ANALIZE
Prva smjena korak ka slobodnoj nedjelji
Bijeljina i Višegrad i dalje su jedine lokalne zajednice u Srpskoj u kojima je nedjeljom rad prodavnica potpuno zabranjen, dok ostale pribjegavaju samo prvoj smjeni, što je, prema riječima nadležnih u opštinama i gradovima, za sada najbolja varijanta i korak ka slobodnom posljednjem danu u sedmici.
Predsjednik Saveza opština i gradova Srpske i gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić istakao je za “Glas Srpske” da je najbolja varijanta da se nedjeljom radi skraćeno, odnosno do dva ili tri.
– Podržavamo sve ono što dolazi iz pojedinačnih lokalnih zajednica, a istovremeno predstavlja podršku radnicima. Poluradna varijanta je najprihvatljivija, da prodavnice rade nedjeljom do dva-tri. Kada su u pitanju radnici iz trgovačkog i ugostiteljskog sektora, dajemo podršku da se rad nedjeljom reguliše u dijelu ograničenja prema poslodavcima, ali da ne bude u potpunosti zabranjen – kazao je Ćosić.
Prema njegovim riječima, mnogo je to lakše regulisati u manjim lokalnim zajednicama, za razliku od onih sa većim brojem stanovnika.
– Manje opštine mogu regulisati zabranu rada nedjeljom, s tim što bi dozvolili dragstorima da imaju mogućnost da rade nedjeljom, time bi robu u određenim marketima učinili dostupnim domaćem stanovništvu i ne bi poremetili lanac snabdijevanja. Veliki gradovi sa 50.000 stanovnika i više znatno teže mogu naći rješenje. Ne možemo napraviti situaciju da nedjelja bude bez snabdijevanja robom široke potrošnje. U toj varijanti se mora dozvoliti određenim vrstama prodavnica da rade barem jedan period – istakao Ćosić i dodao da su načelnici uvijek na strani radnika.
Jedna od lokalnih zajednica koja je ograničila radno vrijeme nedjeljom, između ostalih, jeste Derventa, a gradonačelnik Milorad Simić za “Glas” kaže da su došli do rješenja da prodavnice rade nedjeljom prvu smjenu.
– Sve je to krenulo na zahtjev građana, prvenstveno majki koje ni nedjeljom ne mogu da se posvete porodici. I teško je to bilo dogovoriti na samoj sjednici Skupštine grada, pa smo organizovali javnu raspravu na tu temu, gdje su se pojavili ključni trgovci i njihovi ovlašćeni predstavnici. Prevladalo je polovično mišljenje da nedjelju radimo do tri, bez druge smjene do 10 uveče – rekao je Simić.
On je dodao da se mogu pohvaliti kao grad koji ima 7.000 zaposlenih, te da na birou skoro pa nemaju zainteresovanih za posao.
– Mi ne želimo da pravimo štetu, ali ne želimo da se vraćamo u robovlasničko društvo. Skupština je donijela zaključak, išli smo tim kompromisom na pola, pa ćemo vidjeti kako će to izgledati jedan period. Razumijem i gazde, ali i radnike. Dragstor se podrazumijeva da radi od nula do 24 – kazao je Simić.
On je dodao i da sve trgovce stavlja u istu ravan.
– Uvijek sam za to da stanemo na stranu radne snage. Na kraju, niti ima gazde bez radnika, ali ni radnika bez gazda, a zbog nove mjere prisutno je zadovoljstvo. Radnici su očekivali kompletnu slobodnu nedjelju, mi nismo bili hrabri kao Bijeljina, ovo je jedan korak, pa ćemo vidjeti šta je najbolje u daljem periodu kako da djelujemo. Ako bude razumijevanja, ja sam zagovornik da se kompletna nedjelja ne radi, ali za sada to pred odbornike neće ići dok ne prođe jedan period – rekao je Simić.
Prvi čovjek Višegrada Mladen Đurević kaže da nisu osjetili probleme, ali da radnici u prodavnicama jesu veliko olakšanje.
– Imamo dva dragstora i njima je omogućeno da rade, tako da je na zadovoljstvo građana, ali i zaposlenih, to dobra odluka. Bilo je malo negodovanja vlasnika radnji, ali, evo, poslije dužeg vremena ispostavilo se kao ispravna odluka. Čuo sam da neki zagovaraju da se ta odluka poništi, ali mislim da za to nema potrebe, nedjelja je dan za porodicu – rekao je Đurević.
Ugostiteljski sektor
Pored trgovine, ova tema, prema riječima Ljubiše Ćosića, interesantna je i u ugostiteljskom sektoru.
– I tu imamo prijedlog rješenja i mislim da je najoptimalnije slijediti praksu zapadnih zemalja. Dvokratno radno vrijeme, recimo da se kafići i restorani nedjeljom otvaraju u deset i rade do dva, a slijedi pauza do šest, pa da rade do deset, jedanaest uveče. Mi sebi ne smijemo dozvoliti luksuz da paralizujemo neke lokalne zajednice, jer će ljudi otići nedjeljom u drugi grad, posebno blizu entitetske granice, tako da načelnici i gradonačelnici treba da budu oprezni pri donošenju ovakvih odluka – kazao je Ćosić.
Glas Srpske
ANALIZE
Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo
Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.
NEMA DOKTORA NI NA BIROU
Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.
„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.
No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?
„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
MALE PLATE
Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.
„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.
Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?
„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.
No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.
Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.
„Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.
Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.
„S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.
Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
„U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.
Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
„Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.
Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.
Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.
Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.
Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.
U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.
Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.
Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.
Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.
Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.
„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.
Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.
Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.
Akta.ba
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca