Connect with us

PRIVREDA

Vlada RS: Za socijalno zbrinjavanje radnika 770.276,19 KM

BANJALUKA – Vlada Republike Srpske prihvatila je danas Prijedlog strategije i politike razvoja industrije Republike Srpske za period 2016-2020. godina i uputiće je na razmatranje Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Objavljeno

 


Strategija definiše prioritete i strateške ciljeve razvoja industrije, te načine njihovog ostvarivanja u periodu 2016-2020 godine. Strategija je usaglašena sa industrijskim politikama EU, ciljevima Strategije Evropa 2020 i Strategije Јugoistočne Evrope 2020, te drugim preporukama međunarodnih organizacija vezano za razvoj industrije. Strategiju je na osnovu dostupnih podataka, sprovedenih analiza i istraživanja izradilo Ministarstvo industrije, energetike i razvoja. S ciljem identifikovanja ograničenja za razvoj industrije, sprovedena su anketna ispitivanja 180 privrednih društava iz industrije, kao i anketna ispitivanja pet gradova i 57 opština Republike Srpske.

Kao polazna osnova i determinante za izradu Strategije urađene su sljedeće analize: analiza stanja u industriji u periodu od 2009. do 2015. godine, sa osvrtom na prvih šest mjeseci 2016. godine; analiza konkurentnosti industrije i ključnih faktora razvoja industrije; analiza ograničenja i problema sa kojima se susreću privredni subjekti iz sektora industrije i SWOT analiza.

Na osnovu provedenih analiza i istraživanja, te ocjene raspoloživih kapaciteta, razvojnih prednosti i ograničavajućih faktora razvoja industrije, definisani su prioriteti i strateški ciljevi razvoja industrije u periodu 2016-2020. godine, i to: sprovođenje procesa revitalizacije industrije (reindustrijalizacija); monitoring, praćenje razvoja industrije i primjena adekvatnih mjera za poboljšanje konkurentnosti; povećanje zaposlenosti u industriji i unapređivanje ponude radne snage; poboljšanje poslovnog okruženja i privlačenje investicija u industriju i primjena ekoloških standarda u industriji i efikasnije korištenje resursa.

Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o odobravanju sredstava za socijalno zbrinjavanje radnika, u iznosu od 770.276,19 KM. Isplata sredstava odobrava se za uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti za 117 radnika iz 64 preduzeća koji su procesom stečaja preduzeća ostali bez zaposlenja ili su ispunili uslov za starosnu penziju počev od 01.01.1998. do dana otvaranja stečaja, što je usaglašeno sa nadležnim filijalama Fonda PIO RS i ЈU “Zavod za zapošljavanje RS“.

Vlada Republike Srpske donijela je Uredbu o izmjeni i dopunama Uredbe o visini godišnje naknade za javne puteve koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila („Službeni glasnik Republike Srpske „, broj 55/16). Ovom uredbom preciznije se uređuje način uplate godišnje naknade za javne puteve i postupak povrata dijela plaćene godišnje naknade, u slučaju kada imalac registrovanog vozila odjavi vozilo kod nadležnog organa za registraciju. Vlada Republike Srpske usvojila je Informaciju o potrebi izrade Zakona o zaštiti kritične infrastrukture u Republici Srpskoj. U svjetlu stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te potencijalno pozitivnog odgovora Evropske komisije na aplikaciju Bosne i Hercegovine za pristupanje Evropskoj uniji, neophodno je nastaviti sa aktivnostima na usklađivanju zakonodavstva Republike Srpske za acquis-om EU kako bi spremni dočekali sve izazove koje nam stoje na evropskom putu.

S tim u vezi, jedno od otvorenih pitanja na kojem je neophodno raditi u narednom vremenskom periodu jeste i oblast zaštite kritične infrastrukture. Pod pojmom kritične infrastrukture podrazumijeva se imovina, sistem ili njegov sastavni dio koji se nalazi u državama članicama i neophodan je za održavanje vitalnih društvenih funkcija, zdravlja, bezbjednosti, finansijske i socijalne zaštite, a čiji bi poremećaj rada ili čije bi uništenje, kao posljedica neuspjelog održavanja tih funkcija, moglo imati značajne posljedice za pojedinu državu. Vlada je zadužila: Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo pravde, Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo saobraćaja i veza, te Republičku upravu civilne zaštite da imenuju predstavnika(e) u radu Radne grupe za izradu nacrta Zakona o zaštiti kritične infrastrukture u Republici Srpskoj.

Zadužuje se Ministarstvo unutrašnjih poslova da koordiniše rad Radne grupe za izradu nacrta Zakona o zaštiti kritične infrastrukture u Republici Srpsko, te da redovno izvještava Vladu Republike Srpske o svim aktivnostima na izradi nacrta Zakona o zaštiti kritične infrastrukture u Republici Srpskoj. Vlada Republike Srpske prihvatila je Informaciju o izmjenama i dopunama Sporazuma o uspostavljanju Međunarodne organizacije za eliminaciju siromaštva putem održivog turizma (ST-EP). Vlada je zadužila Ministarstvo trgovine i turizma da nastavi aktivnosti na uspostavljanju Međunarodne organizacije za eliminaciju siromaštva putem održivog turizma (ST-EP) preko nadležnih organa Bosne i Hercegovine, vodeći računa o zakonskim i ustavnim nadležnostima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.

Reklama

Izvor: RTRS

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu