PRIVREDA
Cisterne ulaze u BiH skoro bez kontrole
BANJALUKA – Gorivo koje se uvozi u BiH se kontroliše u malom procentu, tako da je veoma upitan kvalitet goriva koji iz uvoza stiže na naše benzinske pumpe, dok sa druge strane svaki litar koji se izvozi iz BiH u susjedne zemlje prolazi kroz rigorozne kontrole, pokazuje analiza koju su uradile „Nezavisne novine“.
Naime, zakonska regulativa BiH ne predviđa obavezu uvoza kroz kontrolne terminale ili neku drugu mjeru zaštite domaćeg tržišta, čime su stvorene okolnosti u kojima inspekcijski organi provjeravaju pojedinačne isporuke distributera i nisu u mogućnosti iskontrolisati značajan dio ostvarenog uvoza goriva. Prema procjenama stručnjaka, svega dva odsto uvezenih naftnih derivata bude kontrolisano.
Zbog takve selektivne kontrole od strane domaćih institucija i nepostojanja kontrolnih punktova za provjeru kvaliteta raste rizik od kupovine uvoznih naftnih derivata sumnjivog kvaliteta, zbog čega je bh. tržište najnezaštićenije u regionu. U Hrvatskoj svaka uvezena količina motornih goriva mora proći dodatnu kontrolu, koja se vrši pretakanjem i provjerom na njihovim terminalima, čime se kontroliše 100 odsto uvezenih derivata. Pored toga, Srbija je kao dodatni način kontrole i 100 odsto zaštite svog tržišta uvela i obavezno markiranje motornih goriva. Na taj način Srbija i Hrvatska štite krajnje kupce, a adekvatnim zakonskim regulativama eliminiše se mogućnost uvoza derivata sumnjivog kvaliteta na tim tržištima. Međutim, BiH iz nekog razloga još ne primjenjuje mjere reciprociteta i ostaje jedino nezaštićeno regionalno tržište.
Tako je pri uvozu naftnih derivata u BiH dovoljno da uvoznik posjeduje sertifikat o usklađenosti sa standardom i da odgovara carinskoj tarifi robe koju uvozi. Zakonska regulativa BiH ne predviđa obavezu uvoza kroz kontrolne terminale ili neku drugu mjeru zaštite domaćeg tržišta, čime su stvorene okolnosti u kojima inspekcijski organi provjeravaju pojedinačne isporuke distributera i nisu u mogućnosti iskontrolisati značajan dio ostvarenog uvoza goriva.
Pored toga, kontrola se vrši u cisternama i rezervoarima i to u prosjeku 30.000 litara, čime je u slučaju utvrđivanja neusklađenosti rizik daleko manji, a trošak ustanovljene nepravilnosti prihvatljiv u odnosu na ranije ostvareni profit uvoznog distributera. Ipak, ova situacija bi u narednom periodu mogla da se promijeni, pošto je u planu donošenje nove odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva u BiH, kojom bi bili uvedeni standardi EU i bilo obezbijeđeno da u BiH ulazi samo gorivo koje odgovara EU standardima. Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je da se ovdje zaista radi o nejednakom tretmanu.
„Mogu da upotrijebim i izraz barijera, jer to u svakom slučaju jesu barijere. Ako neko mora da vozi svoju cisternu 200-300 kilometara i onda da se tu vrše pretakanja, a to ne može da se uradi odmah u nekoj laboratoriji koja je bliže, a sa druge strane kod nas u BiH slobodno ulaze cisterne i mogućnost ulaska lošeg goriva je prilično velika“, rekao je Šarović. On je naglasio da se u ovom slučaju radi o dva faktora, a to su nejednak tretman kada neko uvozi naftu i naftne derivate u BiH i nejednak tretman onih koji izvoze iz BiH, gdje je posebno pogođena domaća Rafinerija nafte u Brodu.
Šarović je dodao da je kao ministar pokrenuo postupak za donošenje nove odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva, što je BiH i obavezna u skladu sa direktivama Energetske zajednice. „U toj novoj odluci bi i ovo pitanje bilo tretirano i pokušali bismo kroz tu odluku da uvedemo standarde EU i obezbijedimo se da u BiH uđe gorivo koje odgovara EU standardima“, rekao je Šarović i dodao da je formirao i radnu grupu u kojoj se, pored predstavnika Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nalaze predstavnici entiteta i distrikta Brčko. Istakao je da očekuje njihovo aktivno učešće u ovoj radnoj grupi, kako bi što prije imali prijedlog odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva od strane radne grupe prema njemu kao resornom ministru.
Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS, rekao je da bi sve gorivo na domaćem tržištu moralo da podliježe strožoj kontroli, s obzirom na to da iz ličnog iskustva i iskustva drugih potrošača zna da potrošnja vozila zavisi od pumpe do pumpe na kojoj je gorivo točeno. „Jednostavno, potrošnja vozila je značajno različita od pumpe do pumpe, što znači da se razlikuje i kvalitet goriva koje kupujemo i trošimo na 100 kilometara“, rekao je Petrović i naglasio da bi kontrole morale da budu strože i potpunije. Prema njegovim riječima, naftni derivati značajno učestvuju u cijeni mnogih proizvoda i njihov kvalitet je vrlo bitan jer se značajan dio sredstava daje za kupovinu goriva. Takođe, dodao je i da poljoprivredni proizvođači troše dosta goriva u svom radu, te bi im kvalitetnije gorivo smanjilo troškove, ali i cijene njihovih proizvoda, jer bi manje trošili na gorivo.
Iz „Optima grupe“ Banjaluka, koja je najveći proizvođač i distributer u BiH, rekli su da naftni derivati proizvedeni u Rafineriji nafte Brod prolaze provjeru u pet faza procesa proizvodnje, skladištenja i otpreme. Pojašnjavaju da se skladištenje domaćih derivata vrši u rezervoarima Rafinerije kapaciteta pet do 10 miliona litara, iz kojih se derivat realizuje na domaće i inostrano tržište.
„Tako veliki kapaciteti rezervoara ne dozvoljavaju mogućnost spekulacije i bilo kakvog odstupanja u kvalitetu derivata. Stoga je kvalitet prioritet u plasmanu motornih goriva proizvedenih u pogonima Rafinerije koji se u kontinuitetu bez ijedne pritužbe plasiraju na zahtjevna i strogo kontrolisana tržišta regije i EU“, rekli su iz „Optima grupe“. Iz „Optima grupe“ navode da godinama upozoravaju na potrebu uvođenja mjera za potpunu kontrolu kvaliteta prometovanih naftnih derivata, te adekvatno regulisanje uvoza – identično regulativama susjednih zemalja.
„Pored toga, odsustvom kontrolnih punktova za provjeru kvaliteta uvezenih derivata stvara se nelojalna konkurencija od koje štetu trpi i jedini domaći proizvođač“, rekli su iz „Optima grupe“ Banjaluka. Mirko Šarović Moramo da obezbijedimo da u BiH uđe gorivo koje odgovara EU standardima Dragovan Petrović Potrošnja vozila je značajno različita od pumpe do pumpe, što znači da se razlikuje i kvalitet goriva
Izvor: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca