PRIVREDA
Vrhovac: Za kredite planirano 110 miliona KM – cilj i dalje razvoj Srpske
Vršilac dužnosti direktora Investiciono razvojne banke /IRB/ Republike Srpske Dražen Vrhovac rekao je da će i u ovoj godini aktivnosti Banke biti usmjerene ka obezbjeđivanju kontinuirane i sveobuhvatne finansijske podrške za domaću privredu.
Vrhovac je rekao da će, istovremeno, IRB biti fokusirana na podržavanje emisija hartija od vrijednosti /HoV/ emitenata iz Srpske, kao i rješavanje stambenog pitanja socijalnih grupa od posebnog interesa i značaja za Republiku, pod povoljnim uslovima.
– Za pomenute namjene planirana su sredstva za kreditne plasmane u iznosu od 110.000.000 KM, koja će biti obezbijeđena iz povrata ranije plasiranih sredstava, na revolving osnovi, i kreditnih aranžmana sa međunarodnim finansijskim institucijama – rekao je Vrhovac u intervjuu Srni.
On je naglasio da je planom rada IRB-a za proteklu godinu bio predviđen plasman 95.765.000 KM na kreditnoj osnovi za pravna i fizička lica, ali da je tokom 2021. plasirano 110.775.547 KM, što je izvršenje plana od 115,67 odsto.
Vrhovac je napomenuo da je IRB od osnivanja do sada iz sredstava fondova kojima upravlja u HoV uložila ukupno 601.557.084 KM.
– Od toga najveći iznos je uložen u korporativne HoV /obveznice i akcije/ i to 335.392.817 KM, zatim u državne obveznice 192.585.987 KM i municipalne obveznice 73.578.280 KM – naveo je Vrhovac.
MЈERE IRB VAŽNE ZA PRIVREDNI OPORAVAK
Vrhovac je podsjetio da su korisnici sve do polovine 2021. godine mogli da koriste mjere IRB-a, koje su kreirane početkom pandemije virusa korona i uključuju korišćenje moratorijuma na otplatu ili grejs period od tri do šest mjeseci.
On je dodao da je ove mjere u dosadašnjem periodu iskoristilo 504 korisnika kreditnih sredstava IRB-a od kojih su 203 fizička, a 301 pravna lica.
– Pravnim licima dostupna je i dalje mjera produženja roka otplate kredita do 60 mjeseci i uvođenje dodatnog grejs perioda do 24 mjeseca. U narednom periodu ostaje na snazi smanjena izlazna kamatna stopa na 0,5 procentnih poena za kreditnu liniju za početne poslovne aktivnosti, mikrobiznis u poljoprivredi, poljoprivredu i za preduzetnike i preduzeća, a za kreditnu liniju jedinicama lokalne samouprave na nivou od 0,3 procentna poena – rekao je Vrhovac.
On je istakao da sve ove mjere treba da utiču na jačanje likvidnosti privrede, očuvanje radnih mjesta i vraćanje na predkrizni nivo poslovnih ciklusa, te da dodatne mjere IRB-a, s ciljem podsticanja bržeg oporavka ekonomije Srpske, uključuju i obezbjeđivanje dodatnih sredstava u iznosu od preko 40 miliona KM kroz kreditni aranžman sa Svjetskom bankom.
– Ta sredstva su prevashodno namijenjena ublažavanju posljedica izazvanih pandemijom u poslovanju domaćih preduzeća, kao i za stimulisanje preduzetništva i preduzetničkih poduhvata, ženskog preduzetništva i privredne aktivnosti u nerazvijenim opštinama Srpske. Ova sredstva su postala raspoloživa za pomenute korisnike u trećem kvartalu prošle godine, a očekujemo da će u većem broju biti povučena – rekao je Vrhovac.
ULOGA STAMBENIH KREDITA U DEMOGRAFSKOЈ OBNOVI
On je precizirao da je IRB, zaključno sa 28. decembrom prošle godine, plasirala 8.862 stambena kredita u iznosu od 590.626.487 KM i 83 stambena kredita finansirana iz sredstava zajma Razvojne banke Savjeta Evrope /CEB/ u iznosu od 5.335.802 KM.
U otplati je, kaže Vrhovac, trenutno 6.965 kredita u ukupnom iznosu od 492.633.812 KM i 72 stambena kredita finansirana iz sredstava zajma CEB u iznosu od 4.600.517 KM.
On je naveo da je IRB od 2008. godine i pokretanja programa stambenog zbrinjavanja mladih bračnih parova postala prepoznatljiva po povoljnim stambenim kreditima koji imaju važnu ulogu o demografskoj obnovi Srpske.
– Kada smo pokrenuli program, kamate za ove kredite bile su iznad devet odsto. IRB je tada izašla sa kamatom od šest odsto i poslovne banke su počele da snižavaju svoje kamatne stope. Trend smanjenja kamatnih stopa nastavili smo u narednom periodu, tako da trenutno naša prva grupa mladih visokoobrazovanih bračnih parova ima kamatnu stopu od tri odsto – rekao je Vrhovac.
Dodaje da je rok otplate 25 godina i maksimalan iznos od 150.000 KM, s tim da IRB u saradnji sa Vladom Srpske, Ministarstvom porodice, omladine i sporta subvencioniše dodatno jedan odsto kamate na stambene kredite za mlade bračne parove.
Vrhovac je izrazio zadovoljstvo što su se u ovaj proces uključile brojne lokalne zajednice, navodeći primjer Prijedora koji iz budžeta sa još jedan odsto subvencioniše IRB stambene kredite za mlade bračne parove.
– Tako da kamata od tri odsto, uz te dvije subvencije /resorno ministarstvo i Prijedor/ u konačnici za naše građane izađe jedan odsto. Na taj način želimo da naši mladi bračni parovi i mladi ljudi ostanu, a najprije će to uraditi ako kupe svoju prvu stambenu jedinicu i zaposle se. U tom slučaju oni vjerovatno planiraju budućnost u Srpskoj. Tu je naša uloga – rekao je Vrhovac.
On je naveo da se na tom planu povoljna sredstva IRB daju i kada je riječ o porodicama poginulih, RVI, nestalih, višečlanim porodicama, samohranim roditeljima sa troje ili više djece.
– Ne bavimo se stambenim kreditima na način kako to rade poslovne banke – tržišno, da zarade i ostvare veliki prinos. Idemo ciljano prema grupama koje su najugroženije i koje su nama u Srpskoj najbitnije da ostanu, a to su svakako mladi visokoobrazovani kadrovi – naveo je Vrhovac.
AFIRMACIЈA SRPSKE KAO POŽELjNOG MЈESTA ZA INVESTIRANjE
Kada je riječ o aktivnostima u vezi sa ranije održanom Prvom investicionom konferencijom IRB „Mogućnosti i izazovi privrednog razvoja Republike Srpske“, Vrhovac je rekao da su uspostavili poseban sektor za promociju stranih ulaganja, koji je već počeo pripremu investicionih profila lokalnih zajednica, sa namjerom da u ovoj godini bude izrađen i sveobuhvatni Investicioni profil Srpske.
– Na ovaj način želimo povećati interes stranih investitora za domaću ekonomiju i pružiti im pravovremene i pouzdane informacije za realizaciju njihovih poslovnih planova u Srpskoj. Banka je preduzela i aktivnosti na povećanju informisanosti lokalnih zajednica i poslovnih subjekata o dostupnosti bespovratnih sredstava iz evropskih fondova i od drugih donatorskih institucija u BiH – rekao je Vrhovac.
On je najavio da bi u prvom kvartalu ove godine trebalo da bude dostupna nova baza podataka IRB-a o objavljenim javnim pozivima za dodjelu bespovratnih sredstava u Srpskoj i BiH, s ciljem da preduzetnicima, preduzećima, poljoprivrednicima i lokalnim samoupravama na jednom mjestu budu dostupne sve potrebne informacije o ovom izvoru finansiranja.
– Plan je da IRB u narednom periodu pomenutim ciljnim grupama obezbijedi i stručne usluge pripreme konkurentnih projektnih prijedloga, uključujući pomoć prilikom njihovog pisanja i implementacije odobrenih projekata – rekao je Vrhovac.
On ukazuje da će otvaranje kancelarija IRB-a po regijama Srpske olakšati korisnicima kontakt sa ovom bankom i dobijanje informacija o aktivnostima i finansijskoj ponudi, te omogućiti još bolji uvid u potrebe privrede i stanovništva.
– Sve ovo vodiće dodatnom unapređenju rada i prilagođavanju poslovanja IRB-a aktuelnim tokovima ekonomskog i društvenog života u zemlji i okruženju – rekao je Vrhovac.
Kada je riječ o ovogodišnjem radu Fonda za upravljanje nekretninama i potraživanjima u vlasništvu Republike Srpske, Vrhovac je rekao da su u okviru stalnih poslova planirane redovne aktivnosti ažuriranja baze podataka o nekretninama i potraživanjima, saradnja sa angažovanim advokatima, preduzećima, relevantnim institucijama u Srpskoj, FBiH, BiH i institucijama u državama potpisnicama sporazuma o pitanjima sukcesije.
Osim toga, kaže Vrhovac, planirano je i utvrđivanje stanja nekretnina iz pasivnog podbilansa, utvrđivanje njihove vrijednosti od Republičke direkcije za obnovu i izgradnju, kao i prodaja najmanje pet nekretnina /u FBiH, Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji/ vrijednosti nekoliko miliona KM, kada se za to stvore uslovi, a eventualno i davanje u zakup određenih nekretnina.
Vrhovac je dodao da se u ovoj godini na tom planu planira i vršenje naplate potraživanja, te da se po ovom osnovu očekuje prihod od oko 985.000 dolara.
Preuzeto: RTRS
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca