Connect with us

FINANSIJE

Sve veći nameti na male plate

BANJA LUKA – Na neto platu od 500 KM, kolika je prosječna plata u privredi, državi za poreze i doprinose mjesečno ide 311 KM.

Objavljeno

 


Na ovaj iznos neto plate poslodavac za radnika uplaćuje ukupno šest doprinosa – za zdravstvo 99,5 KM, za PIO 153,4 KM, za dječiju zaštitu 12,4 KM, te za osiguranje za vrijeme nezaposlenosti 8,3 KM. Pored toga, porez na dohodak od 500 KM iznosi 35,5 KM mjesečno, a plaća se i doprinos za solidarnost od dvije KM.

Porezi i doprinosi zbirno iznose 33 odsto, ali u načinu obračuna bruto plate se “kriju” dodatna opterećenja na neto platu.

“Srpska je u proteklih osam godina izgubila komparativnu prednost kada su u pitanju troškovi rada u regionu. U tom periodu ukupno opterećenje na platu sa 32,7 odsto poraslo je na 38,5 odsto”, kaže Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

To je, ističe Aćić, potaklo rast neformalne ekonomije odnosno nelojalne konkurencije i negativno uticalo na poslodavce koji posluju zakonito.

Poslodavci traže da se stope poreza i doprinosa vrate na nivo iz 2008. godine kada je zbirna stopa iznosila 28 odsto na bruto platu.

“Očekujemo da će Ekonomska politika za 2017. godinu sadržavati plan smanjenja ovih stopa, kao i da će već od početka naredne godine zbirna stopa doprinosa biti umanjena za 1,4 odsto”, ističe Aćić.

Reklama

Marko Martić, izvršni direktor Centra za istraživanje i studije “Gea” iz Banjaluke, kaže da je, pored visokih nameta na rad koji su destimulativni za zapošljavanje, problem što su, niske plate mnogo oporezovane u poređenju sa zemljama EU i regije.

“U Srpskoj postoji niska progresivnost u oporezivanju, jer su skoro po istoj stopi oporezovani i bogati i siromašni, što u većini drugih zemalja nije slučaj. Taj takozvani “poreski klin” najteže pogađa one sa niskim primanjima”, ističe Martić.

Visoki nameti na rad glavni su razlog neprijavljivanja radnika, jer prema procjenama Saveza sidnikata preko 80.000 radnika radi na crno ili prijavljeno samo na minimalnu platu dok se ostatak isplaćuje “u koverti”.

“Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, više od 36.000 radnika je prijavljeno na minimalnu platu. Zbog toga je potrebno smanjiti namete na rad, posebno za niske plate, i povećati neoporezivi dio dohotka. U suprotnom, su svi na gubitku, i radnici poslodavci, ali i javni fondovi”, naglašava Martić.

Pogoršanje nakon poplava

U Centru “Gea” naglašavaju da su povećanju ukupnog opterećenja na plate dodatno doprinijele poplave iz 2014. godine, kada je uveden posebni doprinos za solidarnost u iznosu od tri odsto od neto plate svakog zaposlenog.

Reklama

“Obaveza plaćanja doprinosa za solidarnost zadržana je sve do danas, s tim da je stopa doprinosa smanjena na 0,4 odsto”, navodi Marko Martić.

 

Izvor: Blic.rs

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

 

Od

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

 

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM

Objavljeno

 

Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.

Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.

Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu