PRIVREDA
Kumulativni prihodi Alumine od prodaje oko 2,1 milijardu KM
Finansijski direktor zvorničke kompanije Alumina Vladimir Krstić smatra da je u proteklih osam i po godina karakteristika kompanije rad na stabilnosti svih procesa, razvoju novih proizvoda i disperziji rizika u ostvarenju prihoda od prodaje, tj. pristupu tržišta i sklanjanju fokusa sa berze gotovih berzanskih proizvoda kako bi fabrika mogla da formira nezavisnu prodajnu cijenu, a samim tim da obezbijedi stabilnost u vlastitom bilansu uspjeha.
Podsjećajući da je početkom aprila 2013. godine uveden stečaj u matično preduzeće Fabriku glinice Birač, Krstić je rekao da je Alumina u tom periodu uspjela da se izbori sa svim izazovima, poslovnim i vanposlovnim, koji su na neki način teret i ograničenje u poslovanju više objektivni nego subjektivni.
– Kompanija je u tom periodu uspjela da ostvari prihode od prodaje u kumulativnom iznosu oko 2,1 milijardu KM, što je raritet, da preduzeće čija je matična kompanija u stečaju ne samo da normalno posluje, nego se uspješno razvija – konstatovao je on.
Krstić je naglasio da je Alumina u proteklih osam i po godina uplatila oko 114 miliona KM poreza i doprinosa, oko 79 miliona KM Elektroprivredi Republike Srpske, oko 35 miliona KM Željeznicama Republike Srpske i oko 260 miliona KM bruto zarada, odnosno naknada za rad zaposlenih.
On je naveo da kompanija uspješno razvija paletu gotovih proizvoda, da povećava maržu, likvidnost i solventnost, da smanjuje dospjele i nedospjele obaveze, izloženost prema bankama, redovno izmiruje obaveze prema zaposlenim sa svim obavezama, porezima i doprinosima na zarade i naknade za rad.
– Pri svemu tome, kompanija ima konstantno optimalne zalihe i adekvatna potraživanja sa aspekta upravljanja i planiranja bilansa uspjeha i poslovanja u tekućoj godini, tako da ima stabilnost koja doprinosi kredibilitetu kod svih komitenata u situaciji kada nerješivi pravni status povećava rizik da je sigurnost upitna, odnosno kada se povećava kompleksnost u poslovanju s Aluminom zbog neriješenog pravnog statusa – rekao je Krstić.
Prema njegovim riječima, poslovanje kompanije je takvo da je sve ove godine do sada nezavisna revizija dala čisto mišljenje, da je ove godine ušla u proces revizije, da inspekcije koje su bile po svim osnovama nisu imale primjedbe na zakonitost i cjelishodnost rada u Alumini, te da su sve te obaveze koje kompanija generiše iz poslovanja došle u status da se izmiruju na vrijeme i u rokovima dospijeća.
Govoreći o investicionim ulaganjima, Krstić je rekao da je u prethodnih osam i po godina kompanija investirala približno 90 miliona KM zaključno sa 2021. godinom.
– Investiranje je bilo neophodno kako bi kompanija u situaciji niske cijene metalurške glinice na berzi imala stabilnost, izvjesnost i postojanje održive marže, kako bi mogla da isplaćuje obaveze koje generišu poslovanje, plus obaveze koje su bile na datum stečaja Birča akumulirane u Alumini i povezanim preduzećima, gdje je nužnost regulisanja i namirivanja tih obaveza bila odgovornost same Alumine – pojasnio je Krstić.
On je naveo da bez tih investicija i bez fokusiranja na disperziju gotovih proizvoda koji nisu berzanski i koji daju više tehnologije, znanja i veće marže, Alumina ne bi mogla da sve ove izazove uspješno savlada, čime bi bila upitna njena održivost da je ostala na proizvodnom programu koji je bio zatečen u 2013. godini, u momentu otvaranja stečaja nad matičnim preduzećem Birač.
Naveo je da je u ovoj godini Alumina došla apsolutno u situaciju da nema dospjele obaveze prema dobavljačima, da se one regulišu na sedmičnom nivou, da su nedospjele obaveze nematerijalne, da je izloženost prema bankama nikad manja, da su obaveze za zarade i naknade za rad isplaćivane mjesec za mjesec, tj. da se sve obaveze izmiruju redovno.
– Osim toga, kompanija daje stimulacije koje su individualne i opšte i isplaćuje regres u prvoj polovini godine – rekao je Krstić.
Smatra da će dinamika likvidnosti i solventnosti, koja se očekuje u narednom periodu, biti na odgovarajućem i boljem nivou u smislu da će Alumina imati dodatnog novca bez zaduživanja za nove investicije koje su u budućnosti neophodne kako bi se održao korak sa konkurencijom, jer niko ne stoji, niko ne čeka, svi ulažu u produktivnost, svi ulažu u nove proizvode kako bi poziciju na tržištu i konkurentnosti držale na maksimalnom nivou.
Krstić je naglasio da se sve to odnosi i na kompaniju Alumina, ukoliko hoće dugoročno da bude stabilna, da se razvija i da bude prepoznatljiva po kvalitetu i svim ostalim karakteristikama u poslovanju u ovoj branši, odnosno mora da ulaže u nove gotove proizvode i nadogradnju tekućih gotovih proizvoda koje je tehnološki osvojila.
– Osnovni troškovi za sirovine, njihovo učešće u ukupnim prihodima od prodaje i dalje pada, marža prosječna raste, neto dobit raste, EBITDA raste, amortizacija raste shodno ulaganjima u osnovna sredstva i njihovom aktiviranju, ali prinos na investiciju je tri do četiri puta veći u procentima rasta u odnosu na trošak aktiviranja same investicije što daje osnovu za sigurne bilanse, stabilnost, likvidnost, solventnost i povjerenje kod banaka u smislu buduće realizacije izloženosti kredita s ciljem daljeg investiranja i poboljšavanja tržišne pozicije Alumine na dugi rok – rekao je Krstić.
On smatra da bi 2022. trebala da bude godina pozitivnih okolnosti na berzi i van berze za Aluminu i uopšte za ovu industriju, jer su cijene takve da kompanija može da generiše nesmetano dobit u poslovanju koja ima tendenciju rasta.
– Dugoročno planiranje je jako teško, jer je suviše parametara na globalnom nivou neizvjesno, kao što su inputi, sirovine, pa ne mogu da se predvide godinu dana unaprijed, tako da ovo govorim sa aspekta održavanja stabilnosti ulaznih cijena – rekao je Krstić.
Prema njegovim riječima, ukoliko se ta dinamika poremeti može da utiče negativno i na prihode Alumine od prodaje, ali je dosadašnja praksa pokazala da gotovi proizvodi, koji su u lepezi kompanije, na tržištu rastu ili paralelno ili čak brže od rasta cijena sirovina koje se u industriji koriste u pravljenju tih gotovih proizvoda.
Ističući da u dosadašnjoj praksi Alumina sa tim nije imala problema, Krstić smatra da će 2022. godina biti najbolja do sada ukoliko ne bude nekih poremećaja koji nisu plod trenda ciklusa ili sezone.
– Mislim da će kompanija imati mogućnost da dalje značajno ulaže u razvoj svoje opreme gotovih proizvoda i u razvoj kadrova koji moraju da prate novi nivo i novi stepen razvoja kompanije, odnosno da prate konkurentnost koja se od Alumine očekuje i u narednom periodu – naglasio je Krstić.
Preuzeto: RTRS
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca