Connect with us

BIZLIFE

Razlike u karijerama muškaraca i žena

Globalno poznata fraza „muškarci su s Marsa, a žene s Venere“ slikovito opisuje postojanje razlika među polovima. Razlike između muškaraca i žena brojne su i primjetne su u gotovo svim njihovim obilježjima: u prosjeku se rodi više muške djece, žene žive nešto duže, muškarci imaju prosječno razvijenije vidno-prostorne sposobnosti, žene su vještije u međuljudskim odnosima te prepoznavanju emocija i cijeli niz drugih. Konkretne razlike postoje i kada se promatraju žene i muškarci iz perspektive radnog mjesta i rada.

Objavljeno

 


 

 

Od samih početaka odabira zanimanja i razvoja karijere, preferencije muškaraca i žena se razlikuju. Iako danas gotovo i ne postoje zanimanja u kojima nema pripadnika oba pola, neka se od zanimanja tradicionalno smatraju tipično ženskima ili muškima. Prema istraživanju Eropske komisije (za 2005. godinu), zanimanja u kojima su najviše bili zastupljeni muškarci redom su: vozač motornih vozila, građevinski izvođač radova, menadžer u malom poduzeću, tehničar u područjima fizike i inženjerstva te različiti mehaničari. Zanimanja u kojima su najviše zastupljene žene su: prodavačica, kućna pomoćnica, spremačica, njegovateljica, službenica u kancelariji, administrativna radnica, te uslužna radnica u domaćinstvu i restoranima. Odabir zanimanja pod uticajem je brojnih faktora koji mogu biti psihološke (interesi, sposobnosti i osobine ličnosti pojedinca), te socioekonomske prirode (utjecaj okoline, kretanje tržišta rada, zahtjevi samog zanimanja itd.).

Prema Hollandovoj tipologiji, postoji šest tipova ličnosti (realistični, intelektualni, umjetnički, socijalni, prduzetnički i konvencionalni tip) s obzirom na koje ljudi imaju različite preferencije prema profesionalnim usmjerenjima.

  • Tako je za realistični tip karakteristična sklonost prema zanimanjima kao što su vojnik, mehaničar, električar, odnosno prema zanimanjima u kojima su zastupljene fizičke aktivnosti i manje angažmana u socijalnim odnosima, a predmet rada su konkretni problemi.
  • Intelektualni je tip sklon razmišljanju i razumijevanju pojava u svijetu pa su mu bliska zanimanja poput filozofa, antropologa i eksperimentalnog psihologa.
  • Kod socijalnog je tipa ličnosti izražena verbalna sposobnost i veći angažman u međuljudskim odnosima, a manje su zastupljene fizičke aktivnosti pri radu. Zanimanja koja se povezuju s ovim tipom ličnosti su npr. učitelj, socijalni radnik i sveštenik.
  • Konvencionalni je tip sklon verbalnim i matematičkim zadacima, visoko vrednuje moć i ugled te je strogo vođen (društvenim) pravilima. Takvom tipu odgovaraju zanimanja poput službenika, računovođe i bankara.
  • Menadžeri, advokati i prodavači nekretnina povezuju se s prduzetničkim tipom ličnosti kojeg karakterišu odvažnost i ambicioznost te dominacija i sklonost vodstvu.
  • Zanimanja poput novinara, glumca, dekoratera i arhitekta svrstavaju se u umjetnički tip ličnosti. Osobe tog tipa su individualisti, skloni umjetničkoj ekspresiji, po svojoj prirodi emocionalniji i impulzivniji.

Postoje istraživanja koja su se bavila razlikama između muškaraca i žena s obzirom na navedene tipove ličnosti i preferencije prema određenim zanimanjima. Podaci tih istraživanja upućuju da žene pokazuju više interesa prema zanimanjima koja pripadaju socijalnom tipu, dok se muškarci češće odlučuju za zanimanja iz realistične kategorije. Vezano uz to, rezultati istraživanja pokazuju kako žene imaju veću sklonost prema odabiru zanimanja koja su usmjerena na ljude, dok su muškarci skloniji zanimanjima u čijem su fokusu predmeti. Gledajući iz psihosocijalne perspektive, žene imaju više izražen kolektivistički, dok je muškarcima svojstveniji individualistički identitet. U terminima profesionalnih preferencija takva se razlika može manifestovati u odabiru zaposlenja, ali i pri doživljavanju samog sebe na radom mjestu. Za žene je karakteristična veća povezanost s kolektivom i jači doživljaj grupe, dok se muškarci češće doživljavaju samostalnije i, ponašajući se kao individue, njeguju svoju autonomiju.

Osim u profesionalnim preferencijama, muškarci i žene razlikuju se i u poslovnim principima i vrijednostima. Istraživanja koja se bave polnim razlikama u poslovnoj etici pokazuju da su žene manje spremne dovesti u pitanje vlastito poštenje i etiku u poslovanju kako bi postigle veći socijalni status ili zaradile. One snažnije doživljavaju moralna pitanja te odbijaju poslove koji mogu ugroziti njihovu etiku, češće nego muškarci.

Korištenje godišnjih odmora i slobodnih dana, još je jedna stavka koja razlikuje žene i muškarce. Žene su sklonije nego muškarci iskoristiti svoje slobodne dane i godišnje odmore. Oba ponašanja povezuju se s brigom i jednog i drugog pola za dobrobit njihovih porodica. Muškarci manjim izostancima s posla nastoje što više osigurati vlastito zaposlenje kako bi porodica zadržala financijsku sigurnost, a žene svoje godišnje odmore najčešće iskoriste kada je potrebna neka vrsta brige za porodicu koja zahtijeva ženin direktni angažman.

Reklama

 

 

Kada se govori o mogućnostima razvoja karijere, muškarci i žene susreću se s različitim okolnostima. Žene se u poodmaklim stadijima karijere često susreću s pojavom koja se naziva „stakleni strop“, a odnosi se na nevidljivu barijeru koja im onemogućuje napredovanje i ulazak na više pozicije u organizacijskoj strukturi, bez obzira na njihove kvalifikacije i postignuća. Osim toga, muškarci pridaju veću važnost napredovanju što je direktno povezano s njihovim zapošljavanjem na boljim pozicijama u organizaciji, tj. na pozicijama na kojima je puno vjerovatnije da će do napredovanja i doći. Rezultati jednog longitudinalnog istraživanja pokazuju da muškarci koji rade na tipično ženskim zanimanjima (pr. medicinski tehničari) imaju značajno veće mogućnosti za napredovanje u odnosu na jednako kvalificirane žene na istom zanimanju. Ovaj nalaz potvrđuje ranije postavljenu teoriju o pojavi zvanoj „stakleno dizalo“, prema kojoj muškarci koji su rijetki u nekom zanimanju imaju veće mogućnosti za bržim napredovanjem u odnosu na žene u istom zanimanju. Nadalje, rezultati pokazuju da muškarci i žene imaju jednake mogućnosti za napredovanjem u zanimanjima kojima dominiraju muškarci.

Kada su na rukovodećim pozicijama, žene i muškarci razlikuju se prema stilu rukovođenja. Muškarci se češće nego žene odlučuju na direktniji i autoritarniji stil rukovođenja, dok su žene taktičnije, bolje u međuljudskim odnosima i toplije.

Podaci Evropske unije pokazuju kako žene zarađuju u prosjeku 17,4% manje od muškaraca. Ovakva raspodjela posljedica je veće zaposlenosti žena u slabije plaćenim djelatnostima, kao što su trgovina, obrazovanje i tekstilna industrija, ali i podcjenjivanja rada žena te problema s usklađivanjem karijere i privatnog života.

Istraživanja pokazuju kako u savremenom svijetu prevladava mišljenje da će žene koje žele izgraditi uspješnu karijeru biti primorane učiniti neki oblik štete svojoj porodici. Zbog potrebe za potpunim posvećivanjem svom radu i karijeri, žene neće imati dovoljno snage i energije za ulaganje u privatni život i porodicu, barem ne u onoj mjeri u kojoj se smatra da je to potrebno. Na primjer, 1994. godine u Velikoj Britaniji je tek 52% muškaraca i žena smatralo da majke mogu svoje poslovne obaveze uskladiti s brigom o porodici, te da se mogu jednako kvalitetno posvetiti i porodici i karijeri. Podaci iz 2002. godine pokazuju da se taj postotak smanjio na 46% žena i 42% muškaraca. Rezultati za SAD pokazuju da je taj postotak 1994. godine iznosio 51% ispitanika, a do 2002. godine smanjio se na 38%.

Reklama

Uprkos nizu navedenih razlika, brojna istraživanja ipak pokazuju kako su muškarci i žene sličniji nego što se uopšteno misli. Pri poređenju različitih psiholoških dimenzija na velikim uzorcima muškaraca i žena, pronađeno je više sličnosti nego razlika. U skladu s tim, opisane razlike potrebno je posmatrati kao dio šire slike na kojoj su i muškarci i žene ipak s iste planete.

 

Izvor: Istražime.com

Nastavite čitati

EKONOMIJA

Kina u BiH investirala četiri milijarde maraka

Objavljeno

 

Od

Kina je izuzetno važan strateški partner i veliki prijatelj naše zemlje, što pokazuje i time da je ukupna vrijednost njihovih projekata u BiH već premašila dvije milijarde evra. Mi smo malo tržište koje u značajnijoj mjeri ne može uticati na globalna ekonomska kretanja, ali prostora za produbljivanje saradnje sa jednom od najmoćnijih država današnjice itekako ima, posebno uzimajući u obzir izuzetan geografski položaj naše zemlje koji omogućava kineskoj privredi pristup evropskom tržištu, rekao je u intervjuu za portal CAPITAL ambasador BiH u Kini Siniša Berjan.

Po vrijednosti investicija iz Kine, kaže Berjan, naša zemlja je na četvrtom mjestu u Centralnoj i Istočnoj Evropi, odmah poslije Srbije, Mađarske i Rumunije.

BERJAN: Kineski investitori iskazuju značajan interes za nekoliko ključnih sektora u BiH, prepoznajući izuzetne mogućnosti za razvoj i saradnju. Najveću pažnju posvećuju infrastrukturnim projektima, od izgradnje autoputeva i mostova do željezničkih pruga. Energetski sektor je vrlo atraktivan, s posebnim fokusom na projekte izgradnje hidroelektrana, termoelektrana i obnovljivih izvora energije. Rudarstvo i metalurgija su među ključnim oblastima interesa zahvaljujući bogatstvu prirodnih resursa koje BiH posjeduje. Osim toga, kineski investitori istražuju mogućnosti u sektorima poljoprivrede, turizma, zdravstva i informacionih tehnologija.

CAPITALKako onda komentariše optužbe EU koje se odnose na maligni kineski uticaj, zatim na njihovo zanemarivanje ekoloških standarda, netransparentnosti u radu, te stav da Kina koristi ovaj region samo da bi ušla na tržište EU?

BERJAN: Kineske investicije donose značajne ekonomske benefite BiH, uključujući razvoj infrastrukture i otvaranje novih radnih mjesta. Naša zemlja se trudi da osigura da svi projekti budu u skladu sa ekološkim standardima i principima transparentnosti. Saradnja za Kinom nije usmjerena protiv bilo koje treće strane, već je motivisana našim potrebama za ekonomskim razvojem i prosperitetom. BiH ostaje posvećena uravnoteženim međunarodnim odnosima i vjerujemo da je moguće ostvariti saradnju koja donosi korist svim uključenim stranama.

Tajni ugovori sa Kinom

CAPITAL: Zbog čega su ugovori sa Kinezima tajni?

Reklama

BERJAN: Ugovori sa kineskim kompanijama često sadrže komercijalno osjetljive informacije koje nisu javno dostupne radi zaštite interesa svih strana. Tajnost ugovora i poslovna povjerljivost nisu specifični samo za kineske investitore, već je uobičajena praksa u poslovnim odnosima širom svijeta kako bi se zaštitili konkurentski podaci i osigurala povjerljivost poslovnih planova. Transparentnost se osigurava kroz zakonske procedure, mehanizme nadzora nad realizacijom projekata i periodično izvještavanje relevantnih institucija, koji osiguravaju da su ovi ugovori u skladu sa interesima javnosti.

CAPITAL: Da li ste upoznati sa ugovorom koji je Vlada RS početkom juna sklopila sa kompanijom ELNIC za nabavku zaštitnog softvera?

BERJAN: Nisu mi poznati detalji ali svakako da jedan takav sporazum naglašava našu posvećenost poboljšanju mjera sajber bezbjednosti. Iako određeni aspekti takvih sporazuma mogu zahtijevati povjerljivost, zaštita naše digitalne infrastrukture ostaje prioritet.

FOTO: Ustupljena fotografija

CAPITAL: Da li ste upoznati sa konkretnim ugovorima sa Kinezima, poput HE Dabar, auto-puteva i drugim?

BERJAN: Da, Ambasada BiH u Kini je upoznata sa osnovnim karakteristikama ugovora i aktivno prati realizaciju važnih projekata. Posjedujemo osnovne, javno dostupne informacije o investitorima, vrijednostima i ciljevima ugovora. Projekat HE Dabar, koji uključuje izgradnju hidroelektrane na rijeci Trebišnjici, je u fazi implementacije i očekuje se da će značajno doprinijeti energetskoj sigurnosti regije. Takođe, kineske kompanije su uključene u izgradnju autoputeva, što je ključni segment infrastrukturnog razvoja zemlje. Ovi projekti su od strateškog značaja za ekonomski razvoj BiH, a saradnja s kineskim kompanijama omogućava transfer tehnologije, stvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje ukupne infrastrukture u zemlji.

Reklama

CAPITAL: Prema našim informacijama, kineska kompanija Norinco planira da preko mađarskog ogranka kupi 80 odsto udjela u stolačkoj Aurori i preuzimanje koncesije na 30 godina. Da li ste upoznati sa ovim informacijama i znate li više detalja o njihovim planovima u BiH?

BERJAN: U ovom trenutku nemamo detaljnije informacije o planovima kineske kompanije Norinco u BiH ali očekujemo da će dodatne informacije o njihovim planovima biti dostupne uskoro, nakon finalizacije pregovora.

Komunikaacija kroz više kanala

CAPITAL: Da li su vam poznati detalji ulaganja u Željeznice RS koje je potpisao ministar Nedeljko Čubrilović?

BERJAN: Kineska kompanija je izrazila interes za modernizaciju i unapređenje željezničke infrastrukture u Republici Srpskoj, što uključuje rekonstrukciju postojećih pruga, eventualnu nabavku novih voznih sredstava i uvođenje naprednih tehnologija za upravljanje željezničkim saobraćajem. Ova ulaganja će doprinijeti boljem povezivanju regija unutar BiH, kao i poboljšanju međunarodnih transportnih veza.

CAPITAL: Kako se odvija komunikacija sa kineskim kompanijama zainteresovanim za BiH?

BERJAN: Komunikacija se odvija se na više nivoa i putem različitih kanala. Ambasada BiH u Kini organizuje poslovne seminare i sastanke na kojima se predstavljaju komparativne prednosti investiranja u naše zemlje. Pruža se podrška kineskim kompanijama u identifikaciji poslovnih prilika, povezivanju sa lokalnim partnerima i razumijevanju regulativa i procedura u BiH.

Reklama

Takođe, postoji saradnja sa kineskim privrednim komorama i trgovinskim organizacijama radi olakšavanja komunikacije i razmjene informacija. Ambasada aktivno učestvuje na raznim privrednim forumima i sajmovima u Kini, gdje promoviše investicione potencijale BiH i stupa u direktan kontakt s potencijalnim investitorima. Takođe, aktivno koristimo medije i promotivne kampanje. Ambasada pruža i konzularne usluge i podršku kineskim investitorima u vezi sa izdavanjem viza. Kroz ove aktivnosti, naša ambasada aktivno radi na izgradnji čvrstih poslovnih veza, olakšavanju investicionih procesa i osiguravanju uspješne saradnje između kineskih investitora i BiH.

CAPITAL: Da li se kompanije obraćaju Ambasadi BiH ili direktno vladama?

BERJAN: Kineske kompanije se često obraćaju Ambasadi BiH kao prvoj tački kontakta za informacije i podršku. Ambasada nerijetko igra ključnu ulogu u inicijalnim fazama pregovora i uspostavljanju kontakata sa relevantnim institucijama i kompanijama u BiH. Međutim, u zavisnosti od prirode projekta, kineske kompanije takođe direktno kontaktiraju vlade na državnom i entitetskom nivou, kao i lokalne vlasti, kako bi pregovarale o specifičnim uslovima i realizaciji projekata.

CAPITAL: Da li i kako komentarišu saradnju sa vlastima u BiH?

BERJAN: Kineske kompanije uglavnom pozitivno komentarišu saradnju sa vlastima u BiH. Posebno cijene otvorenost i spremnost na saradnju, kao i napore koji se ulažu u unapređenje poslovnog okruženja. Ističu da je komunikacija sa vlastima transparentna i efikasna, ali naglašavaju da postoji prostor za dalja poboljšanja, posebno u pogledu ubrzanja administrativnih procedura i smanjenja birokratskih prepreka. Kineski investitori ističu značaj BiH kao mosta za pristup drugim tržištima u regionu, što dodatno podstiče investicije.

FOTO: MIP BiH

Reklama
Birokratija u BiH izazov i za Kinu

CAPITAL: Da li se žale na administraciju i birokratske barijere?

BERJAN: Povremeno registrujemo žalbe na kompleksne procedure koje usporavaju realizaciju projekata. Kineske kompanije ističu da su proceduralni zahtjevi i složenost birokratskih procesa ponekada izazov, ali cijene napore vlasti u BiH da riješe ove probleme. Vlada i relevantne institucije aktivno rade na pojednostavljenju procedura i poboljšanju poslovnog okruženja kako bi privukle još više investicija.

CAPITAL: Ima li novih projekata u najavi i šta najuspješnije realizovano?

BERJAN: Trenutno se pregovara o nekoliko novih infrastrukturnih i energetskih projekata, kao što su proširenje mreže autoputeva i modernizacija željezničke infrastrukture što će značajno unaprijediti transportnu mrežu i povezanost. Posebno interesantne su inicijative za ulaganja u zelenu energiju. Drugi značajni projekti uključuju i izgradnju bolnice u Doboju, kao i vjetroelektranu “Ivovik” sa investicijom od 130 miliona evra.

Većina kineskih projekata koji se trenutno realizuju u BiH uglavnom se odnose na energetski sektor i saobraćajnu infrastrukturu. Posebno bih ovom prilikom izdvojio izgradnju Termoelektrane Stanari vrijednosti preko 500 miliona evra, kao rezultat saradnje  kineske kompanije “Dongfang Electric Corporation” i lokalnih partnera. To je prvi veliki infrastrukturni projekat, koji smo radili u saradnji sa Kinom, ali i prvi projekat, koji je iskoristio specijalni kredit u sklopu mehanizma saradnje Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope, a kojeg je dodijelila Kineska razvojna banka.

Mnogobrojne kineske kompanije su zainteresovane za saradnju. Treba istaći da Kina i BiH imaju potpisan „Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja“ kao i „Sporazum o zaštiti i promociji stranih investicija“ što uveliko olakšava rad zainteresovanih privrednih subjekata.

Reklama

CAPITAL: Andrijana Pisarević

Nastavite čitati

KARIJERA

Otvorene prijave za novi ciklus programa UniCredit plaćene stručne prakse

Objavljeno

 

Od

UniCredit Bank a.d. Banja Luka, već sedmu godinu zaredom, pruža priliku studentima završnih godina ekonomskog, pravnog i informatičkog usmjerenja da steknu prva radna iskustva kroz planirani program plaćene stručne prakse radeći u međunarodnoj kompaniji te inspirativnom i dinamičnom okruženju.

„Prva velika šansa“ je šestomjesečni program plaćene stručne prakse u UniCredit banci Banja Luka, koji, pored praktičnog rada u timovima, uz podršku mentora, donosi i posebno iskustvo učenja u okviru UniCredita – liderske bankarske grupacije na tržištu, koja prepoznaje potencijal i nagrađuje lično zalaganje i kvalitet te pruža jedinstvenu priliku studentima – mladim osobama na početku karijere, za dobar start i profesionalni napredak.

Tokom prakse, a u toku svakodnevnog radnog vremena (4 sata), počevši od avgusta tekuće godine, studenti će raditi na konkretnim zadacima te se upoznati sa poslovanjem Banke kao finansijske institucije, organizacionom strukturom i procesima unutar Banke te razviti korisna teorijska i praktična znanja koja će im pomoći u savladavanju dodijeljenih zadataka. Istovremeno, u periodu obavljanja prakse studenti će biti u mogućnosti da završavaju sve svoje obaveze na fakultetu. 

Članica Uprave UniCredit Bank a.d. Banja Luka, nadležna za Ljudske potencijale i korporativnu kulturu, Diana Bevanda, ovim je povodom istakla da joj je drago da ima priliku pozvati studente završnih godina ekonomskog, pravnog i informatičkog usmjerenja da se prijave za novi ciklus „Prve velike šanse”.

„Razvili smo program kroz koji studenti imaju priliku proći kroz sve ključne faze bankarskog poslovanja, na drugačiji i zanimljiviji način. Program u kojem već sam proces selekcije nije uobičajen, jer je i to prilika u kojoj studenti mogu pokazati svoja znanja, vještine, kreativnost i sposobnost snalaženja u novim situacijama. Takav pristup već u početku razvija pozitivnu konkurenciju među studentima, kako bi za vrijeme prakse stekli kvalitetno iskustvo i želju da napreduju. Svi imaju jednaku šansu da dobiju zaposlenje u Banci, ukoliko pokažu motivaciju i želju za radom. Kao društveno odgovorna kompanija, pokušavamo i na ovaj način dati mladim ljudima prilike za učenje i razvoj u našoj zemlji.”, istakla je Diana Bevanda.

Na linku možete pogledati predstavljanje programa prakse i iskustva studenata, učesnika programa svih prethodnih ciklusa „Prve velike šanse”, koji su svoju šansu već iskoristili i nakon programa postali dio UniCredit tima te došli do svog prvog zaposlenja.

Reklama

UniCredit Bank a.d. Banja Luka poziva sve zainteresovane studente završnih godina da se prijave i iskoriste svoju prvu veliku šansu i pošalju svoj CV na [email protected], pod naslovom „Prva velika šansa“ najkasnije do 31.07.2024. godine.

Nastavite čitati

BIZLIFE

Nepalcu je BiH obećana zemlja, većinu zarade šalje porodici

Objavljeno

 

Od

Ashok Tamang se prije godinu i po dana oprostio od supruge, 14-ogodišnje kćeri i tek rođenog sina, kako bi došao raditi kao građevinac u Bosni i Hercegovini.

U Sarajevo je stigao iz Nepala, države u podnožju najvišeg svjetskog planinskog masiva Himalaja.

Tamag je jedan od oko 5.000 stranih radnika u Bosni i Hercegovini, čiji broj se skoro udvostručio od 2020. godine, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje- piše Buka.

Najviše ih je ove godine došlo iz Turske, Srbije, Bangladeša, Kuvajta i Hrvatske, pokazuju isti podaci.

Tamang kaže da je iz Katmandua, prijestolnice Nepala, došao da radi u sarajevskoj građevinskom poduzeću “Omega Group”, kako bi sebi i porodici osigurao bolji život.

On je, uz još jedanaest zemljaka iz Nepala, u BiH došao posredstvom nepalske agencije za posredovanje pri zapošljavanju. Trebalo mu je, kaže, više od tri mjeseca da prikupi sve potrebne dokumente, jer građanima Nepala nije lako dobiti vizu za evropske zemlje, piše Radio Slobodna Evropa.

Reklama

Dodaje kako je radio na gradilištima u Prijedoru i drugim gradovima, te da je zadovoljan uslovima rada i smještaja.

Uz platu od 1.800 maraka (oko 900 eura), Tamang ima plaćen smještaj i tri obroka dnevno. Stoga većinu zarade može poslati u Nepal, gdje mjesečne plate često iznose samo par stotina američkih dolara.

Nisam još išao kući. Planiramo u sljedećih šest mjeseci i nadam se da ću ih vidjeti što prije. Razgovaramo često putem interneta, jer mi jako nedostaju”, kaže Tamang, jedan od oko 80 građana Nepala zaposlenih u BiH.

Buka

Nastavite čitati

U trendu