Connect with us

ANALIZE

Izvoz lani uzletio za 35 odsto

Objavljeno

 


Vrijednost uvezene robe u BiH u 2021. godini u odnosu na godinu ranije porasla je za 27,9 odsto, a došlo je i do rasta izvoza iz BiH u odnosu na pandemijsku 2020. godinu od 35,7 odsto.

Iz podataka Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) jasno se vidi da je tokom 2020. godine, to jeste od početka pandemije virusa korona u BiH, došlo do značajnog pada kako uvoza tako i izvoza robe.

Prema riječima ekonomskih stručnjaka, u 2021. godini zabilježeni su dobri rezultati, situacija se evidentno popravlja te raste pokrivenost uvoza izvozom, koja je sada dostigla 66,1 odsto. Spoljnotrgovinski robni deficit, prema podacima agencije za statistiku BiH, iznosio je 7,323 milijarde KM.

Kada je riječ o očekivanjima za ovu godinu, ekonomski analitičari navode da je moguće, iako se očekuje dalji trend rasta, da to uspore s jedne strane novi talas virusa korona, a sa druge strane energetska kriza i rast cijena finalnih proizvoda i usluga.

Inače, tokom 2020. godine, prema podacima UIO BiH, ukupan uvoz iznosio je 17,2 milijarde KM, što predstavlja pad od 13,4 odsto u odnosu na 2019. godinu, kada je uvezena roba u iznosu od 19,8 milijardi KM.

„Tokom 2020. godine iz BiH je izvezena roba u iznosu od 10,8 milijardi KM, što je za 9,8 odsto manje u odnosu na 2019. godinu, kada je izvezeno 11,8 milijardi KM“, navodi se u podacima UIO BiH.

Reklama

Da je do značajnog oporavka tržišta lani došlo, pokazuje podatak da je vrijednost izvezene robe iznosila 14,6 milijardi KM.

„U istom periodu ukupan uvoz u BiH iznosio je 21,9 milijardi KM“, podaci su Uprave za indirektne poreze BiH.

Kada su u pitanju zemlje sa kojima BiH ima najveću spoljnotrgovinsku razmjenu, tu nema velikih promjena već duži niz godina, jer najviše robe se i uveze, ali i izveze u zemlje regiona kao što su Srbija i Hrvatska, a takođe veliki dio spoljnotrgovinske razmjene BiH vrši se i sa zemljama Evropske unije.

Kako je u razgovoru za „Nezavisne novine“ rekao Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar, realno je očekivati da će spoljnotrgovinska razmjena BiH rasti te da pokrivenost uvoza izvozom bude što veća.

„Preduslov da jedna ekonomija bude zdrava je kada imate suficit u spoljnotrgovinskom bilansu i treba težiti ka tome. Težimo da mi izvozimo robu koja je više vrijedna i da je to finalna roba, a ne sirovine i polufabrikati“, rekao je Ljuboja.

Dodao je da je pandemija prije dvije godine učinila svoje smanjujući potrošnju kao i operativne aktivnosti u prerađivačkoj industriji koja je uvozila manje sirovima, a trgovina i turizam su svedeni na niži nivo.

Reklama

„Prošle godine situacija se popravljala, pozitivno je to što je pokrivenost uvoza izvorom u stalnom rastu“, kazao je Ljuboja.

Istakao je da bi peti talas virusa korona tokom ove godine mogao ugroziti trend rasta.

„Novi talas je desetkovao radnu snagu, posebno u prerađivačkom sektoru, gdje u pojedinim slučajevima imate odsustvo i do 30 odsto radne snage i to se ne dešava samo nama, tako je u cijelom svijetu“, rekao je Ljuboja, dodajući da prvi kvartal 2022. godine neće donijeti ono što je prognozirano i očekivano.

Admir Čavalić, ekonomski analitičar, naveo je da je bilo očekivano da tokom 2020. godine dođe do pada spoljnotrgovinskih aktivnosti te je istakao da je takođe loše kada dođe do pada vrijednosti uvoza, isto kao što je loše kada pada vrijednost izvoza.

„U 2021. godini dolazi do značajnog rasta vanjskotrgovinske razmjene, čak u nekim mjesecima prelazi pretkovid period od 2019. godine. To znači da se globalna potražnja oporavila“, rekao je Čavalić za „Nezavisne novine“.

Dodao je da su novonastalu situaciju bh. izvoznici iskoristili, odnosno nove geopolitičke uslove zemalja Azije, to jest Kine i zemalja EU.

Reklama

„To se odnosi prije svega na rast transportnih troškova, naročito brodskog transporta i on je stvorio neki prostor za domaće izvoznike da iskoriste situaciju“, naveo je Čavalić.

Dodao je da tokom ove godine očekuje trend rasta izvoza, ali i oporavak uvoza.

„I prošle godine, ali i ove dolazi do oporavka uvoza, jer je došlo do povećanja potražnje na domaćem tržištu“, kazao je Čavalić.

Istakao je da na put trendu oporavka spoljnotrgovinske razmjene mogu stati energetska kriza, kao i aktuelna poskupljenja finalnih proizvoda i usluga, u smislu da destimulišu potražnju na domaćem tržištu.

„Međutim, mislim da to neće drastično uticati na opšte tendencije kada je riječ o rastu vanjskotrgovinske razmjene“, naveo je Čavalić, dodajući da je izvoz nosilac ekonomskog oporavka BiH.

Nezavisne novine

Reklama

ANALIZE

Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo

Objavljeno

 

Od

Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.

NEMA DOKTORA NI NA BIROU

Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.

„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.

No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?

„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

Reklama

MALE PLATE

Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.

„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.

Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?

„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.

No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.

Reklama

N1

Nastavite čitati

ANALIZE

Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000

Objavljeno

 

Od

Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.

Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.

Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.

S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.

Reklama

Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.

Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.

Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.

Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj

Objavljeno

 

Od

Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.

Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.

Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.

Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.

U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.

Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.

Reklama

Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.

Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.

Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.

„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.

Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.

Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.

Reklama

Akta.ba

Nastavite čitati

U trendu