ANALIZE
Banke u RS za pola godine zaradile 64 miliona KM
Sve banke u Srpskoj su pozitivno poslovale u prvoj polovine ove godine sa ukupnom dobiti od 64 miliona KM, stoji u Izvještaju Agencije za bankarstvo RS za šest mjeseci ove godine.
Ovo je znatno bolji rezultat u odnosu na isti prošlogodišnji period, odnosno profit banaka je veći za čak 69 odsto ili za 26,4 miliona maraka
„Ukupni prihodi banaka za prvih šest mjeseci iznose 240,9 miliona KM i veći su za 20,7 miliona KM ili 9% u odnosu na kraj 2020. godine.
Prihodi od kamata i slični prihodi iznose 148,8 miliona KM i veći su za 3,6 miliona KM ili 2% u odnosu na kraj prošle godine, ali su smanjili učešće u ukupnim prihodima za 4,1 procentni poen“, stoji u izvještaju.
Kako se dalje navodi, u strukturi prihoda od kamata i sličnih prihoda i dalje su najznačajniji prihodi po kamatama na kredite koji iznose 127,3 miliona KM ili 85,6 odsto ukupnih prihoda od kamata sa rastom u iznosu od 2,5 miliona KM ili 2% u odnosu na isti period lani.
„Ukupni rashodi bankarskog sektora iznose 170,9 miliona KM i manji su za 8,2 miliona KM ili 5% u odnosu na isti period lani“, pojašnjava se u izvještaju.
Štednja građana, uključujući i tekuće račune, iznosi 3,8 milijardi KM.
„Oročena štednja čini 71,8 odsto, dok je krajem 2020. godine iznosila 73,8 odsto ukupne štednje građana i bilježi pad od 26 miliona KM ili 1%, dok štednja po viđenju bez tekućih računa građana čini 28,2 odsto ukupne štednje građana i veća je za 60 miliona KM ili devet odsto u odnosu na kraj 2020. godine“, ističe se u izvještaju i dodaje se, kada se dodaju tekući računi građana koji su veći za 139 miliona KM ili 12 odsto, vidimo da su ukupni depoziti građana veći za 173 miliona KM ili pet odsto u odnosu na kraj prošle godine.
„Istovremeno, ukupna aktiva bankarskog sektora iznosi 10,3 milijarde KM i za 591,2 miliona KM ili za šest odsto je veća u odnosu na prošlu godinu. Ukupni krediti čine 58,9 odsto bruto bilansne aktive i iznose 5,6 milijardi KM i veći su za 111,4 miliona KM ili 2% u odnosu na lani“, navodi se u izvještaju.
Najveće učešće u ukupnim kreditima od 48,1 odsto i dalje imaju krediti dati građanima, koji iznose 2,7 milijardi KM i veći su za 125,7 miliona KM ili pet odsto. Krediti dati privatnim preduzećima čine 34,8 odsto ukupnih kredita i veći su za 36,2 miliona KM ili dva odsto u odnosu na kraj prošle godine. Ostale kategorije kredita čine 17 odsto ukupnih kredita i imaju smanjenje u odnosu na kraj 2020. godine.
Nekvalitetni krediti, odnosno krediti razvrstani u nivo kreditnog rizika 3 (NPL), iznose 258,6 miliona KM i u odnosu na kraj 2020. godine manji su za 28,9 miliona KM ili 10 odsto.
Depoziti kao najznačajniji izvor finansiranja banaka sa učešćem od 77,5 odsto u ukupnoj pasivi iznose 7,1 milijardu KM i zabilježili su rast od 574,7 miliona KM ili za 9% u odnosu na kraj prošle godine,
Depoziti građana imaju najveće učešće u strukturi depozita od 57,1% i porasli su za 193,7 miliona KM ili 5% u odnosu na kraj 2020. godine.
Najveći rast depozita imaju Vlada i Vladine institucije od 410,7 miliona KM ili 66 odsto, depoziti javnih i državnih preduzeća za 34,9 miliona KM ili 11 odsto, depoziti privatnih preduzeća za 92,1 milion KM ili 10 odsto, depoziti neprofitnih organizacija za 10,9 miliona KM ili 10 odsto i ostali depoziti za 7,9 miliona ili 47 odsto, u odnosu na kraj 2020. godine
Marko Đogo, predsjednik Sekcije za bankarstvo u Udruženju ekonomista RS SWOT, u razgovoru za „Nezavisne“ kazao je da bilo kakvo ekonomsko poređenje sa prošlom godinom nije adekvatno, jer, kako kaže, lani je pandemija poremetila sve parametre.
„Čini mi da ove godine ipak nije postignut nivo iz 2019. godine, ali to je godina koja je bila istorijska što se tiče poslovanja banaka. Međutim, sigurno da ovi podaci govore da smo vrlo blizu toga“, kazao je Đogo.
Kako je zaključio, pozitivno poslovanje banka pokazuje da se vraćamo na godinu koja je bila rekorda te da to pokazuje mnogo brži oporavak od kovida-19 nego što se očekivalo.
Nezavisne novine
ANALIZE
Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo
Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.
NEMA DOKTORA NI NA BIROU
Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.
„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.
No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?
„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
MALE PLATE
Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.
„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.
Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?
„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.
No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.
ANALIZE
Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000
Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.
„Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.
Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.
„S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.
Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
„U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.
Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
„Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.
Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.
BIZNIS
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.
Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.
Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.
U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.
Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.
Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.
Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.
Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.
„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.
Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.
Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.
Akta.ba
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca