PRIVREDA
„Draksenić“ u oktobru ide na doboš

Hemijska prerada kukuruza (HPK) „Draksenić“, nekadašnji gigant koji je u septembru prošle godine otišao u stečaj, u oktobru bi mogla da se nađe na prodaji, potvrdio je za „Nezavisne“ Vojo Pavičić, stečajni upravnik HPK „Draksenić“.
Naime, kako kaže, da bi se to dogodilo, potrebno je da se završi rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, te da se održi sjednica Odbora povjerilaca.
„Pri kraju smo rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, jedan dio samo riješili, drugi dio očekujemo da bude završen do prve polovine septembra. U međuvremenu ćemo održati sjednice Odbora povjerilaca i pripremu za Skupštinu, gdje ćemo predložiti određeni oblik o načinu unovčenja, tako da očekujemo da do kraja oktobra ‘Draksenić’ bude ponuđen na prodaju“, kazao je Pavičić.
Prema njegovim riječima, ova fabrika duguje trenutno oko 15 miliona KM.
Ističe da trenutno imaju potencijalnih interesanata za kupovine ove fabrike, ali kako kaže, kada se donesu konačne odluke o prodaji, odnosno kada se objavi zvanična cijena ovog nekadašnjeg giganta, vidjeće se ko je zaista pravi kupac.
Dodao je da će Odbor povjerilaca odlučivati na koji način i kojom metodom će se vršiti prodaja.
„Predložena su dva modela prodaje, model prodaje kao pravnog lica i model imovine i kada se odluči po kojem modelu će se vršiti prodaja, znaćemo koja je cijena“, kazao je Pavičić i pojasnio da je teško procijeniti kolika bi mogla da bude cifra po kojoj bi ovaj nekadašnji gigant mogao biti prodat.
Kada je riječ o površini koja će se naći u prodaji, Pavičić ističe da će na prodaju biti fabrika kao cjelina, imovina u fabričkom krugu, kao i pripadajući bunari i vodosnabdijevanje, jer se to posmatra kao jedna cjelina.
„To nam je prioritet da se proda, jer to čini jednu ekonomsku, funkcionalnu i tehnološku cjelinu u kojoj se može obavljati proizvodni poroces“, kazao je Pavičić.
Ističe da će se ostala imovina koja se nalazi izvan kruga prodavati naknadno.
Miroslav Zgodić, predsjednik Sindikata HPK „Draksenić“, kaže za „Nezavisne“ da je oko 15 radnika trenutno angažovano na radu u silosima, ali da je oko 30 radnika prošle jeseni bilo angažovano na prijemu kukuruza.
„‘Draksenić’ je prije stečaja imao 195 radnika i bio je gigant, a sad nam je ova fabrika ostala dužna devet plata“, kazao je Zgodić.
Kako je rekao, nadaju se da će, ukoliko se u skorije vrijeme „Draksenić“ nađe na dobošu, vratiti nekadašnji sjaj.
„Sigurno je da će potencijalni kupac morati uložiti dosta novca da bi osposobio postrojenja i mašine koje fabrika posjeduje“, zaključio je Zgodić i dodao da bi radnicima puno značilo da se proizvodnja obnovi.
„To je gigant koji je održavao dubičku ravan“, kazao je Zgodić.
Preduzeće HPK „Draksenić“ osnovano je 1981. godine. Osnovna djelatnost firme je prerada kukuruza u skrob i skrobne derivate. HPK je doskora bio jedina fabrika na prostoru bivše Jugoslavije koja proizvodi visokofruktozni sirup.
Takođe, firma je sarađivala s brojnim proizvođačima kukuruza sa šireg područja opštine Kozarska Dubica.
Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike

Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE1 godina prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NOVOSTI8 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
EKOLOGIJA1 godina prije
Hoće li rudnik litijuma ugroziti stanovnike Tuzle?
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca
-
BIZNIS1 godina prije
Ekonomski stručnjaci: Koje su najisplativije investicije u 2024.
-
BIZNIS1 godina prije
Telekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?
-
BIZNIS1 godina prije
Vlada Srpske će sutra saopštiti iznos najniže plate