzije u posljednjoj deceniji.
U poređenju sa 2019. godinom, Turska je u aprilu ostvarila rast izvoza za 22,3 odsto.
Oduvijek se smatra da je Turska bila važno središte, kako u kulturnom tako i za transportnom pogledu. Širenje željezničkog i teretnog saobraćaja sada bi trebalo da poboljša vezu zemlje sa Azijom pomoću transkaspijske rute Puta svile. U ulozi mosta između Europe i Azije, Turska je već postavila snažne temelje, poput izgradnje impresivnog željezničkog tunela Marmarai.
Aktuelna vlada je takođe dobro svjesna ovog ekonomskog značaja i pratećih zahtjeva za infrastrukturom zemlje. Kao rezultat, radi se na modernizaciji i postepenom širenju turske željezničke mreže brzim tempom.
Ne treba izgubiti iz vida da je vrijednost ukupnog izvoza iz Kine u 2020. godini bio 2,590 milijardi dolara, a da je u istom periodu iz Turske izvezeno 169 milijardi dolara, što čini samo 6% obima izvoza iz Kine.
Ova trgovinska velesila i dalje drži neprikosnovenu poziciju u izvozu sirovina, a vrijednost sirovina koje Turska uveze iz Kine na godišnjem nivou premašuje ukupan izvoz koji ostvari prema drugim zemljama.
Ono što je sigurno, industrijski rast, razvoj infrastrukture i pogodnosti koje ima zbog položaja i cijena transporta u godinama koje dolaze uticaće na to da bude prvi izbor za izvoz robe koju proizvode, a koju smo do sada praktikovali da uvozimo iz Kine.
Preuzeto: Glas Srpske
ANALIZE
Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo

Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.
NEMA DOKTORA NI NA BIROU
Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.
„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.
No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?
„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
MALE PLATE
Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.
„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.
Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?
„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.
No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.
ANALIZE
Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000

Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.
„Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.
Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.
„S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.
Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
„U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.
Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
„Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.
Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.
BIZNIS
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj

Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.
Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.
Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.
U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.
Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.
Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.
Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.
Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.
„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.
Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.
Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.
Akta.ba
-
NEKRETNINE1 godina prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NOVOSTI8 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
EKOLOGIJA1 godina prije
Hoće li rudnik litijuma ugroziti stanovnike Tuzle?
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca
-
BIZNIS1 godina prije
Ekonomski stručnjaci: Koje su najisplativije investicije u 2024.
-
BIZNIS1 godina prije
Telekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?
-
BIZNIS1 godina prije
Vlada Srpske će sutra saopštiti iznos najniže plate