Connect with us

PRIVREDA

Povećanje akciza na pivo: Udar na 3.000 radnih mjesta

SARAJEVO – Komisija za finansije i budžet Zastupničkog doma BiH sutra bi se trebala izjasniti o povećanju akciza, uoči sjednice Parlamenta. Domaći proizvođači piva upozoravaju da bi uvođenje dodatnih nameta značilo gašenje prozvodnje koja zapošljava preko 3000 osoba.

Objavljeno

 


Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje BiH ostao je pri prvobitnom stavu da budu povećane akcize na gorivo, auto-plin, alkoholna i bezalkoholna pića i pivo, dok Vijeće ministara predlaže samo povećanje akciza na gorivo i auto-gas.

Povećanje akciza na pivo od 0,15 KM/l , koje predlaže Upravni odbor UIO moglo bi ozbiljno ugroziti poslovanje domaćih proizvođača i izazvati pad prodaje domaćeg piva, slažu se proizvođači piva u BiH.

S ovim prijedlogom, prosječna cijena gajbe piva će porasti na 18,76 KM. Obzirom na ranije povećanje akcize od 25 posto u 2014., cijene će se povećati za ukupno 60 posto, što je za domaće prozvođače neodrživo.

„Ovo je jedan u nizu nameta koji se dešavaju poslodavcima, sada samo selektivno nama, pivarima i prozvođačima bezalkoholnih pića kao da je nekome cilj da ugasi proizvodnju u realnom sektoru koji zapošljava preko 2500 ljudi, posredno više od 5000“, upozorava Edin Ibrahimpašić, direktor Bihaćke pivovare i član Grupacije prozvođača piva.

No politički dužnosnici SNSD-a smatraju kako je povećanje akciza neminovno, jer se BiH na to obavezala novim Stand by aranžmanom. Nakon sto je Vijeće ministara polovinom jula u Parlament uputilo izmjene Zakona koje predviđaju samo povećanje akciza na gorivo i auto-gas, tome su se usprotivili predstavnici Vlade RS u Upravnom odboru UIO i poslanici u Parlamentu BiH iz SNSD-a .

Mišljenje neće promijeniti ni na sutrašnjoj sjednici Komisije za budžet i finansije, a uoči sjednice Parlamenta u srijedu.

Reklama

„Upravni odbor UIO je donio odluku šta treba u skladu sa dogovorom sa MMF-om donijeti i to su ponovili po drugi put. Vijeće minsitara je donijelo je izmjene koje neće proći u Parlamentu BiH jer krše međunarodne obaveze BiH“, kaže Dušanka Majkić članica Komisije za finasije i budžet (SNSD).

U pismu namjere kojima su se vlasti BiH obavezale MMF-u, navodi se da će se novac od povećanja nameta na alkohol usmjeriti u kasu entitetskih fondova zdravstva. No, u pismu nije navedno pivo na što upozoravaju i u VTK BIH

„Ja ovdje podvlačim činjenicu da je pivo prehrambeni proizvod prema Pravilniku o pivu. Iz same definicije piva nije moguće zaključiti da se radi o alkoholnom piću već o prehrambenom proizvodu kako je regulisano propisima koji definišu i uređuju postupanja sa hranom u BiH. I zakon jasno pravi razliku u kategorisanju zasebnih akciznih proizvoda. Alkohol i alkolholna pića su jedna grupa akciznih proizvoda, a pivo i vino druga grupa“, naglašava Ognjenka Lalović iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Navedena kategorizacija zasebnih akciznih proizvoda koja se odnosi na oporezivanje alkohola i alkoholnih pića je preuzeta iz Direktive EU, gdje je jasno navedeno kako pivo „obuhvata sve proizvode sa stvarnom jačinom koja prelazi 0,5% alkohola“ ili prevedeno pivo nije alkohol.

Direktor Bihaćke pivovare s druge strane podvlači kako je i u reformskoj agendi naznačeno kako se zdravstveni fondovi prvo trebaju transformirati, što u BIH nije slučaj.

„Zdravstveni fondovi = crna rupa. To je bure sa stotinu rupa. Sa ovih 15 feninga nećete ništa uraditi. Mora se prvo reforma sistema učiniti, a nakon toga dogovoriti finansiranje“.

Reklama

U BiH trenutno posluju četiri domaće pivare- u Sarajevu, Bihaću, Tuzli i Banjoj Luci, dok je Pivovara Grude, nakon 14 godina rada prestala s proizvodnjom 2012. godine. Proizvodni kapaciteti nisu iskorišteni ni pedeset posto, što je poražavajući podatak u odnosu na količinu uvoznog piva.

Od 2012. godine proizvodnja piva, kao i prodaja se sa svakom narednom godinom smanjivala. Od 2012.-2015. godine prodaja domaćeg piva se smanjila za oko 10.604 hl. Izvoz stagnira iz godine u godinu, dok se uvoz konstantno povećava. U svemu navednom treba podsjetiti kako akciza na vino u BiH iznosi 0,20 KM/l. Ovaj iznos je ostao nepromijenjen od 2004. godine.

„Ako vidimo da bi se akciza povećala samo na pivo i bezalkoholna pića, što neki predlažu bez vina recimo, onda bi sav teret išao na dvije grane industrije, što mislimo da nije fer u trenutku kada pokušavamo da podignemo konkuretnost domaćih pivovara“, nagalašavaju iz VTK BIH.

Ukoliko se usvoji mišljenje Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Bosna i Hercegovina će imati veću akcizu od zemalja regiona ali i većine članica EU zemalja.

Izvor: Akta.ba

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu