ANALIZE
Šta sadrži Zelena agenda za zapadni Balkan
Europska unija je na samitu s liderima zemalja Zapadnog Balkana potvrdila da će one dobiti 9 milijardi eura bespovratnih sredstava i 20 milijardi eura investicija.
Postignut je sporazum o Akcionom planu za Zelenu agendu, koja se tiče reformi usmjerenih na klimatsku akciju, kontrolu zagađivanja, zaštitu prirode i biodiverziteta i regionalne integracije, a u indikativnom vremenskom okviru za harmonizaciju sa Sistemom EU za trgovanje emisijama zadata je 2024. godina, piše Balkan Green Energy News.
Gotovo godinu dana po potpisivanju Sofijske deklaracije, šefovi država i vlada sa Zapadnog Balkana postigli su dogovor s Evropskom unijom o sprovođenju Akcionog plana za Zelenu agendu, što im otvara put ka ostvarivanju Ekonomskog i investicionog plana za region vrijednog 30 milijarda eura. Obavezali su se da u središte svih privrednih aktivnosti stave održivi razvoj, štednju resursa, zaštitu prirode i klimatsku akciju i da se usklade s ciljevima EU.
Veće za regionalnu saradnju (RCC) je bilo zaduženo za koordinaciju pri izradi dokumenta, a usvojen je u Sloveniji na Samitu EU – Zapadni Balkan. U Akcionom planu za Zelenu agendu za Zapadni Balkan za period do 2030. godine najvažniji segmenti su naplata emisija gasova s efektom staklene bašte, planovi za postepeni prestanak korišćenja uglja, regionalne integracije, kontrola zagađivanja i zaštita životne sredine.
Investicioni paket se sastoji od 9 milijardi eura u grantovima i 20 milijarda eura ulaganja, koja će se sprovesti preko novog Mehanizma garancija za Zapadni Balkan (Western Balkans Guarantee Facility). Zemlje regiona treba da sprovedu ekonomske i socijalne reforme kao i da ojačaju vladavinu zakona, naveli su lideri i liderke EU i takođe ukazali na koristi za konkurentnost i digitalnu tranziciju.
Zemlje regiona su obećale da će njihove ambicije za energetiku i klimu odgovarati ciljevima EU.
EU je saopštila da će zajedno sa 600 miliona eura koje će Evropska komisija
predložiti u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA), do kraja godine dati na raspolaganje 1,1 milijardi eura za primjenu Ekonomskog i investicionog plana.
Zapadni Balkan ima zadatak da proglasi aspiracije na polju energetike i klime koje će odgovarati cilju EU da se emisije gasova s efektom staklene bašte do kraja decenije spuste 55 odsto, kao i drugim povezanim ciljevima, za šta je neophodna ogromna transformacija.
Za uvođenje mehanizama za naplatu emisija ugljenika biće obezbijeđena finansijska pomoć. Zemlje regiona će morati da prevaziđu izazove koji dolaze s postepenim prestankom upotrebe uglja, poput nezaposlenosti, poremećaja u privredi i migracija radne snage, stoji u deklaraciji sa samita. Dekarbonizacija će biti postignuta „kroz upotrebu goriva iz obnovljivih izvora ili goriva sa smanjenim emisijama ugljenika, navodi se u dokumentu.
Vodeći ljudi 27-članog bloka država obećali su da će pružiti tehničku i finansijsku pomoć za razvoj sistema naplate emisija ugljenika u kontekstu Prekograničnog mehanizma za prilagođavanje ugljenika (CBAM), koji je u suštini porez na ugljen-dioksid za uvoznu robu i struju.
Akcioni plan za Zelenu agendu ima pet stubova: dekarbonizaciju; cirkularnu ekonomiju; čišćenje od zagađenja; održivu poljoprivredu i zaštitu prirode i biodiverziteta; 2024. godina određena kao rok za usklađivanje s EU ETS-om.
U dijelu o dekarbonizaciji, indikativni rok za usklađivanje s Evropskim klimatskim zakonom i usvajanje vizije o postizanju klimatske neutralnosti je 2025. godina, a 2024. je određena za harmonizaciju sa Sistemom EU za trgovanje emisijama (EU ETS) i uvođenje drugih instrumenata za naplatu ugljenika.
Zapadni Balkan bi do 2023. trebalo da usvoji strategije koje će obuhvatiti cio životni ciklus proizvoda.
Zemlje Zapadnog Balkana su pristale da među prioritete, koje će i finansirati, uvrste mjere energetske efikasnosti, ukidanje subvencija za ugalj i programe za borbu protiv energetskog siromaštva.
Segment cirkularne ekonomije podrazumijeva da se najkasnije 2023. razviju strategije koje će obuhvatiti cio životni ciklus proizvoda. Vlade su se obavezale da će podizati svijest o sprečavanju nastanka i razdvajanju otpada te održivoj potrošnji.
Na frontu čišćenja od zagađenosti, među mjerama su ratifikacija Konvencije o prekograničnom zagađenju vazduha na velikim udaljenostima i njenih protokola do 2025. godine. U planu su i primjena strategija za kvalitet vazduha i izgradnja neophodne infrastrukture za preradu otpadnih voda najkasnije 2030. godine.
Što se tiče održive poljoprivrede, u indikativnom vremenskom okviru je 2026. određena kao horizont za usvajanje standarda o bezbjednosti hrane, zdravlju i dobrobiti biljaka i životinja i upravljanju otpadom, kao i za podršku organskom i uzgoju hrane bez ikakvog zagađivanja i smanjenje količine sintetičkih hemijskih proizvoda u proizvodnji hrane. Među mjerama u poljoprivredi moraće da budu korišćenje obnovljivih izvora energije i smanjenje emisija.
Zemlje regiona su preuzele odgovornost za pripremu planova za obnovu šumovitog pejzaža do 2024. uključujući finansijsku komponentu.
Indikator.ba
ANALIZE
Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo
Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.
NEMA DOKTORA NI NA BIROU
Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.
„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.
No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?
„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
MALE PLATE
Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.
„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.
Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?
„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.
No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.
ANALIZE
Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000
Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.
„Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.
Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.
„S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.
Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
„U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.
Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
„Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.
Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.
BIZNIS
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.
Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.
Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.
U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.
Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.
Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.
Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.
Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.
„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.
Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.
Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.
Akta.ba
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca