Connect with us

PRIVREDA

Birokratija siječe krila privredi

BANJALUKA – Mala i srednja preduzeća čine ukupno 99,6 svih privrednih subjekata, zapošljavaju 75 odsto ukupno zaposlenih i ostvaruju više od 75 odsto svih poslovnih prihoda. Uprkos tome, ekonomski stručnjaci, ali i brojni političari i iz vlasti i iz opozicije priznaju da administracija ne čini dovoljno da im pomogne da krenu u jači privredni rast i zapošljavanje.

Objavljeno

 


Zoran Pavlović, ekonomista iz Banjaluke, smatra da je ključni problem u tome što administracija i javni sektor pokazuju veliku žilavost i otpor ka reformama koje bi oslobodile sredstva i pojednostavile procedure za mala i srednja preduzeća. Pavlović ukazuje na to da je Vlada RS odbacila prijedlog Privredne komore RS da pomoćnik ministra za industriju bude njihov čovjek koji bi bio „oficir za vezu“ između administracije i privrednika. Uprkos otporu koji, kako Pavlović smatra, postoji u administraciji, on ističe da će Reformska agenda, Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka EU pomoći da se pokrenu reforme.

„To se neće desiti zato što će se iznenada pojaviti volja administracije da se to uradi. To će se desiti zato što je vlastima u BiH nestalo para, a MMF je postavio rigorozne uslove po kojima mogu da dobiju novac“, rekao je on. Veliki dio rasprave juče u Narodnoj skupštini RS bio je posvećen ovoj temi, a i vlast i opozicija priznaju da je često veoma teško dobre ideje i propise pretočiti u konkretan rezultat na terenu. Spomenka Stevanović, predsjednik Kluba DNS-a u NS RS, na primjer, ističe da postoje hronični problemi, poput neusklađenog obrazovanja s onim što je potrebno privrednicima i nepostojanje velikih preduzeća koja obično uz sebe vežu ona manja kao dobavljače ili partnere.

Takođe, ona je bila kritična i prema Vladinoj poreskoj politici. Priznaje da je i DNS glasao za zakone koji su omogućili odgađanje plaćanja obaveza za preduzeća koja su upala u probleme u nadi da će im to pomoći da prodišu, ali priznaje da se to u praksi često pretvori u „reprogram reprograma“, što samo dodatno oteža situaciju. Jedna od mjera koje ona predlaže jeste pokretanje programa zapošljavanja u onim sektorima za kojima stvarno postoji potreba, navodeći primjer građevinske industrije, kojoj nedostaju zidari, limari i druge zanatlije.

Dušan Berić, poslanik SDS-a, ističe da nijedna mjera neće dati rezultate dok se ne smanji javna potrošnja, posebno kroz broj zaposlenih u javnoj administraciji. On tvrdi da bi se samo kresanjem 20 odsto plata u administraciji oslobodilo više od sto miliona maraka, koji bi direktno mogli biti plasirani u privredu. Prema njegovom mišljenju, jedna od neophodnih mjera mora biti obaveza lokalnih zajednica da daju obavezne pogodnosti pri registraciji i gašenju preduzeća u tim sredinama. Vanja Bajić, poslanik SNSD-a, ukazuje na sivu ekonomiju i visoke poreze i doprinose. Pojasnio je da se mnogim preduzetnicima, posebno samostalnim djelatnicima, ne isplati da prijavljuju djelatnost, pa često pružaju usluge na crno, čime direktno gubi država. Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva RS, istakao je da će mjere predviđene u Strategiji za razvoj malih i srednjih preduzeća dati rezultat jer se upravo odnose na otklanjanje onih problema na koje privrednici najčešće ukazuju.

Primjera radi, predviđeni su bolje prilagođavanje obrazovanja potrebama privrede, mjere smanjenja opterećenja privrednika, korištenje evropskih sredstava i drugih međunarodnih institucija za povećanje konkurentnosti i mnoge druge. RS (ne) treba autoput prema Mliništu Žučna rasprava karakterisala je veći dio skupštinske rasprave koji se odnosio na Strategiju transportne politike RS do 2020. godine, a najveće primjedbe, posebno iz istočnog dijela RS, odnosile su se na namjeru izgradnje autoputa Banjaluka – Mlinište.

Zdravko Krsmanović, poslanik NDP-a, rekao je da bi umjesto ‘autoputa koji završava u šumi“ trebalo asfaltirati regionalni put Foča – Pljevlje, koji je, kako tvdi, od egzistencijalnog značaja za stanovništvo tog kraja. Iz vladajućeg SNSD-a su poručili da je autoput važan kao poveznica prema Splitu, te da se radi o saobraćajnom koridoru koji je kao takav bio planiran još u bivšoj Jugoslaviji. Prema Strategiji, neke od planiranih investicija su autoput Banjaluka – Doboj, s nastavkom ka Vukosavlju, kao i putni pravac prema Prijedoru i Novom Gradu. Inače, rasprava na ovoj tački prekinuta je zbog nedostatka kvoruma.

Reklama

Izvor: Nezavisne novine

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu